Povežite se sa nama

FOKUS

Unaprijed pokradeni izbori

Objavljeno prije

na

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori i lokalni u Nikšiću, Kotoru i Budvi biće održani 14. oktobra 2012. DPSDP će na izbore izaći zajedno, za opoziciju se još ne zna. Demokratski front je odbio poziv SNP-a na razgovor o uslovima za izbore. Objasnili su da žele da najprije čuju hoće li najjača opoziciona partija biti dio Demokratskog fronta. Odluku o tome, kako je najavljeno, donijeće Glavni odbor SNP-a u nedjelju. Ni analize ni sinteze nijesu potrebne da bi se vidjelo kako izbori neće biti ni fer, ni slobodni, ni demokratski. Nakon što je, zaslugom PZP-a, postao javan Izvještaj o radu podgoričkog Odbora DPS-a, svako na nekoliko stranica ima savršen pregled dometa demokratije u Crnoj Gori.

U DPS-ovom carstvu slobode svako može slobodno da kaže da mu treba posao i da nema od čega da živi. ,,Odbor DPS GGP svakodnevno posjeti veliki broj članova, aktivista i simpatizera koji se iz različitih potreba obraćaju Odboru DPS GGP, a u najvećem dijelu u cilju zapošljavanja i socijalne pomoći”, piše u Izvještaju. Partija radi dan i noć, organizovana su dežurstva, od novembra 2011. do 1. juna 2012. godine primljeno je 1400 ljudi.

U okviru Odbora DPS Glavnog grada Podgorice postoje komisije zadužene za različita društvena pitanja. Komisija ima 14 – od kadrovske, preko komisije za infrastrukturu do komisija za socijalnu zaštitu, penzionere, sport, medije, kulturu, zdravstvo, pravna pitanja, srednje i stručno, kao i predškolsko obrazovanje. Naravno, i za zapošljavanje.

Pod tačkom ,,Zapošljavanje i socijalna pomoć aktivistima, simpatizerima i članovima DPS”, opisano je kako je od 1400 zahtjeva upućenih Odboru DPS-a glavnog grada – 1000 bilo za zaposlenje, 350 za socijalnu pomoć, dok su 50 zahtjeva ubilježili kao – ostale. Uspjesi su tu: ,,Uz pomoć Kadrovske komisije i Komisije za zapošljavanje Odbora DPS Glavnog grada Podgorice smo uspjeli zaposliti 140 osoba. Naknadno će biti zaposleno 106 žena sa srednjom školskom spremom putem privatno-javnog partnerstva sa Rokšpedom… i 50 ljudi preko projekta radne prakse za visokoškolce uz podršku ZZZCG”.

Jednokratne finansijske pomoći od novembra 2011. godine do 1.juna 2012. godine uplaćeno je 16.185 eura. U istom periodu, uručeno je 2018 paketa socijalne pomoći.

Mediji su prenijeli, svako je mogao da sazna, niko se nije stvarno iznenadio. Decenijama se znaju svi oblici nasilja koje primjenjuje vladajuća partija, pomjerene su samo granice brutalnosti. Javno formiranje partijskih službi paralelnih državnim organima, DPS-u služi za prostu demonstraciju sile. Samo ko dođe i pokloni se idolu, može računati na njegovu milost. Ko se ne pokloni, ako baš i nije u kategoriji neprijatelja, svakako spada u nevidljive. Za nevidljive, nema posla, nema ničega što pokrivaju komisije. A to je sve. Tako se otimaju izbori.

Trud se isplatio: u 2011. godini upisano je 428 članova, a u 2012. godini 702 člana DPS-a. Naporno se radilo i na formiranju Ženske alijanse – od 1.658 članica, preko hiljadu su nove članice mjesnih odbora. Savjet mladih po mjesnim organizacijama na teritoriji Glavnog grada Podgorica broji 1914 članova, od kojih je 1287 novih.

,,Ovaj izvještaj nije ništa drugo nego uvid u elementarne čestice koje

konstituišu jedan autoritarni režim. On pokazuje, jasno kao dan, na kakvim mehanizmima i metodama počiva vlast DPS-a, kao i to da sa DPS-om na vlasti nema ni ispunjavanja standarda za ulazak u EU niti uređene države i vladavine prava”, kaže za Monitor prof. dr Flip Kovačević.

Po njegovom mišljenju, jasno je da u DPS-u gubitak vlasti doživljavaju kao smak svijeta i da će biti spremni na čitav niz radikalnih poteza kako bi zadržali vlast. ,,Ova ubrzana i temeljita mobilizacija, kroz organizacije žena i mladih, ima za cilj da prožme cijelo društvo tako da ono postane puka refleksija jedne partije tj. DPS-a. To je jedna vrsta patološke fantazije gdje partija postaje važnija od bilo koje druge društvene institucije, pa čak i porodice, jer je ona ta koja hrani, oblači, zapošljava, udomljuje, vjenčava i sahranjuje.”

Profesor Kovačević primjećuje da se u Izvještaju DPS označava kao ,,Partija” sa velikim početnim slovom što, kako kaže, pokazuje preovladavanje anticivilizacijskog, antidemokratskog stanja svijesti među njenim članovima. ,,To je dokaz da u Crnoj Gori nikada nije profunkcionisao višepartijski sistem nego je na djelu našminkani autoritarizam koji je samo retorički fleksibilan, a u suštini rigidan i nasilan prema svima koji misle drugačije”.

Da nema govora demokratskim izborima i da birači nijesu slobodni da izraze svoje mišljenje i glasaju po svom uvjerenju, smatra i Stanko Marić, advokat. On ukazuje da vlast više od dvije decenije uspostavlja pravni poredak u kojem je neprimjenom ili

selektivnom primjenom zakona učinila građane zavisnim od vlasti,

odnosno od političke volje partijske oligarhije.

,,Taj sistem je uspostavljen u svim sferama društva”, smatra Marić. On objašnjava da vlast redovno prije izbora počne, tobože kao redovnu djelatnost, da po dobro osmišljenoj šemi ruši objekte čak i po selima, bez ikakvog zakonskog uporišta i zatvara poslovne prostore, dok, uporedo sa tim, obećava legalizaciju pod povoljnim uslovima. O značaju takvih postupaka govori činjenica da u Crnoj Gori ima preko 100.000 nelegalno sagrađenih objekata.

,,Slična je situacija i sa istim posljedicama sa desetinama hiljada građana koji su zbog gubitka posla i nemogućnosti zaposlenja prinuđeni da se, uz amin vlasti, bave poslovima koji su na ivici zakona ili predstavljaju lakša ili teža krivična djela. Ova nemala grupa birača ne može iskazati svoje mišljenje na izborima jer im prijeti pokretanje postupka za krivična djela u kojima je

zaprijećena kazna zatvora.”

Da je vlast ovih dana dodatno angažovana oko pripitomljavanja divlje gradnje potvrđuje i predsjednica odborničkog kluba PZP-a u Podgorici Branka Bošnjak. ,,Nova taktika je da, umjesto otkupa ličnih karata, po rubovima grada obećavaju legalizaciju”.

Stanko Marić ocjenjuje da je veoma široka lepeza selektivne primjene zakona zbog koje svako mora da pazi hoće li biti glasač ili podržavalac vlasti: selektivna zapošljavanja, mogućnost otkaza, upisa djece na fakultete, socijalna davanja, razne premije, koncesije, stotine i hiljade lokacija za privremeno izdavanje. ,,Velika nepoznanica je i naplata poreza i niz drugih beneficija koje vlast obezbjeđuje za odabrane, odnosno podobne.”

Pored okupacije državnih institucija, Partija prilježno vodi računa i o krađama direktno vezanim za izborni proces. ,,U izvještaju DPS-a posebno sablasno zvuči rečenica ‘stranke se pozivaju na

razgovor u odbor DPS-a u cilju razmatranja proslijeđenih molbi i

zahtjeva’. Taj razgovor nije ništa drugo nego jedna vrsta ucjene na

reciprocitet: ‘Mi vama pomažemo, a vi ćete nama na dan izbora’. Zbog toga su izbori pokradeni mnogo ranije od dana njihovog održavanja, mada ne treba zanemariti ni manipulacije sa biračkim spiskovima i ostale vrste tehničkih mahinacija”, kaže Filip Kovačević.

Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović ukazao je ovih dana na neobičan podatak da Crna Gora ima, za blizu 32 hiljade, više građana sa biračkim pravom, nego punoljetnih građana prema popisu od prošle godine. Umjesto nadležnih za birački spisak, tim se povodom oglasila samo direktorica Monstata Gordana Radojević. Dosta nemušto objasnila je da pojam punoljetni građanin prema biračkom spisku i pojam stalni punoljetni građanin prema popisu nijesu uporedivi. Da bi neko imao pravo da glasa, ovim što negdje živi, mora da ispuni i druge, formalne, uslove. Logično bi bilo da ih ne ispunjavaju baš svi punoljetni stanovnici. Kod nas je obrnuto.

,,Nije sporno da se podaci sa popisa i iz biračkog spiska ne moraju u potpunosti poklapati. Prirodno je da malih razlika ima, ali ne i da su te cifre između 30 i 40 hiljada. Osnovano sumnjamo da vlast obezbjeđuje desetine hiljada dodatnih glasova preko fantomskih birača”, kaže za Monitor Velizar Kaluđerović.

Detaljnu dokumentaciju o direktnim krađama na izborima SNP je, na primjer, predala tužilaštvu 2008, nakon predsjedničkih izbora. Jedan je primjer bio osobito upečatljiv. Vascijela Crna Gora i region mogli su da vide scenu hapšenja podgoričkog biznismena Antona Stanaja na beogradskom aerodromu. Nekoliko mjeseci kasnije, dok je boravio u istražnom zatvoru u Beogradu, uredno je glasao na biračkom mjestu u Dinoši. Tužilaštvo nije ni repom mrdnulo. I neće, dok je Ranke Čarapić, koja bdi.

Jednako kao što nikakav ishod nije imala priča o donacijama Partiji o kojima je Monitor više puta pisao. Samo tokom 2010. godine, dvije hiljade građana uplatilo je 645.000 eura donacija DPS-u. Pojedini su nakon objavljivanja njihovih imena javno negirali da su bili donatori partije. Uoči raznih lokalnih izbora partijski vojnici su iz brdovitih krajeva donirali novac za kampanju Miomira Mugoše. Nije imao ko da utvrdi da li se tako peru pare.

Savršeno je jasno da se garancije slobode izbora ne mogu očekivati od državnih institucija. Partija koja je ukrala državu, logično, ukrala je i izbore. Organizovanost opozicije mogla bi pomoći da se najprije ukradeno vrati. Ako drugog izlaza ne bude, opozicione partije moraju biti spremne na bojkot organizovanog izbornog nasilja koje treba da da legitimitet DPSDP udruženju za novi krug još žešćeg satiranja slobodne volje stanovnika ove zemlje.

Ali, opozicija nije kadra da se sama suprotstavi ovolikoj vladajućoj sili, koja izbore koristi kao test pokornosti podanika. Posljednja javna manifestacija nasilja u režiji DPS paradržave, posljednji je poziv Evropskoj komisiji da reaguje. Žmurenjem, i formalnim posmatranjem izbora – u smislu jesu li ispravne boje bili listići, je li se sprej dobro raspršivao i jesu li svi bili lijepo obučeni – evropske institucije mogu postati saučesnici u zapečaćivanju naše sudbine. Zle.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo