Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKSPLOATACIJA PLJEVALJA: Bogatstvo u magli

Objavljeno prije

na

Ne morate ništa znati o PM 10 česticama da bi vam bilo jasna priča o Pljevljima. Jednostavno je: riječ je o opštini bogatoj ugljem i šumom, gradu u kotlini u kojoj su zimi česte magle. Da, zimi je i zima, pa se ljudi moraju grijati. Dok sagorijeva ugalj kako bi proizvela struju Termoelektrana generator hladi vodom. Vodenu paru koja tako nastaje ispušta u atmosferu, umjesto da grije Pljevljake. Kompanija Vektra koja je dobila koncesije da najbogatije šume u Crnoj Gori koristi 30 godina, ne proizvodi pelet. I Pljevljacima opet ostaje da se griju na drva i ugalj. Onda ih država, koja nije u stanju da im omogući da koriste čak ni nus-proizvode prirodnih bogatstava koja eksploatiše, kaže kako su za to što u njihovoj magli ima svega i svačega – sami krivi.

I ove godine je pala magla, u Pljevljima se teško diše. Magla se nije dizala od 1. do 8 decembra. „Ovo su opasne situacije jer može da dođe do efekta akumulacije zagajujućih čestica”, piše u Izvještaju o meteorološkim uslovima Zavoda za meteorologiju i seizmologiju koji je pripremio načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev. On objašnjava kako bi, da je preko dana dolazilo do razbijanje magle, dolazilo do naglog podizanja uvis zagadjujućih čestica koje bi se prenijele u više slojeve atmosfere i distribuirale na veći prostor ili veće udaljenosti što bi rezultiralo smanjenjem lokalnih prizemnih koncentracija u gradu.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine kvalitet vazduha u Pljevljima je standardno loš. ,,Situacija u Pljevljima tokom sezone grijanja, kao i većem dijelu naše zemlje sa aspekta kvaliteta vazduha nije zadovoljavajuća. Prekoračenja dozvoljene srednje dnevne koncentracije PM10 čestica evidentiraju se gotovo na svim mjernim mjestima” kazao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić. Prema njegovim riječima u Pljevljima je 2010. godine bilo 162 prekoračenja, 2011. – 193, 2012. – 217, 2013. – 177, 2014. – 184 i 2015. do 1. decembra 158.

Magla, koja je zapravo kondenzovana vodena para, pojednostavljeno rečeno, skuplja razna zagađenja i otežava disanje. Sitne praškaste čestice koje se prenose putem vazduha, prema objašnjenjima stručnjaka, prodiru duboko u respiratorni trakt i mogu da izazovu niz zdravstvenih problema, počevši od iritacije očiju, organa disanja do ozbiljnih poremećaja uključujući smanjenu funkciju pluća, bronhitis, pogoršanje zdravstvenog stanja astmatičara pa čak i prijevremenu smrt.

Oko pitanja – ko zagađuje vazduh u Pljevljima – mišljenja u crnogorskoj javnosti su podijeljena. Jedni kažu da su krivci Termoelektrana i kopovi uglja, drugi upiru prst u gradske kotlarnice i ,,individualna ložišta”. Oni koji ,,brane” Termoelektranu tvrde da se ona nalazi na 760 metara nadmorske visne, da je visina njenog dimnjaka 250 metara tako da, kažu, dimi na preko 1000 metara od zemlje.

Nevladina organizacija Green Home najavila je protest u Pljevljima 22. decembra i pozvala građane nezadovoljne kvalitetom vazduha i životne sredine kao i odnosom nadležnih prema njima i njihovom zdravlju, da dođu na gradski trg.

U Pljevljima su u prvih deset dana decembra zabilježena dva ledena dana kada je temperatura tokom 24 sata bila ispod nule. Inače tokom decembra prosječno bude 13 dana sa maglom, 24 mrazna dana i osam ledenih dana, objašnjava Branko Micev. Ljudi se moraju grijati. Najčešće se griju na drva i ugalj, jer je tako najjeftinije ,,Grijemo samo jednu sobu na drva i ugalj i opet jedva izađemo na kraj sa računima za struju”, objašnjava Monitorova sagovornica iz Pljevalja.

Lani, isto u decembru, situaciju u Pljevljima je razmatrao skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Pozvali su Vladu da donese plan zašitite i saniranja životne sredine u tom gradu i Upravu za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor svih zagađivača u toj lokalnoj samoupravi u cilju zaštite zdravlja građana. Šta je urađeno vidi se ovih dana – sve isto ko i lani.

Vlasti su najavile kako će subvencionisati nabavku peleta za domaćinstva u iznosu od 50 odsto. Dva tendera su dosad propala. Na prvi se niko nije javio, u narednom pokušaju javila se firma iz Srbije sa, kažu naši sagovornici, ,,bezobrazno viskom cijenom”.

U toku je proces neposredne pogodbe u kojem su, prema posljednjim informacijama, ponuđene cijene od 164 eura za tonu peleta i 168 eura za tonu briketa. Pogodba bi mogla biti sklopljena kad prođe rok za žalbe od osam dana. Građani će moći da kupe najviše dvije tone peleta ili briketa.

Tona uglja za domaćinstva košta 60 eura, metar drva je 35. Tona peleta, kažu upućeni, može zamijeniti tri metra drva. Sve i da je pelet u pola cijene na vrijeme obezbijeđen, opet bi bio skuplji od uglja. ,,Brže sagori i opet je za tu vrstu grijanja potrebna struja”, kažu u Pljevljima. Posebna priča je to što najmanja peć na pelet, koja može da zagrije 50 kvadrata košta 1250 eura.

,,Prednost briketa je u tome što se može koristiti u običnom šporetu. Sve to, međutim, pošto ljudi ovdje ogrijev nabavljaju u avgustu, ove godine može biti korišteno samo eksperimentalno”, kaže naš sagovornik iz Pljevalja.

U Agenciji za zaštitu životne sredine, kao rješenje vide toplifikaciju grada. Prema riječima direktora Agencije postoji više načina kojima se može doći do bolje situacije u Pljevljima. ,,Na Vladi je da odluči da li je to drugi blok Termoelektrane, da li je to prijedlog kojim će se riješiti centralno grijanje u Pljevljima, prelazak na novu vrstu goriva, jeftinija struja i slično”, rekao je Spahić.

,,Mnogi ljudi, kad vide onaj veliki, široki dimnjak Termoelektrane pomisle da se tako zagađuje vazduh. Kroz taj dimnjak izbacuje se samo vodena para. Time se zagrijava atmosfera, umjesto da se griju kuće”, kaže jedan od naših sagovornika. Pljevaljska Termoelektrana obezbjeđuje trećinu struje koja se proizvede u Crnoj Gori više od tri decenije. Tačno je da toplifikacija grada nikad nije koštala malo, ali reklo bi se da su stanovnici mjesta čiji se prirodni resursi tako obilato koriste zaslužili da i oni od toga imaju neku fajdu. Nemaju.

Imaju zagađen vazduh i Vezišnicu – najzagađeniju rijeku u Crnoj Gori. Ni Ćehotina na pojedinim mjestima nije mnogo bolja. ,,Ne znamo ni mi koja je koja rijeka ponekad. Svaka je braon boje”, kaže Monitorova sagovornica.

O da, Pljevlja imaju šume, iz čega bi se moglo pomisliti da imaju i drvnu industriju i, kao njen nusproizvod piljevinu od koje se pravi pelet. Pljevaljske šume su, međutim, tajkunizirane.

Pravo na korišćenje 13 gazdinskih jedinica u pljevaljskim šumama dobila je 2006. firma Vektra biznismena Dragana Brkovića. Na trideset godina. Uprkos raznim najavama, sa partnerima od Njemačke do Abu-Dabija, proizvodnja u Vektri Jakić nije stigla dotle da može napraviti pelet ili brikete.

Naši sagovornici tvrde da u svakom trenutku na granici prema Prijepolju ima deset-dvadest kamiona koji odvoze drvo. Zvuči nestvarno, ali kako tvrde naši izvori dešava se da trupci iz Pljevalja u Srbiji bivaju pretvoreni u pelet i onda se prodaju u Crnoj Gori. U izvještaju DRI jednom je zaključeno da ugovor između Vlade i Vektre ne sadrži normu „obavezuje se” ili „obavezan je”, čime je omogućeno koncesionaru da posječenu drvnu masu izvozi kao trupce. Usput, radničke plate u Vektri su oko 200 eura, ako se za familiju obezbijedi ugalj – dobro je.

U prvih deset mjeseci ove godine u Pljevljima su rođene 133 bebe, umrlo je 318 ljudi. Priprodni priraštaj je 185 u minusu. Da je tako decenijama svjedoče podaci da su Pljevlja 1971. imala 46.834 stanovnika, 1991. – 39.405, prema posljednjem popisu 2011. – 31.060.

Magla u kojoj su ovih dana Pljevljaci će proći, za razliku od magle koju čini državna politika prema ovom gradu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo