Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POUKE SMJENE MINISTRA ODBRANE BRATISLAVA GAŠIĆA: Govori lijepo i guši medijske slobode

Objavljeno prije

na

Srpski ministar odbrane Bratislav Gašić je postao prvi član vlade koji je smijenjen otkako je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast 2012. godine. Gašić, inače jedan od potpredsjednika SNS i Vlade, smijenjen je nakon, i za prilike u ovoj zemlji, nevjerovatne izjave . Poručio je izvještačici medijske kuće B92 da „voli novinarke koje lako kleknu”.

Seksističku rečenicu izgovorio je pred novinarima nakon posjete fabrici Prva petoletka u Trsteniku, kada je pred sobom ugledao dopisnicu B92 Zlatiju Labović, koja je čučnula da ne bi ometala snimatelje.Uslijedila je brza i oštra reakcija premijera Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao da je šokiran Gašićevim ponašanjem za koje ne postoje riječi opravdanja.

Poslije toga se ministar preko Tvitera izvinio, ali je to zvučalo kao pokušaj smanjivanja štete. Nekoliko sati kasnije Vučić je, konačno, prelomio i saopštio novinarima da Gašić poslije tog ispada ne može da ostane ministar u Vladi Srbije, iako je odlično obavljao svoj posao. Objasnio je da Gašić ne može ostati ministar „nakon što je uvredio sve žene”.

Gašićeva izjava izazvala je mnogobrojne komentare medijskih organizacija, institucija za zaštitu ljudskih i rodnih prava, opozicionih stranaka, čak i članova vlade. Svi se slažu da je dobro što Gaših odlazi iz vlade, makar na ,,godinu, dve dana” kako je kazao premijer.

On funkciju napušta iznenada, pošto je politički preživio mnoge druge „nezgodne” situacije i bio kao ministar vojske sporan izbor od samog početka. Sumnjalo se u to da li zaista posjeduje diplomu srednje škole; na početku mandata Ministarstvo odbrane je kovalo zlatnike sa njegovim likom; Ministarstvo odbrane nije postupalo u skladu sa Zakonom o vanrednim situacijama tokom poplava 2014.

Samo u posljednjih godinu dana Gašić je pet puta izbjegao smjenu. Naime, on je u tom periodu učestvovao u više afera zbog kojih je traženo da ode sa funkcije.

Kada se u martu ove godine, u širem rejonu Aerodroma Nikola Tesla, srušio vojni helikopter koji je iz Raške prevozio bebu za Beograd, niko nije mogao da pretpostavi da će za ovu nezapamćenu tragediju, u kojoj je stradalo sedam ljudi, do danas biti pokrenuti samo predistražni postupak i disciplinski postupci protiv dva oficira Vojske Srbije. Gašić i njegov stranački kolega zadužen za resor zdravlja Zlatibor Lončar, kao nadležni ministri, ubrzo su u medijima označeni kao odgovorni i zatražena je njihova smjena, ali je takav zahtjev ostao bez epiloga. Sam Gašić je dugo izbjegavao javno da odgovori na pitanje o svojoj odgovornosti, a gotovo mjesec dana od tragedije je rekao da ne osjeća odgovornost za pad helikoptera i da bi, da može, sve ponovo uradio.

Gašićeva ostavka tražena je više puta i zbog sukoba koje je imao sa zaštitnikom građana Sašom Jankovićem kome je uskraćivao pravo na kontrolu rada državnih organa. Gašić je, naime, odbijao da ombudsmanu dostavi informacije o incidentu u kom su učestvovali vojna policija i premijerov brat Anderej Vučić na Paradi ponosa 2014. Odbijao je i da Jankoviću dostavi informacije u vezi sa nezakonitim prisluškivanjem ljudi iz pravosuđa.

Protiv Gašića je u vrijeme ministrovanja podnijeta i krivična prijava zbog diskriminacije. Naime, prijavu je podnijela transrodna majorka Vojske Srbije Helena (M. V.), koja je prošle godine penzionisana naredbom ministra odbrane u kojoj je pisalo da njena psihijatrijska dijagnoza može uzrokovati štetne posljedice po ugled Vojske Srbije. Helenu je, inače, komisija VMA ocijenila kao sposobnu za rad, a Gašić je kasnije izjavio da će joj se javno izviniti i da u Vojsci Srbije nema diskriminacije ni po jednom osnovu.

Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula je protiv Gašića postupak utvrđivanja sukoba interesa. Postupak je pokrenut zbog tvrdnji da je Gašić kao gradonačelnik Kruševca od jula 2012. do aprila 2014. preusmjerio 14,3 miliona dinara iz gradskog budžeta medijskim preduzećima u vlasništvu članova svoje porodice.

Gašić je od samog početka bio katastrofalno loš izbor. Ali, zbog svega toga niko u Vladi Srbije, uključujući i premijera, nije se mnogo potresao, a premijer je i otvoreno stajao u njegovu odbranu. Uz to, da je smijenjen onda kada se za to ukazala prva prilika, on nikada ne bi ni došao u situaciju da javnosti prikaže i sve drugo za šta je (ne)sposoban. Da je bilo tako, ne bismo vidjeli i čuli ni njegove posljednje prostačke izjave i seksističke stavove….

,,Naravno da su i ranije postojali razlozi za odlazak ministra Gašića. Premijer je, očigledno, smatrao da to nije dovoljno i govorio je: ne dam Gašića!”.

Premijer Vučić za Gašića i sada, kada je odlučio da mu više nije mjesto u njegovom kabinetu, kaže da nije donio odluku zbog ,,napada i orkestrirane kampanje onih koji ćute na pljačke i nepoštenje drugih” već zbog ,,politike pristojne, poštene i uspešne Srbije”. Pitanje je, međutim, zašto je baš seksistički komentar „prelio čašu” i Gašiću zapečatio ministarsku karijeru.

Profesor Bogoljub Milosavljević smatra da je u pitanju slijed loših događaja, pa je to kap koja je prevršila čašu. ,,A, sa druge strane, jedna želja koju treba pozdraviti, da se postave granice nekim ispadima funkcionera izvršne vlasti. To je jako dobro kao poruka iz cijelog ovog događaja.”

Poslanik Demokratske stranke Borislav Stefanović ocijenio je da je najavljena smjena samo politički manevar nakon kojeg će dosadašnji ministar otići na neku drugu dužnost, kao ambasador ili na neko drugo mjesto. Demokratska stranka Srbije smatra da je Vučićava odluka motivisana podizanjem sopstvenog rejtinga.

Predstavnici medija i regulatornih tijela smatraju kako bi bilo dobro da incident koji se dogodio bude odskočna daska za pokretanje novog odnosa vlasti prema medijima, ali i prema položaju žena u društvu. Ukoliko do toga ne dođe, onda od odlaska Gašića sa funkcije minista neće biti prave koristi, primijetio je zaštitnik građana Saša Janković.

Reagovala je ovim povodom i povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, je ukazala da je nasilje nad ženama gorući problem. ,,Verujem da će svi nosioci javnih funkcija ubuduće voditi računa o javno izgovorenoj reči”, kazala je. Janković smatra da bi bilo pozitivno da se na čelu Ministarsta odbrane nađe žena.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović, takođe smatra da bi postavljanje žene na čelo ovog resora bio dobar gest koji bi bar formalno pomogao poboljšanju položaja žena. Po njemu, mediji snose dobar dio odgovornosti za seksističku atmosefru u društvu. ,,Pogledajte novine i videćete kakav tretman žene u njima imaju”, rekao je on.

Više medijskih kuća, agencija i portala, među njima i oba novinarska udruženja, zatražili su odmah nakon incidenta Gašićevu smjenu, pozivajući novinare da bojkotuju konferencije za medije i druge javne događaje kojima on prisustvuje.

Obradović misli da najava smjene ministra Gašića nije kraj, nego početak priče o nedopustivom odnosu vlasti prema novinarima. On je dodao i da ni jedna vlast u Srbiji od 2000. godine do danas nije gledala na medije kao na dio demokratskog procesa, već kao na sredstvo da se postignu neki njihovi kratkoročni ili dugoročni ciljevi.

,,Ovdje postoji konstantan problem da vlast medije uporno gura u politički tabor, ovaj ili onaj. Mi ne želimo da budemo ni uz vlast ni uz opoziciju, već da nam se dozvoli da radimo svoj posao i da se otvori prostor za kritički dijalog. Ne želimo da nas svrstavaju tamo gde ne pripadamo, ali namera vlasti je da političkim etiketiranjem novinare denunciraju pred građanima”, istakao je on.

Predsjednik NUNS-a ukazao je da i sami novinari snose veliku odgovornost za položaj u kojem su se našli. Međutim, kako je dodao, tome doprinose i novinari koji su se dobrovoljno svrstali u određene političke kolone. ,,Na to smo, na žalost, sami pristali.”

MINISTROV BIZNIS

Ono što Gašića odvaja (bar od većine) kolega jeste što poslije odlaska sa ministarskog mjesta on može da se vrati veoma uspješnom privatnom biznisu. Prema sopstvenim riječima, privatnim preduzetništvom se bavi od 1989., vlasnik je preduzeća Saco u čijem sastavu funkcioniše televizija Plus, kao i firma Santos koja se bavi ,,proizvodnjom čaja, nat proizvoda i kafe”. U pojedinim izveštajima navodi se da je Gašić vlasnik dvije velike benzinske pumpe. U nedavno objavljenom istraživanju Savjeta za borbu protiv korupcije stoji da je njegov sin Vladan vlasnik televizije Zona iz Niša, a preko firme Zona plus vlasnik je i jedne sportske televizije iz Kruševca. Takođe, navedeno je i da se Gašićeva TV Plus jednim dijelom finansira iz budžeta Kruševca, čiji je gradonačelnik Gašić bio od jula 2012. do aprila 2014. godine. O tome kako ga pamte komšije svjedoči i pjesma koju mu je posvetio učitelj vjeronauke, navevši da je ,,Gašić spasio brod koji sigurno tone i da je sada on kruševački Don Korleone”. Osim toga što će biti upamćen kao prvi ministar za koga je premijer rekao da to ,,više ne može da bude”, Bratislav Gašić je bio prvi srpski ministar odbrane koji je učestvovao na samitu NATO, ali i vjerovatno jedini ministar odbrane koji nije znao šta Vojska kojom indirektno rukovodi posjeduje. Zbog toga se došlo u situaciju da se upućuju molbe predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za akumulatore za vojne avione, dok su naši stajali zatureni u skladištu u Pančevu. Mediji su spekulisali da je Gašićeva preporuka za to mjesto bilo organizovanje proslave godišnjice Vojske Srbije u Kruševcu u aprilu 2013. godine, potpredsjednika SNS i gradonačelnika Kruševca.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo