Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKSPLOATACIJA PLJEVALJA: Bogatstvo u magli

Objavljeno prije

na

Ne morate ništa znati o PM 10 česticama da bi vam bilo jasna priča o Pljevljima. Jednostavno je: riječ je o opštini bogatoj ugljem i šumom, gradu u kotlini u kojoj su zimi česte magle. Da, zimi je i zima, pa se ljudi moraju grijati. Dok sagorijeva ugalj kako bi proizvela struju Termoelektrana generator hladi vodom. Vodenu paru koja tako nastaje ispušta u atmosferu, umjesto da grije Pljevljake. Kompanija Vektra koja je dobila koncesije da najbogatije šume u Crnoj Gori koristi 30 godina, ne proizvodi pelet. I Pljevljacima opet ostaje da se griju na drva i ugalj. Onda ih država, koja nije u stanju da im omogući da koriste čak ni nus-proizvode prirodnih bogatstava koja eksploatiše, kaže kako su za to što u njihovoj magli ima svega i svačega – sami krivi.

I ove godine je pala magla, u Pljevljima se teško diše. Magla se nije dizala od 1. do 8 decembra. „Ovo su opasne situacije jer može da dođe do efekta akumulacije zagajujućih čestica”, piše u Izvještaju o meteorološkim uslovima Zavoda za meteorologiju i seizmologiju koji je pripremio načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev. On objašnjava kako bi, da je preko dana dolazilo do razbijanje magle, dolazilo do naglog podizanja uvis zagadjujućih čestica koje bi se prenijele u više slojeve atmosfere i distribuirale na veći prostor ili veće udaljenosti što bi rezultiralo smanjenjem lokalnih prizemnih koncentracija u gradu.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine kvalitet vazduha u Pljevljima je standardno loš. ,,Situacija u Pljevljima tokom sezone grijanja, kao i većem dijelu naše zemlje sa aspekta kvaliteta vazduha nije zadovoljavajuća. Prekoračenja dozvoljene srednje dnevne koncentracije PM10 čestica evidentiraju se gotovo na svim mjernim mjestima” kazao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić. Prema njegovim riječima u Pljevljima je 2010. godine bilo 162 prekoračenja, 2011. – 193, 2012. – 217, 2013. – 177, 2014. – 184 i 2015. do 1. decembra 158.

Magla, koja je zapravo kondenzovana vodena para, pojednostavljeno rečeno, skuplja razna zagađenja i otežava disanje. Sitne praškaste čestice koje se prenose putem vazduha, prema objašnjenjima stručnjaka, prodiru duboko u respiratorni trakt i mogu da izazovu niz zdravstvenih problema, počevši od iritacije očiju, organa disanja do ozbiljnih poremećaja uključujući smanjenu funkciju pluća, bronhitis, pogoršanje zdravstvenog stanja astmatičara pa čak i prijevremenu smrt.

Oko pitanja – ko zagađuje vazduh u Pljevljima – mišljenja u crnogorskoj javnosti su podijeljena. Jedni kažu da su krivci Termoelektrana i kopovi uglja, drugi upiru prst u gradske kotlarnice i ,,individualna ložišta”. Oni koji ,,brane” Termoelektranu tvrde da se ona nalazi na 760 metara nadmorske visne, da je visina njenog dimnjaka 250 metara tako da, kažu, dimi na preko 1000 metara od zemlje.

Nevladina organizacija Green Home najavila je protest u Pljevljima 22. decembra i pozvala građane nezadovoljne kvalitetom vazduha i životne sredine kao i odnosom nadležnih prema njima i njihovom zdravlju, da dođu na gradski trg.

U Pljevljima su u prvih deset dana decembra zabilježena dva ledena dana kada je temperatura tokom 24 sata bila ispod nule. Inače tokom decembra prosječno bude 13 dana sa maglom, 24 mrazna dana i osam ledenih dana, objašnjava Branko Micev. Ljudi se moraju grijati. Najčešće se griju na drva i ugalj, jer je tako najjeftinije ,,Grijemo samo jednu sobu na drva i ugalj i opet jedva izađemo na kraj sa računima za struju”, objašnjava Monitorova sagovornica iz Pljevalja.

Lani, isto u decembru, situaciju u Pljevljima je razmatrao skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Pozvali su Vladu da donese plan zašitite i saniranja životne sredine u tom gradu i Upravu za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor svih zagađivača u toj lokalnoj samoupravi u cilju zaštite zdravlja građana. Šta je urađeno vidi se ovih dana – sve isto ko i lani.

Vlasti su najavile kako će subvencionisati nabavku peleta za domaćinstva u iznosu od 50 odsto. Dva tendera su dosad propala. Na prvi se niko nije javio, u narednom pokušaju javila se firma iz Srbije sa, kažu naši sagovornici, ,,bezobrazno viskom cijenom”.

U toku je proces neposredne pogodbe u kojem su, prema posljednjim informacijama, ponuđene cijene od 164 eura za tonu peleta i 168 eura za tonu briketa. Pogodba bi mogla biti sklopljena kad prođe rok za žalbe od osam dana. Građani će moći da kupe najviše dvije tone peleta ili briketa.

Tona uglja za domaćinstva košta 60 eura, metar drva je 35. Tona peleta, kažu upućeni, može zamijeniti tri metra drva. Sve i da je pelet u pola cijene na vrijeme obezbijeđen, opet bi bio skuplji od uglja. ,,Brže sagori i opet je za tu vrstu grijanja potrebna struja”, kažu u Pljevljima. Posebna priča je to što najmanja peć na pelet, koja može da zagrije 50 kvadrata košta 1250 eura.

,,Prednost briketa je u tome što se može koristiti u običnom šporetu. Sve to, međutim, pošto ljudi ovdje ogrijev nabavljaju u avgustu, ove godine može biti korišteno samo eksperimentalno”, kaže naš sagovornik iz Pljevalja.

U Agenciji za zaštitu životne sredine, kao rješenje vide toplifikaciju grada. Prema riječima direktora Agencije postoji više načina kojima se može doći do bolje situacije u Pljevljima. ,,Na Vladi je da odluči da li je to drugi blok Termoelektrane, da li je to prijedlog kojim će se riješiti centralno grijanje u Pljevljima, prelazak na novu vrstu goriva, jeftinija struja i slično”, rekao je Spahić.

,,Mnogi ljudi, kad vide onaj veliki, široki dimnjak Termoelektrane pomisle da se tako zagađuje vazduh. Kroz taj dimnjak izbacuje se samo vodena para. Time se zagrijava atmosfera, umjesto da se griju kuće”, kaže jedan od naših sagovornika. Pljevaljska Termoelektrana obezbjeđuje trećinu struje koja se proizvede u Crnoj Gori više od tri decenije. Tačno je da toplifikacija grada nikad nije koštala malo, ali reklo bi se da su stanovnici mjesta čiji se prirodni resursi tako obilato koriste zaslužili da i oni od toga imaju neku fajdu. Nemaju.

Imaju zagađen vazduh i Vezišnicu – najzagađeniju rijeku u Crnoj Gori. Ni Ćehotina na pojedinim mjestima nije mnogo bolja. ,,Ne znamo ni mi koja je koja rijeka ponekad. Svaka je braon boje”, kaže Monitorova sagovornica.

O da, Pljevlja imaju šume, iz čega bi se moglo pomisliti da imaju i drvnu industriju i, kao njen nusproizvod piljevinu od koje se pravi pelet. Pljevaljske šume su, međutim, tajkunizirane.

Pravo na korišćenje 13 gazdinskih jedinica u pljevaljskim šumama dobila je 2006. firma Vektra biznismena Dragana Brkovića. Na trideset godina. Uprkos raznim najavama, sa partnerima od Njemačke do Abu-Dabija, proizvodnja u Vektri Jakić nije stigla dotle da može napraviti pelet ili brikete.

Naši sagovornici tvrde da u svakom trenutku na granici prema Prijepolju ima deset-dvadest kamiona koji odvoze drvo. Zvuči nestvarno, ali kako tvrde naši izvori dešava se da trupci iz Pljevalja u Srbiji bivaju pretvoreni u pelet i onda se prodaju u Crnoj Gori. U izvještaju DRI jednom je zaključeno da ugovor između Vlade i Vektre ne sadrži normu „obavezuje se” ili „obavezan je”, čime je omogućeno koncesionaru da posječenu drvnu masu izvozi kao trupce. Usput, radničke plate u Vektri su oko 200 eura, ako se za familiju obezbijedi ugalj – dobro je.

U prvih deset mjeseci ove godine u Pljevljima su rođene 133 bebe, umrlo je 318 ljudi. Priprodni priraštaj je 185 u minusu. Da je tako decenijama svjedoče podaci da su Pljevlja 1971. imala 46.834 stanovnika, 1991. – 39.405, prema posljednjem popisu 2011. – 31.060.

Magla u kojoj su ovih dana Pljevljaci će proći, za razliku od magle koju čini državna politika prema ovom gradu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo