Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAVNI SUD OCIJENIO NEUSTAVNIM ODLUKE UNIVERZITETA U POSLJEDNJE TRI GODINE: Diktatura rektorata

Objavljeno prije

na

Ustavni sud Crne Gore je 14. oktobra donio odluku o prestanku važenja Pravilnika o postupanju za utvrđivanje privremenih mjera za upravljanje i obezbjeđivanje funkcionisanja Univerziteta Crne Gore (UCG), jer on nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

Odlukom koju je potpisala predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić ukida se Pravilnik koji je donio Upravni odbor (UO) UCG, potpisao ga predsjednik UO Duško Bjelica, 9. oktobra 2012. Ustavni sud je odluku donio tek nakon tri godine, iako je odmah po njegovom usvajanju, ocjenu zakonitosti od suda tražila asistentkinja na Pravnom fakultetu Jelena Jauković.

Na osnovu ovog Pravilnika uprava UCG je tokom posljednje tri godine smjenjivala rukovodioce fakulteta i na njima uvodila prinudne uprave. Nezakoniti Pravilnik je služio kao batina za disciplinovanje neposlušnih – predsjedniku UO Bjelici, prethodnom rektoru Predragu Miranoviću i sada rektorki Radmili Vojvodić.

Hronologija kršenja zakona tekla je ovako: disciplinovanje univerzitetskih jedinica počelo je dolaskom Bjelice na čelo UO UCG. Dan nakon donošenja Pravilnika, smijenjen je dekan Drago Radulović i uvedena prinudna uprava na Pravnom fakultetu. To je bilo prvi put u istoriji UCG da se uvodi prinudna uprava na jednoj od univerzitetskih jedinica.

O tome kolika je bila preša da se Pravilnik što prije usvoji i da se krene u čistke, govorila je profesorica Maja Kostić-Mandić. Ona je kazala da je Upravni odbor UCG na elektronskoj sjednici, gdje članovi nijesu znali da je mejl prepiska u stvari ,,sjednica”, usvojili sporni Pravilnik. ,,Pravilnik je istog dana usvojen, objavljen i stupio na snagu. Time je faktički uvedena prinudna uprava na UCG”, ocijenivši da je njime suspendovan Ustav i narušena autonomija UCG.

Tokom 2013, tek što se stanje na Pravnom ,,normalizovalo” iz UO je stigla najava da će ovom fakultetu opet biti uvedena prinudna uprava. U aprilu 2013, dok je na Filozofskom fakultetu proslavljan jubilej 50 godina postojanja, iz Rektorata je stigla čestitka u vidu naloga o uvođenju prinudne uprave. UO UCG je pored vandrednih mjera dao i preporuku da se problemima na Filozofskom pozabave i policija i tužilaštvo.

Nakon što je, prošle godine, Radmila Vojvodić preuzela funkciju rektorke, nastavljeno je sa istom praksom na osnovu nezakonitog Pravilnika. Tokom septembra 2014. smijenjen je dekan Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović. Studenti i profesori ovog fakulteta protestovali su tada tražeći ostavku rektorke Vojvodić i kompletne uprave UCG.

U isto vrijeme odlukom UO smijenjen je i dekan Arhitektonskog fakulteta Dušan Vuksanović. On je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta, te da odluke o razrješenju donose na osnovu Pravilnika kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Pravnici su i preko Monitora upozoravali da je sporno to što prinudne uprave i svakovrsne restrikcije autonomije fakulteta uprava UCG donosi na osnovu jednog Pravilnika. Džaba su bila i upozorenja da je na UCG uvedena praksa partijskih čistki. Isticali su da je uporedne primjere teško naći u regionu i šire, sem slučaja kada je u vrijeme bombardovanja 1999. dvojac Milošević-Šešelj sprovodio prinudne mjere na Beogradskom univerzitetu.

Neustavni Pravilnik ima samo šest članova. U prvom se navodi da u cilju obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja i upravljanja na UCG, kada nastupi finansijska kriza i poremećaj u organizaciji rada ,,UO može donijeti privremene mjere koje se odnose na razrješenje organa i preuzimanje određenih ovlašćenja, po skraćenom postupku utvrđenim ovim pravilnikom”. Po Pravilniku UO može razriješiti čak i rektora, te prorektora, dekana i direktora zbog nestručnog i nesavjesnog vršenja funkcije… Odluka UO je konačna, izrečeno je u Pravilniku.

Ustavni sud je utvrdio da je UO osporeni Pravilnik donio pozivajući se na Statut UCG, i to članove kojima su propisani poslovi koje taj organ vrši u ostvarivanju funkcije upravljanja, sastav i broj članova UO, prestanak mandata UO… Te je sud našao da te odredbe nijesu mogle biti pravni osnov za donošenje Pravilnika. Sud je ocijenio i da osporeni Pravilnik nije saglasan s načelom vladavine prava.

Ustavni sud je dalje našao da su odredbe Pravilnika višestruko protivrječno određene, neprecizne, nejasne: ,,Pravilnikom nije jasno: što se podrazumijeva pod nastupanjem ‘finansijske krize i poremećaja u organizaciji rada’, koja ‘određena ovlašćenja’ će preduzeti UO i koje ‘privremene mjere za upravljanje i obezbjeđenje njihovog funkcionisanja’ će donijeti UO”. Primijećeno je i da Pravilnikom nijesu dati kriterijumi na osnovu kojih će se odlučivati o razrješenju rektora, prodekana, dekana i direktora. Istaknuto je i da je UO, Pravilnikom, na određeno vrijeme suspendovao primjenu opštih akata Univerziteta, a da nije jasno na osnovu kojih akata i po kojoj proceduri će se izvršiti izbor, odnosno konstituisati organi Univerziteta, odnosno fakulteta, u tom periodu.

,,Polazeći od toga da se organi univerziteta moraju kretati u granicama koje im određuje Ustav i zakon, Ustavni sud je ocijenio, da je Upravni odbor UCG donošenjem osporenog Pravilnika prekoračio svoja ovlašćenja i povrijedio načelo legitimiteta, iz odredbe člana 145. Ustava. Stoga je, Ustavni sud utrvdio da osporeni Pravilnik nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom”, navodi se u Odluci koju su donijeli – predsjednica Desanka Lopičić i sudije Milorad Gogić, dr Dragoljub Drašković, Miodrag Iličković, Melvida Muratović, mr Hamdija Šarkinović i Budimir Šćepanović.

Odluka je objavljena u Službenom listu Crne Gore i Biltenu UCG. Kako reakcija sa UCG još nema, Monitor je pokušao da od Rektorata dobije komentar na ukidanje Pravilnika i odgovor da li će ko snositi sankcije zbog primjene nezakonitog Pravilnika, na osnovu kojeg, su tokom tri godine, smjenjivani dekani i uvođene prinudne mjere na pojedinim fakultetima. Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.

Podsjetimo kako su u sličnim situacijama reagovali ključni ljudi UCG: ,,Mi ćemo u našim namjerama istrajati, da se zavede red na svim univerzitetskim jedinicama”, odbrusio je nakon jednog od mnogobrojnih protesta na fakultetima predsjednik UO UCG Bjelica. Na ranije traženje njene ostavke, rektorka Vojvodić je kratko odgovorila: ,,Oni koji krše zakon nemaju legitimitet za razgovor na ravnoj nozi. Toliko”.

Uprava UCG izgleda ima legitimitet i kad krši zakon.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo