Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LUKA BARI BILA BLOKIRANA ZBOG ŠVERCA ORUŽJA IZ CRNE GORE: Opasni brodski kontejneri

Objavljeno prije

na

Crna Gora se opet našla u centru medijske pažnje kada je jedan italijanski portal objavio da je Luka Bari blokirana zbog šverca oružja i ulaska emigranata koji dolaze iz naše države i Albanije. Luku Bari okupirali su pripadnici specijalnih jedinica nakon što je otkriveno nekoliko brodova koji su umjesto legalnog tereta nosili oružje.

Radi se, tvrdi Monitov dobro obaviješteni izvor, o brodovima jedne kompanije iz Bara, koja je u sprezi sa švercerima oružja i emigrantima iz Srbije, a ujedno i s kriminalnim grupama u Veneciji.

„Ova frima ima dva sjedišta u Baru. Posjeduju nekoliko svojih brodova, a unajmili su i brodove koji plove pod zastavom Ukrajine”, tvrdi naš izvor.

Prema njegovim riječima, kompanija iz Bara registrovana je za prevoz kamena iz Crne Gore prema Italiji, ali je nedavno otkriveno da su u brodovima umjesto tereta bili oružje i emigranti.

„Uglavnom se radilo o automatskim puškama i eksplozivu, koji iz skladišta na Balkanu pronalazi put do kriminalaca i terorista u Zapadnoj Evropi” – rekao je Monitorov izvor.

Zvaničnih informacija o ovim podacima nema ni iz Rima, kao ni iz Podgorice. Međutim, podaci koje prenosi portal Corriere.it potvrđuju podatke koje iznosi naš dobro obaviješteni izvor. Taj portal piše da su komšije odlučile da blokiraju Luku Bari ne samo zbog oružja već i zbog navoda da preko ove luke dolaze i osobe koje pomažu u terorističkim napadima.

Karabinjerima je, kako piše italinjaski portal, u pomoć stiglo i pojačanje. U Luci Bari raspoređeno je trideset vojnika i deset agenata iz mobilnog odreda policije. To su samo prvi koraci koje je Vlada te zemlje preduzela u borbi protiv terorizma, navodi portal Corriere.it, dodajući da su odluku o pojačanom obezbjeđenju donijeli ministar unutrašnjih poslova Anđelino Alfano i ministar odbrane Roberto Pinoti.

Utvrđeno je navodno da sumnjiva lica i oružje za terorističke napade u Zapadnu Evropu stižu iz Crne Gore i Albanije. Neki od počinilaca nedavnih terorističkih napada u Parizu, kada je ubijeno oko 130 ljudi, isplovljavali su upravo iz Luke Bari. Italijanski zvaničnici su saopštili da su 1. i 5. avgusta preko te luke prošli Abdeslam Salah i Ahmet Dahmani. Prvi je osumnjičen za masakr u Parizu, dok je drugi nedavno uhapšen zbog sumnji da je učestvovao u određivanju ciljeva tokom napada u Parizu.

I Monitorov izvor raspolaže podacima da su dvojica terorista u Italiju stigla iz Albanije.

,,Njih dvojica ušli su u Luku Bari sa svojim pasošima i odatle nastavili put u Francusku. Kada je otkriveno da u Italiju dolazi i oružje na brodovima iz Crne Gore, vlasti te zemlje su odlučile da blokiraju luku dok se čitav slučaj ne ispita i ne prekine taj veliki švercerski lanac”, priča naš izvor.

Neposredno pred odlazak ovog broja Monitora u štampu ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da su u akciji policije u toj državi uhapšena dva člana organizovane kriminalne grupe koja je švercovala oružje ka Francuskoj.

,,Ovo je veoma važna poruka, presjekli smo veliki lanac šverca oružja ka Francuskoj”, rekao je Stefanović za Radio-televiziju Srbije.

On je naveo da su akciju izveli pripadnici Žandarmerije i novosadske policije koji su u kolima uhapšenih pronašli dva puškomitraljeza, više oružja, eksploziva i municije.

Monitor je u dva navrata pisao o švercu oružja s Balkana prema Francuskoj. Valja se prisjetiti da je slovenačka policija u maju 2012. godine uhapsila 60 osoba, među njima Velibora Popovića porijeklom iz Berana, kao vođu kriminalne grupe koja je nabavljala oružje u BiH i prodavala ga u Francuskoj i u drugim zemljama EU, a među kupcima su bili i teroristi. Carinici iz carinske ispostave Mec u septembru 2102. godine zaplijenili su šest kalašnjikova i municiju, pronađenu u automobilu s registarskim oznakama BiH i uhapsili vozača.

Pet državljana BiH i jedan državljanin Francuske uhapšeni su u okolini Pariza u aprilu 2013. godine zbog sumnje da su umiješani u međunarodni šverc oružja. U decembru 2013. godine francuska policija uhapsila je 45 osoba osumnjičenih za međunarodni šverc oružja iz balkanskih zemalja.

Oružje se organizovano pljačka iz skladišta na prostorima bivših jugoslovenskih republika. Naš dobro obaviješteni izvor ranije je za Monitor ispričao kako je samo iz kasarne u Kumboru u jednoj takvoj akciji nestalo čak četrdeset pištolja CZ 99, koji su početkom devedestih godina bili novost na tržištu .

Ova pljačka je, prema njegovim riječima, obavljena vrlo organizovano, u sprezi kriminalaca, pripadnika vojske i jednog pripadnika hercegnovske policije. Monitorov izvor otkrio je i kako je kasnijom operativnom obradom jedan od pištolja ukradenih u Kumboru pronađen u Novom Sadu.

On podsjeća i na veliku krađu škorpiona, automatskih pištolja, iz kasarne u Nikšiću, koji su završili kod kriminalaca unutar Crne Gore i u beogradskom podzemlju. Vrijednost tih pištolja u tom trenutku je po komadu bila dvije i po do tri hiljade eura.

Naš izvor priča da šverc oružja ne prestaje, jer je to vrlo unosan biznis. Ipak, Crna Gora je, prema njegovim riječima, uglavnom tranzitno područje, odnosno raskrsnica za šverc naoružanja svih vrsta koje iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije putuje dalje prema zapadnoj Evropi.

Oružje se iz Bosne u Crnu Goru, podsjeća naš izvor, prebacuje preko planinskih prevoja kod Pljevalja, ili u širokom graničnom pojasu kod Plužina i Šćepan polja, da bi stiglo do granice s Kosovom. Tovari naoružanja i municije nerijetko iz Bosne vode, međutim, preko Srbije do Rožaja i Crne Gore.

Iz Crne Gore, osim putne trase preko planine Hajle, oružje do Kosova stiže i preko planine Čakor, istim putevima kuda idu i druge švercerske robe, na starom graničnom prelazu Bjeluhe, koji je nekada kontrolisala vojska, i još dva sporedna puta, dovoljno široka i za šlepere.

Nakon najnovije afere s brodovima iz Crne Gore koji prevoze oružje i emigrante, među kojima su nerijetko i teroristi, naša država se na nepopularan način ponovo našla u fokusu medijske pažnje. Evropa će poslije ovoga sasvim sigurno izvršiti nove pritiske da se prekinu ilegalni putevi za šverc oružja s Balkana prema odredištima na zapadu. Pitanje je samo koliko u Crnoj Gori ima političke volje i kapaciteta da se taj zahtjev ispuni i da se stane na kraj dobro organizovanim kriminalnim grupama i opasnim brodskim tovarima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo