Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POUKE SMJENE MINISTRA ODBRANE BRATISLAVA GAŠIĆA: Govori lijepo i guši medijske slobode

Objavljeno prije

na

Srpski ministar odbrane Bratislav Gašić je postao prvi član vlade koji je smijenjen otkako je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast 2012. godine. Gašić, inače jedan od potpredsjednika SNS i Vlade, smijenjen je nakon, i za prilike u ovoj zemlji, nevjerovatne izjave . Poručio je izvještačici medijske kuće B92 da „voli novinarke koje lako kleknu”.

Seksističku rečenicu izgovorio je pred novinarima nakon posjete fabrici Prva petoletka u Trsteniku, kada je pred sobom ugledao dopisnicu B92 Zlatiju Labović, koja je čučnula da ne bi ometala snimatelje.Uslijedila je brza i oštra reakcija premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao da je šokiran Gašićevim ponašanjem za koje ne postoje riječi opravdanja.

Poslije toga se ministar preko Tvitera izvinio, ali je to zvučalo kao pokušaj smanjivanja štete. Nekoliko sati kasnije Vučić je, konačno, prelomio i saopštio novinarima da Gašić poslije tog ispada ne može da ostane ministar u Vladi Srbije, iako je odlično obavljao svoj posao. Objasnio je da Gašić ne može ostati ministar „nakon što je uvredio sve žene”.

Gašićeva izjava izazvala je mnogobrojne komentare medijskih organizacija, institucija za zaštitu ljudskih i rodnih prava, opozicionih stranaka, čak i članova vlade. Svi se slažu da je dobro što Gaših odlazi iz vlade, makar na ,,godinu, dve dana” kako je kazao premijer.

On funkciju napušta iznenada, pošto je politički preživio mnoge druge „nezgodne” situacije i bio kao ministar vojske sporan izbor od samog početka. Sumnjalo se u to da li zaista posjeduje diplomu srednje škole; na početku mandata Ministarstvo odbrane je kovalo zlatnike sa njegovim likom; Ministarstvo odbrane nije postupalo u skladu sa Zakonom o vanrednim situacijama tokom poplava 2014.

Samo u posljednjih godinu dana Gašić je pet puta izbjegao smjenu. Naime, on je u tom periodu učestvovao u više afera zbog kojih je traženo da ode sa funkcije.

Kada se u martu ove godine, u širem rejonu Aerodroma Nikola Tesla, srušio vojni helikopter koji je iz Raške prevozio bebu za Beograd, niko nije mogao da pretpostavi da će za ovu nezapamćenu tragediju, u kojoj je stradalo sedam ljudi, do danas biti pokrenuti samo predistražni postupak i disciplinski postupci protiv dva oficira Vojske Srbije. Gašić i njegov stranački kolega zadužen za resor zdravlja Zlatibor Lončar, kao nadležni ministri, ubrzo su u medijima označeni kao odgovorni i zatražena je njihova smjena, ali je takav zahtjev ostao bez epiloga. Sam Gašić je dugo izbjegavao javno da odgovori na pitanje o svojoj odgovornosti, a gotovo mjesec dana od tragedije je rekao da ne osjeća odgovornost za pad helikoptera i da bi, da može, sve ponovo uradio.

Gašićeva ostavka tražena je više puta i zbog sukoba koje je imao sa zaštitnikom građana Sašom Jankovićem kome je uskraćivao pravo na kontrolu rada državnih organa. Gašić je, naime, odbijao da ombudsmanu dostavi informacije o incidentu u kom su učestvovali vojna policija i premijerov brat Anderej Vučić na Paradi ponosa 2014. Odbijao je i da Jankoviću dostavi informacije u vezi sa nezakonitim prisluškivanjem ljudi iz pravosuđa.

Protiv Gašića je u vrijeme ministrovanja podnijeta i krivična prijava zbog diskriminacije. Naime, prijavu je podnijela transrodna majorka Vojske Srbije Helena (M. V.), koja je prošle godine penzionisana naredbom ministra odbrane u kojoj je pisalo da njena psihijatrijska dijagnoza može uzrokovati štetne posljedice po ugled Vojske Srbije. Helenu je, inače, komisija VMA ocijenila kao sposobnu za rad, a Gašić je kasnije izjavio da će joj se javno izviniti i da u Vojsci Srbije nema diskriminacije ni po jednom osnovu.

Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula je protiv Gašića postupak utvrđivanja sukoba interesa. Postupak je pokrenut zbog tvrdnji da je Gašić kao gradonačelnik Kruševca od jula 2012. do aprila 2014. preusmjerio 14,3 miliona dinara iz gradskog budžeta medijskim preduzećima u vlasništvu članova svoje porodice.

Gašić je od samog početka bio katastrofalno loš izbor. Ali, zbog svega toga niko u Vladi Srbije, uključujući i premijera, nije se mnogo potresao, a premijer je i otvoreno stajao u njegovu odbranu. Uz to, da je smijenjen onda kada se za to ukazala prva prilika, on nikada ne bi ni došao u situaciju da javnosti prikaže i sve drugo za šta je (ne)sposoban. Da je bilo tako, ne bismo vidjeli i čuli ni njegove posljednje prostačke izjave i seksističke stavove….

,,Naravno da su i ranije postojali razlozi za odlazak ministra Gašića. Premijer je, očigledno, smatrao da to nije dovoljno i govorio je: ne dam Gašića!”.

Premijer Vučić za Gašića i sada, kada je odlučio da mu više nije mjesto u njegovom kabinetu, kaže da nije donio odluku zbog ,,napada i orkestrirane kampanje onih koji ćute na pljačke i nepoštenje drugih” već zbog ,,politike pristojne, poštene i uspešne Srbije”. Pitanje je, međutim, zašto je baš seksistički komentar „prelio čašu” i Gašiću zapečatio ministarsku karijeru.

Profesor Bogoljub Milosavljević smatra da je u pitanju slijed loših događaja, pa je to kap koja je prevršila čašu. ,,A, sa druge strane, jedna želja koju treba pozdraviti, da se postave granice nekim ispadima funkcionera izvršne vlasti. To je jako dobro kao poruka iz cijelog ovog događaja.”

Poslanik Demokratske stranke Borislav Stefanović ocijenio je da je najavljena smjena samo politički manevar nakon kojeg će dosadašnji ministar otići na neku drugu dužnost, kao ambasador ili na neko drugo mjesto. Demokratska stranka Srbije smatra da je Vučićava odluka motivisana podizanjem sopstvenog rejtinga.

Predstavnici medija i regulatornih tijela smatraju kako bi bilo dobro da incident koji se dogodio bude odskočna daska za pokretanje novog odnosa vlasti prema medijima, ali i prema položaju žena u društvu. Ukoliko do toga ne dođe, onda od odlaska Gašića sa funkcije minista neće biti prave koristi, primijetio je zaštitnik građana Saša Janković.

Reagovala je ovim povodom i povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, je ukazala da je nasilje nad ženama gorući problem. ,,Verujem da će svi nosioci javnih funkcija ubuduće voditi računa o javno izgovorenoj reči”, kazala je. Janković smatra da bi bilo pozitivno da se na čelu Ministarsta odbrane nađe žena.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović, takođe smatra da bi postavljanje žene na čelo ovog resora bio dobar gest koji bi bar formalno pomogao poboljšanju položaja žena. Po njemu, mediji snose dobar dio odgovornosti za seksističku atmosefru u društvu. ,,Pogledajte novine i videćete kakav tretman žene u njima imaju”, rekao je on.

Više medijskih kuća, agencija i portala, među njima i oba novinarska udruženja, zatražili su odmah nakon incidenta Gašićevu smjenu, pozivajući novinare da bojkotuju konferencije za medije i druge javne događaje kojima on prisustvuje.

Obradović misli da najava smjene ministra Gašića nije kraj, nego početak priče o nedopustivom odnosu vlasti prema novinarima. On je dodao i da ni jedna vlast u Srbiji od 2000. godine do danas nije gledala na medije kao na dio demokratskog procesa, već kao na sredstvo da se postignu neki njihovi kratkoročni ili dugoročni ciljevi.

,,Ovdje postoji konstantan problem da vlast medije uporno gura u politički tabor, ovaj ili onaj. Mi ne želimo da budemo ni uz vlast ni uz opoziciju, već da nam se dozvoli da radimo svoj posao i da se otvori prostor za kritički dijalog. Ne želimo da nas svrstavaju tamo gde ne pripadamo, ali namera vlasti je da političkim etiketiranjem novinare denunciraju pred građanima”, istakao je on.

Predsjednik NUNS-a ukazao je da i sami novinari snose veliku odgovornost za položaj u kojem su se našli. Međutim, kako je dodao, tome doprinose i novinari koji su se dobrovoljno svrstali u određene političke kolone. ,,Na to smo, na žalost, sami pristali.”

MINISTROV BIZNIS

Ono što Gašića odvaja (bar od većine) kolega jeste što poslije odlaska sa ministarskog mjesta on može da se vrati veoma uspješnom privatnom biznisu. Prema sopstvenim riječima, privatnim preduzetništvom se bavi od 1989., vlasnik je preduzeća Saco u čijem sastavu funkcioniše televizija Plus, kao i firma Santos koja se bavi ,,proizvodnjom čaja, nat proizvoda i kafe”. U pojedinim izveštajima navodi se da je Gašić vlasnik dvije velike benzinske pumpe. U nedavno objavljenom istraživanju Savjeta za borbu protiv korupcije stoji da je njegov sin Vladan vlasnik televizije Zona iz Niša, a preko firme Zona plus vlasnik je i jedne sportske televizije iz Kruševca. Takođe, navedeno je i da se Gašićeva TV Plus jednim dijelom finansira iz budžeta Kruševca, čiji je gradonačelnik Gašić bio od jula 2012. do aprila 2014. godine. O tome kako ga pamte komšije svjedoči i pjesma koju mu je posvetio učitelj vjeronauke, navevši da je ,,Gašić spasio brod koji sigurno tone i da je sada on kruševački Don Korleone”. Osim toga što će biti upamćen kao prvi ministar za koga je premijer rekao da to ,,više ne može da bude”, Bratislav Gašić je bio prvi srpski ministar odbrane koji je učestvovao na samitu NATO, ali i vjerovatno jedini ministar odbrane koji nije znao šta Vojska kojom indirektno rukovodi posjeduje. Zbog toga se došlo u situaciju da se upućuju molbe predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za akumulatore za vojne avione, dok su naši stajali zatureni u skladištu u Pančevu. Mediji su spekulisali da je Gašićeva preporuka za to mjesto bilo organizovanje proslave godišnjice Vojske Srbije u Kruševcu u aprilu 2013. godine, potpredsjednika SNS i gradonačelnika Kruševca.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo