Povežite se sa nama

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Iz Vlade Zdravka Krivokapića prvo su negirali taj gubitak. Onda su, demantovani preciznim podacima lokalnih samouprava, obećali da će Vlada pokriti gubitke opštinama koje budu u minusu zbog novog modela oporezivanja. Taj trošak, ipak,  nije predviđen budžetom pa će ukupan iznos biti isplaćen iz tzv. tekuće budžetske rezerve. Riječ je o nekih 15 miliona eura.

Slično je urađeno sa naknadama za majke i dječijim dodatkom za mlađe od 18 godina koji su, u zadnji čas, postali sastavni dio budžeta. Tu su i naknadno obećana povećana penzija i zarada određenim kategorijama zaposlenih u zdravstvu i obrazovanju. Paralelno, neki prihodi su uračunati u budžet iako je bilo izvjesno da i ne mogu biti realizovani. Svakako ne u planiranom iznosu (oporezivanje nezakonito stečene imovine i igara na sreću, dodatna zarada od markiranja goriva…).

Nova Vlada je stigla na gotovu štetu. Damjanoviću preostaje da nabraja razloge za najavljeni rebalans budžeta koji će se, prema procjenama naših sagovornika iz svijeta finansija, prvenstveno ticati novog zaduženja države. A tek potom, i u slučaju krajnje nužde, rezanjem troškova na rashodnoj strani budžeta. Pošto bi to, uz korisnike budžetskog novca, negativno uticalo i na rejting partija vladajuće većine.

Damjanović navodi još jedan unutrašnji problem: obaveze države koje „namjerno ili nenamjerno“ nijesu identifikovane a već su morale biti izmirene ili dolaze na naplatu u narednom periodu.

Vjerovatno najveći problem su dugovi Fonda zdravstva. Njih, za početak, treba izračunati. Procjene i nezvanični podaci o tom dugu variraju – od 40 do 65 miliona. Tu je i budžetska rezerva. Prema budžetu za 2022. tekuća budžetska rezerva iznosila je 67 miliona. Sada su te rezerve svedene na 5,7 miliona pošto je, prema tvrdnjama ministra finansija, „trošena od strane prethodnog ministarstva  u mnogo većoj mjeri nego što je planirano“. Prema nezvaničnim saznanjima Monitora ono što nije potrošeno iz tekuće budžetske rezerve obećano je (rezervisano). Dijelom i korisnicima čije je pravo na korišćenje tih sredstava veoma upitno.

Krivokapićeva Vlada je u martu utvrdila Predlog zakona o Kreditno-garantnom fondu (KGF). Iako Skuptina nije razmatrala taj prijedlog, bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rezervisao je, za potrebe KGF-a, iz tekuće budžetske rezerve 10 miliona eura. Uz navodnu saglasnost ministra finansija (taj podatak nijesmo mogli zvanično potvrditi do zaključenja ovog broja).

Od preostalog novca u tekućoj budžetskoj rezervi,  moraju se platiti i neke obaveze kojih se bivša Vlada prihvatila prije više od godinu. ,,Primjer za to su famozna četiri miliona za put Meljine – Petijevići, firmi koja je bila koncesionar“, požalio se Damjanović u parlamentu. „Pazite samo paradoks: Prošle godine se taj posao završava u februaru-martu, a onda se kaže da će se sredstva planirati u budžetu za 2022. Sredstva se prvo ne planiraju, ali se onda utvrđuje obaveza da se to isplati iz tekuće rezerve, pa se onda to ne isplati, pa se onda zadnji dan uoči odlaska bivše Vlade ponovo mijenja formulacija kako bi se ta obaveza nametnula novoj administracija. Takvih primjera je sijaset…”.

Zaglušujuća je tišina sa kojom bivši ministri finansija i ekonomije Milojko Spajić i Jakov Milatović prate Damjanovićeve prozivke.

Umjesto toga, Milatović, bez jasnog osnova, novoj Vladi i parlamentarnoj većini koja je podržava prebacuje naum da smanji tek povećane plate i penzije. ,,Ne želim da vjerujem da je (Milo) Đukanović svojom današnjom izjavom nagovijestio da Vlada, koja zavisi od njegove podrške, priprema program sa MMF-om koji znači smanjenje plata i penzija?“, tvitnuo je bivši ministar. Zaogrćući komentar jednom (ne)spornom činjenicom: „Građani su prvi put nakon 30 godina kroz Evropa sad dobili vidno povećanje plata i penzija”. Plate jesu značajno uvećane i pitanje je kako bi, bez januarske povišice, zaposleni istrpjeli aktuelni inflatorni udar. Za penzionere ta konstatacija ne stoji.

To  nas dovodi na teren globalnih kretanja. Pandemiji koja traje već dvije godine, pridodat  je i rat u Ukrajini. Prva je, zbog problema u prizvodnji i transportu uticala na rast cijena, dok je ruska agresija i sankcije koje su je pratile proizvela nestašicu osnovnih životnih namirnica i ekstreman skok cijena energenata (struja, gas, naftni derivati…). To je podiglo kamate. Sve se mora ukalkulisati u finansijske planove.

„Moramo imati fleksibilnu poziciju ako bude neophodno da se zadužimo dodatno kako bi realizovali sve potrebe u ovoj ali i u narednoj godini. Ne možemo ući u narednu godinu bez određenih depozita i sigurnosti u finansiranju izdataka u vrlo neizvjesnim okolnostima…”, kazao je ministar Damjanović . I ako se neko ne slaže sa tom dijagnozom – za sada šuti.

A dešavanja na mikro planu dodatno upozoravaju.

Nakon KAP-a, obustavljena je proizvodnja i u Rudnicima boksita, što znači da bi još 100 ljudi moglo ostati bez posla. Poljska kompanija Bumech S.A. i Uniprom metali Veselina Pejovića raskinuli su ugovor o saradnji i organizovanju proizvodnje na nikšićkim rudokopima, potpisan 2016. Dok doskorašnji partneri razmjenjuju optužbe, država se ne oglašava o zaštiti svojih interesa. Od poreskih dugova, neisplaćenih zarada i doprinosa, do neizmirenih obeveza prema državnim preduzećima uključenim u izvoz boksita (Montekargo i Luka Bar…). Pride, uz EPCG, kompanije pod Pejovićevom kontrolom bile su među najvećim robnim izvoznicima iz Crne Gore. Uz sve kontroverze koje su pratile njegov ulazak u nekadašnje državne gigante. U stečaju i bankrotu.

Čini se da ni Elektroprivredi ne cvjetaju ruže. Još od februara ne čujemo podatke o zaradama na osnovu izvezene struje. Akumulacije su skoro prazne, bliži se sezona uvoza,  pa bi se moglo desiti da zimus ostvareni vanredni prihodi ne budu dovoljni ni za uvoz nedostajuće struje tokom ljetnje sezone. I ta će se briga prevaliti na Vladu. Pa na građane, preko restrikcija ili većih cijena.

Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon turističke sezone.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo