Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAMJEŠTANJE REZULTATA NA FUDBALSKIM UTAKMICAMA: Liga kriminala

Objavljeno prije

na

Inspektori kriminalističke policije otvorili su prije petnaestak dana istragu o namještanju pet fudbalskih utakmica u Crnoj Gori, odigranih tokom jesenjeg prvenstva. Mediji su objavili da je, iz­me­đu osta­lih, predmet njihovog interesovanja meč Pe­tro­vac–Ze­ta, odigran 26. ok­to­bra, u ko­jem je po­bi­je­dio go­stu­ju­ći tim sa 5:3. In­spek­to­ri pro­vje­ra­va­ju i je­dan meč Ku­pa Cr­ne Go­re, a, kako je objavio Dan, pod lu­pom je utak­mi­ca De­čić–Ru­dar, za­vr­še­na re­zul­ta­tom 2:2, u ko­joj su do­ma­ći igra­či go­lo­ve po­sti­gli u 89. i 90. mi­nu­tu.

U martu ove godine crnogorska policija je uhapsila petoricu fudbalera osumnjičenih za kriminalno udruživanje i namještanje utakmica. Milovan Pavićević, šef Sektora kriminalističke policije, izjavio je da su uhapšeni namještanjem utakmica ,,sebi ili drugima” nezakonito pribavili 75 hiljada eura. Sportski novinari pretpostavljaju da je riječ o mečevima Berane – Sutjeska, Berane – Mogren i Mogren – Berane, igranim prošle godine.

Javna je tajna da se u crnogorskom fudbalu namještaju utakmice, izjavio je trener Branislav Milačić nakon hapšenja petorice fudbalera: ,,Kladioničari, koji su našli način preko pojedinaca, igrača, klubova… prave takve stvari, kriminalne naravno, i na taj način zarađuju pare”.

I sportski novinar Televizije Crne Gore Nebojša Šofranac nedavno je kazao da se namještaju rezultati u crnogorskoj fudbalskoj ligi i da su mu igra­či i čla­no­vi upra­ve po­je­di­nih klu­bo­va navodili kon­kret­ne me­če­ve.

Tako je još jednom aktuelizovano pitanje koliko je fudbal u Crnoj Gori ušao u zonu kriminala čime pojedinci zarađuju velike sume novca.

U decembru prošle godine, po nalogu inspektora UEFA, državno tužilaštvo otvorilo je istragu protiv Čelika i Zete, zbog sumnje da su učestvovali u namještanju utakmica i tako ostvarili nelegalnu dobit od preko milion eura.

Čelik je u posljednje tri godine odigrao šest mečeva u evropskim takmičenjima za koje se sumnja da su bili neregularni. Nikšićki fudbaleri su 2012. godine u dvomeču sa ukrajinskim Metalurgom poraženi ukupnim rezultatom 11: 2. Mediji su objavili da su fudbaleri Čelika na meč u Ukrajinu išli autobusom iz kojeg su bukvalno istrčali na teren. Prethodno su, tvrde upućeni, svratili u nekoliko usputnih kladionica.

Naredne godine, nakon dvomeča u kvalifikacijama za Ligu šampiona sa Honvedom (ukupno 13:1 za Mađare), Čelik se našao na tapetu Federbeta, organizacije koja okuplja evropske bukmejkere ujedinjene u borbi protiv namještanja utakmica.

Konačno, prošlog ljeta Čelik je dva meča protiv slovenačkog Kopra izgubio ukupnim rezultatom 9:0. Posebno iznenađenje bio je prvi meč koji su Nikšićani, kao domaćini, izgubili sa 5:0. ,,Najsmješnije namješteni meč ikada”, pisalo je na sajtu slovenačkog Dela, uz priloženi video sa golovima. Makedonski Sport je objavio: ,,Opet namještaljka Čelika – prvo Honved, sada Koper”.

Prva crnogorska fudbalska ekipa na koju je pala sumnja da namjerno gubi međunarodne utakmice – za račun fudbalske mafije – bio je budvanski Mogren.

Njemački Špigl pisao je da su njihovi istražitelji uvjereni da su dvije utakmice u drugom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona u ljeto 2009. godine, između FN Kopenhagen i FK Mogren Budva, bile namještene. U oba susreta Danci su pobijedili sa 6: 0.

Ivo Đurišić, ljekar i bivši sportski radnik, kaže, u razgovoru za Monitor, da je još sedamdesetih godina prošlog vijeka u tadašnjoj Jugoslaviji bilo namještanja fudbalskih utakmica.

,,Sjećam se da je 1969. godine utakmica u Čapljini Borac – Budućnost završena rezultatom 0:2. Radilo se o kvalifikacijama za ulazak u Prvu ligu. Bili su potplaćeni centarhalf i lijevi half Borca. U finalnom dvomeču za ulazak u Prvu ligu Budućnost je u Tuzli sa Slobodom igrala 1:1, a u Titogradu utakmica je završena sa 3:0 za Slobodu. Do danas je ostala sumnja da je ta utakmica bila namještena”, kaže Đurišić.

U Beogradu je 1958. godine odigrana utakmica Zvezda – Budućnost. Rezultat 1:4 u posljednjem kolu.

,,Rezultat je namješten da bi se iz lige izbacio Split. Međutim, utakmica u Splitu između Splita i Hajduka počinje deset minuta poslije one u Beogradu i golovima u 85. i 90. minutu Split pobjeđuje sa 2:0. No, ispostavlja se da i Budućnost i Split imaju istu gol razliku pa su naknadno odigrane dvije utakmice između Splita i Budućnosti, u kojima je pobijedila Budućnost i ostala u ligi”, kaže Đurišić.

Najveće namještanje fudbalskih utkamica u bivšoj SFRJ desilo se sredinom osamdesetih. Tada je predsjednik Fudbalskog saveza Jugoslavije bio Slavko Šajber. U posljednjem kolu prvenstva u Prvoj ligi Sutjeska – Budućnost igrali su 5:5, i Budućnost je ostala u ligi. Sarajevo je izgubilo od Zvezde 0:4, a Partizan je pobijedio Željezničara sa 4:0.

,,Sve je bilo namješteno. Zvezdi je trebao gol više nego Partizanu, ali kad bi ona u Sarajevu dala gol dao bi ga i Partizan. I Partizan postaje prvak. Ali, Šajber shvata da su rezultati namješteni, pa poništava cijelo kolo, koje se ponovo igra kroz sedam dana, i kažnjava klubove oduzimanjem bodova. U ponovljenom kolu Partizan odbija da igra sa Željezničarom, a Zvezda gubi u Sarajevu sa 1:2, ali sad Zvezda ima gol prednosti i postaje prvak i igra u Kupu šampiona. Devet mjeseci kasnije Opštinski sud u Beogradu poništava Šajberovu odluku i proglašava Partizana prvakom. Tako je Partizan osvojio prvo mjesto u sudnici umjesto na terenu. Onda reaguje FIFA i donosi odluku da samo fudbalski organi mogu odlučivati o fudbalu, a ne sudovi”, podsjeća Đurišić.

Upućeni tvrde da u novije vrijeme, kada postoje brojne kladionice u kojima se vrti velika para, ima ko zna koliko namještanja rezultata i da se to najčešće radi na utamicama na kojima se igra za opstanak klubova u ligi.

Đurišić kaže da ga je, uoči prve međunarodne utakmice koju je igrala reprezentacija suverene Crne Gore, a bila je to prijateljska utakmica sa reprezentacijom Mađarske, nazvao visoki mađarski diplomata, njegov porodični prijatelj, i rekao da će Mađarska pokloniti pobjedu Crnoj Gori. Crna Gora je slavila rezultatom 2:1.

,,Kvota u kladionicama bila je 4,00. Mnogi moji prijatelji uplatili su po 100 eura i dobili po 400 eura. U petak je kvota pala na 2,00, jer sam obavijestio kladionicu Šansa da je meč namješten, ali su mnogi, vjerujući mi na riječ, već uplatili novac na kvotu 4,00”, kaže Đurišić.

Prema njegovim riječima gotovo je nemoguće dokazati ,,korupciju u zdravstvu i namještanja rezultata u sportu”. Zato je uzaludno otvarati Pandorinu kutiju, poručuje Đurišić.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo