Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAUČNI RADOVI DUŠKA BJELICE, KANDIDATA ZA CANU: Plati pa napreduj

Objavljeno prije

na

U petak 18. decembra, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) izabraće nove vanredne, redovne i inostrane članove. Jedan od kandidata za vanrednog člana CANU je redovni profesor Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) Duško Bjelica.

U biografiji potencijalnog akademika iz oblasti nauka o sportu, piše da je kao autor i koautor objavio preko 200 radova u međunarodnim časopisima i 56 knjiga-naučnih i stručnih monografija i udžbenika.

Sudeći po podacima, Bjelica koji je u dva mandata bio dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, a od ljeta 2012. je na čelu UO UCG, veoma je plodan naučni radnik. U zvaničnoj listi naučnih radova UCG, koja je podijeljena na radove objavljene u referentnim međunarodnim časopisima sa SCI, SCIE, SSCI, A&HCI i SCOPUS lista, naveden je 21 Bjeličin autorski i koautorski rad.

Na listi UCG je kao prvi Bjeličin rad, objavljen u međunarodnom časopisu, naveden Uticaj zamora na tačnost udarca u fudbalu u uslovima maksimalnog udarnog impulsa iz 2008. Bjelica zatim kao koautor, u međunarodnim časopisima, objavljuje od četiri do pet radova godišnje.

Od 21 rada koji se nalazi na listi UCG, pet, počev od prvog iz 2008. je objavljeno u časopisu Sport Science, a jedan u Acta Kinesiologica. Ova dva časopisa nalaze se na tzv. predatorskoj listi časopisa.

Troškove izdavanja radova u ovakvim časopisima snose sami autori ili ustanove, a izdavačima su jedini cilj pare: ,,Njihova profitabilna aktivnost izrazito negativno utiče na sistem vrednovanja naučnoistraživačkog rada, jer se u predatorskim časopisima na isti način tretiraju i rezultati skrupulozno izvedenog istraživanja i kompilacija opštih znanja ili trivijalni nalazi, s obzirom na to da je jedini kriterijum za objavljivanje uplata predviđenog iznosa novca”, navodi se u Upozorenju na predatorske časopise i izdavače koje je svojim predavačima, istraživačima i studentima uputio Rektorat Univerziteta u Beogradu.

Preporuka je došla nakon brojnih afera, kada je primijećeno da pojedini naučnici plaćaju časopisima od 1.000 do 3.000 eura za objavljivanje naučnih radova, među kojima je bilo i radova sa temama: Brojanje rupa na putu, Zrenje sremske kobasice…

Da bi donekle izbjegli ovaj problem najznačajniji univerziteti u regionu su definisali i svoje liste referentnih časopisa koje se vrednuju prilikom izora u akademska zvanja.

Na UCG se krenulo u drugom smjeru. Već godinu dana se primjenjuje sistem po kome su SCI liste odlučujuće za sva akademska zvanja: oni koji nemaju naučne radove u inostranim relevantnim časopisima koji su u svjetskim bazama podataka, na tzv. SCI listama, ne mogu biti birani u akademska zvanja, od početnog – docenta, do vanrednog profesora i redovanog profesora. Pa se dešava da neki od najcjenjenijih profesora na UCG ne mogu biti mentori na magistarskim i doktorskim studijama jer ne ispunjavaju uslov da imaju radove na pomenutim listama.

Glavni zagovornik ovakvog mjerenja naučnih dostignuća, pored Bjelice, na UCG je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Vladimir Pešić, predsjednik Naučnog odbora UCG.

,,Vjerujte mi, stopirao sam na posljednja dva Senata 20 doktorata sa Filozofskog fakulteta jer su svi radovi koje su oni objavili, objavljeni u sumnjivim časopisima koji se nalaze na tzv. crnim listama. To su časopisi gdje ljudi pošalju rad, plate između 1.000 do 2.000 eura i poslije tri dana dobiju dokaz da će taj rad da bude objavljen”, govorio je Pešić prije godinu dana o svom učinku. Međutim, nije uspio da stopira radove svog kolege Bjelice.

Profesori sa fakulteta na kojima se izučavaju društvene nauke i umjetnost upozoravaju da, za razliku od prirodnih nauka, pomenute liste ne mogu biti jedino mjerilo. Da sistem ne funkcioniše bjelodano pokazuje lista radova UCG, na kojoj se vidi da na primjer Prirodno matematički i Elektrotehnički fakultet imaju po 500 objavljenih radova u međunarodnim časopisima, dok je na Pravnom fakultetu, Fakultetu dramskih umjetnosti i Fakultetu likovnih umjetnosti taj broj nula.

Profesor Šerbo Rastoder je u više navrata pisao o nelogičnosti da neko može imati referentnu knjigu objavljenu na stranom jeziku, kod međunarodno prestižnog izdavača, da je sve uzalud ako ,,nemate rad na SCI listi (može ako treba i koautorski koji će potpisati jedno 25 lica), pod uslovom da se bavite ‘repulzijom’, rezanjem metala ili mehanikom leptirovih krila”.

Izmjereno znanje putem lista je postala i moćna batina za obračun sa nepodobnima, ne samo individualno. Tačno prije godinu dana Bjelica je poručio profesorima Ekonomskog fakulteta da su ,,dosta slabo referentni u naučnom smislu jer svi zajedno nemaju više od nekoliko radova u ozbiljnim naučnim časopisima, sa referentne SSCI liste”. Za razliku od njega, naravno.

Profesori Ekonomskog fakulteta su tada zatražili hitnu smjenu Bjelice, objašnjavajući da o dubini krize u kojoj se nalazi UCG najbolje govori činjenica da je njega zapalo da bude na čelu temeljne institucije u Crnoj Gori. Kako tada tako i sada nakon nedavne presude Ustavnog suda koja je kao nezakonite ocjenila uvođenja prinudnih uprava na fakultetima i smjene dekana, koje je Bjelica sprovodio posljednjih godina, njegova smjena se ne pominje.

Čeka se izbor u akademika.

Lista predatorskih časopisa

Najpreciznije kriterijume za prepoznavanje ,,predatorskih” časopisa i izdavača dao je Džefri Bil, bibliotekar sa Univerziteta u Koloradu. On se godinama bavi pikupljanjem i analiziranjem podataka o ovakvim časopisima i izdavačima i informacije o tome objavljuje na svom blogu http://scholarlyoa.com. Uz pomoć kolega iz cijelog svijeta, redovno ažurira spiskove izdavača i časopisa za koje postoji jasna sumnja, mogućnost ili vjerovatnoća da imaju ,,predatorsku” praksu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo