Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAUČNI RADOVI DUŠKA BJELICE, KANDIDATA ZA CANU: Plati pa napreduj

Objavljeno prije

na

U petak 18. decembra, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) izabraće nove vanredne, redovne i inostrane članove. Jedan od kandidata za vanrednog člana CANU je redovni profesor Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) Duško Bjelica.

U biografiji potencijalnog akademika iz oblasti nauka o sportu, piše da je kao autor i koautor objavio preko 200 radova u međunarodnim časopisima i 56 knjiga-naučnih i stručnih monografija i udžbenika.

Sudeći po podacima, Bjelica koji je u dva mandata bio dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, a od ljeta 2012. je na čelu UO UCG, veoma je plodan naučni radnik. U zvaničnoj listi naučnih radova UCG, koja je podijeljena na radove objavljene u referentnim međunarodnim časopisima sa SCI, SCIE, SSCI, A&HCI i SCOPUS lista, naveden je 21 Bjeličin autorski i koautorski rad.

Na listi UCG je kao prvi Bjeličin rad, objavljen u međunarodnom časopisu, naveden Uticaj zamora na tačnost udarca u fudbalu u uslovima maksimalnog udarnog impulsa iz 2008. Bjelica zatim kao koautor, u međunarodnim časopisima, objavljuje od četiri do pet radova godišnje.

Od 21 rada koji se nalazi na listi UCG, pet, počev od prvog iz 2008. je objavljeno u časopisu Sport Science, a jedan u Acta Kinesiologica. Ova dva časopisa nalaze se na tzv. predatorskoj listi časopisa.

Troškove izdavanja radova u ovakvim časopisima snose sami autori ili ustanove, a izdavačima su jedini cilj pare: ,,Njihova profitabilna aktivnost izrazito negativno utiče na sistem vrednovanja naučnoistraživačkog rada, jer se u predatorskim časopisima na isti način tretiraju i rezultati skrupulozno izvedenog istraživanja i kompilacija opštih znanja ili trivijalni nalazi, s obzirom na to da je jedini kriterijum za objavljivanje uplata predviđenog iznosa novca”, navodi se u Upozorenju na predatorske časopise i izdavače koje je svojim predavačima, istraživačima i studentima uputio Rektorat Univerziteta u Beogradu.

Preporuka je došla nakon brojnih afera, kada je primijećeno da pojedini naučnici plaćaju časopisima od 1.000 do 3.000 eura za objavljivanje naučnih radova, među kojima je bilo i radova sa temama: Brojanje rupa na putu, Zrenje sremske kobasice…

Da bi donekle izbjegli ovaj problem najznačajniji univerziteti u regionu su definisali i svoje liste referentnih časopisa koje se vrednuju prilikom izora u akademska zvanja.

Na UCG se krenulo u drugom smjeru. Već godinu dana se primjenjuje sistem po kome su SCI liste odlučujuće za sva akademska zvanja: oni koji nemaju naučne radove u inostranim relevantnim časopisima koji su u svjetskim bazama podataka, na tzv. SCI listama, ne mogu biti birani u akademska zvanja, od početnog – docenta, do vanrednog profesora i redovanog profesora. Pa se dešava da neki od najcjenjenijih profesora na UCG ne mogu biti mentori na magistarskim i doktorskim studijama jer ne ispunjavaju uslov da imaju radove na pomenutim listama.

Glavni zagovornik ovakvog mjerenja naučnih dostignuća, pored Bjelice, na UCG je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Vladimir Pešić, predsjednik Naučnog odbora UCG.

,,Vjerujte mi, stopirao sam na posljednja dva Senata 20 doktorata sa Filozofskog fakulteta jer su svi radovi koje su oni objavili, objavljeni u sumnjivim časopisima koji se nalaze na tzv. crnim listama. To su časopisi gdje ljudi pošalju rad, plate između 1.000 do 2.000 eura i poslije tri dana dobiju dokaz da će taj rad da bude objavljen”, govorio je Pešić prije godinu dana o svom učinku. Međutim, nije uspio da stopira radove svog kolege Bjelice.

Profesori sa fakulteta na kojima se izučavaju društvene nauke i umjetnost upozoravaju da, za razliku od prirodnih nauka, pomenute liste ne mogu biti jedino mjerilo. Da sistem ne funkcioniše bjelodano pokazuje lista radova UCG, na kojoj se vidi da na primjer Prirodno matematički i Elektrotehnički fakultet imaju po 500 objavljenih radova u međunarodnim časopisima, dok je na Pravnom fakultetu, Fakultetu dramskih umjetnosti i Fakultetu likovnih umjetnosti taj broj nula.

Profesor Šerbo Rastoder je u više navrata pisao o nelogičnosti da neko može imati referentnu knjigu objavljenu na stranom jeziku, kod međunarodno prestižnog izdavača, da je sve uzalud ako ,,nemate rad na SCI listi (može ako treba i koautorski koji će potpisati jedno 25 lica), pod uslovom da se bavite ‘repulzijom’, rezanjem metala ili mehanikom leptirovih krila”.

Izmjereno znanje putem lista je postala i moćna batina za obračun sa nepodobnima, ne samo individualno. Tačno prije godinu dana Bjelica je poručio profesorima Ekonomskog fakulteta da su ,,dosta slabo referentni u naučnom smislu jer svi zajedno nemaju više od nekoliko radova u ozbiljnim naučnim časopisima, sa referentne SSCI liste”. Za razliku od njega, naravno.

Profesori Ekonomskog fakulteta su tada zatražili hitnu smjenu Bjelice, objašnjavajući da o dubini krize u kojoj se nalazi UCG najbolje govori činjenica da je njega zapalo da bude na čelu temeljne institucije u Crnoj Gori. Kako tada tako i sada nakon nedavne presude Ustavnog suda koja je kao nezakonite ocjenila uvođenja prinudnih uprava na fakultetima i smjene dekana, koje je Bjelica sprovodio posljednjih godina, njegova smjena se ne pominje.

Čeka se izbor u akademika.

Lista predatorskih časopisa

Najpreciznije kriterijume za prepoznavanje ,,predatorskih” časopisa i izdavača dao je Džefri Bil, bibliotekar sa Univerziteta u Koloradu. On se godinama bavi pikupljanjem i analiziranjem podataka o ovakvim časopisima i izdavačima i informacije o tome objavljuje na svom blogu http://scholarlyoa.com. Uz pomoć kolega iz cijelog svijeta, redovno ažurira spiskove izdavača i časopisa za koje postoji jasna sumnja, mogućnost ili vjerovatnoća da imaju ,,predatorsku” praksu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo