Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Vladin predlog o specijalnom dodatku i za sudije Ustavnog suda uslijedio je nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole nad tim sudom, i samo dva dana nakon što je Ustavni sud, sa sudijom manje, odbio žalbu branilaca Milivoja Katnića i Zorana Lazovića da se bivšem specijalnom tužiocu i bivšem visokom funkcioneru bezbjednosnog sektora ukine pritvor.

Iz vlasti su istovremeno stigle potvrde da iza pozadine nedavnog sukoba vlasti i opozicije oko penzionisanja sudija Ustavnog suda, nije stajala briga za Ustav,  već  borba za kontrolu tog suda.

Demokrate su u saopštenju povodom protesta na kojim se traže ostavke ministra policije Danila Šaranovića i potrpedsjednika Vlade Alekse Bečića nakon zločina na Cetinju,  saopštile :  „Proteste organizuju oni koji su davali potpise za puštanje na slobodu Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, pripremajući teren sa sudijama Ustavnog suda da na slobodu puste izvršioce najtežih krivičnih djela. Kada su spriječeni ekspresnom reakcijom Skupštine, sada pokušavaju uz pomoć kriminalnih struktura da povrate kontrolu nad bezbjednosnim sektorom“,.

U sličnom maniru oglasio se i lider DNP Milan Knežević: „Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi  Lazović i Katnić bili pušteni da se brane sa slobode“.

Uslijedilo je povećanje zarada za sudije Ustavnog suda. Model materijalnog obezbjeđivanja sudija od strane izvršne vlasti, radi potpunije kontrole pravosuđa, uspostavljen je u Đukanovićevo doba, čije su vlade, između ostalog  dijelile stanove sudijama po povoljnim uslovima.

I odluke o specijalnim dodacima takođe su donošene  u doba Đukanovića. Tako je  Odlukom iz 2016. godine, samo mjesec dana prije nego što je na dan parlamentarnih izbora tadašnji specijalni tužilac Milivoje Katnić pokrenuo postupak državni udar, Đukanovićeva vlada donijela Odluku o specijalnom dodatku. Na listi onih koji ih primaju našli  su se vrhovni i specijalni tužilac, Vrhovni, Apelacioni i Viši sud, Odeljenje za vojno obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane, policijsko odjeljenje vezano za SDT, Specijalna antiteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za antiteroristički pregled…

Još 2014. godine, u vrijeme izrade  Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na osnovu koga se dodjeljuju specijalni dodaci, Institut alternativa upozoravala je da nacrt tog zakona  ostavlja veliku diskreciju Vladi i organima lokalne samouprave u određivanju dodataka i varijabilnog dijela zarade koji bi trebalo da motivišu i privlače najstručniji kadar.

“Regulisanje uslova i načina ostvarivanja prava na ove dodatke ostavljeno je Vladi ili nadležnim organima lokalnih samouprava, što stvara opasnost da se njihova raspodjela vrši na arbitraran način“, upozoravali su iz te NVO, poručujući da  bi Zakonom trebalo precizirati kriterijume za definisanje “poslova od posebnog interesa za državu” i “određenih radnih mjesta”, koja zavređuju dodatak na osnovnu zaradu zaposlenih”.

Đukanovićeve mehanizme nagrađivanja nastavile su i postavgustovske vlasti. Vlada Dritana Abazovića  u novembru 2022. dodala je na listu onih koji primaju specijalni odatak  policijske službenike u više od 15 policijskih  odsjeka. Mediji su pisali da su krajem te godine Mistarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je rukovodio  Filip Adžić, za oko 7.000 zaposlenih  isplatila oko 2,4 miliona eura državnog novca.

U decembru 2022. uslijedile su nove izmjene kojima je Abazovićeva Vlada  zaposlenima u Specijalnom tužilaštvu omogućila specijalni dodatak do 60 posto osnovne zarade.  Abazovićeva vlada je insistirala  na borbi protiv organizovanog kriminala, no umjesto sistemskih rešenja, jačanja kadrovskih i drugih resursa insistucija koje se bore protiv organizvanog kriminala i korupcije, nastavili su da se koriste Đukanovićevi koruptivni mehanizmi, po kojima je bolji položaj za pravosuđe i policiju, ali i druge institucije,  zavisio od varijabilne  volje izvršne vlasti.

Istim putem nastavila je i Spajićeva vlada.

U martu ove godine odlukom Vlade određen je specijalni dodatak zaposlenima u Vrhovnom državnom tužilaštvu do 60 posto osnovne zarade. Kao i u Vrhovnom, Apelacionom i Višem sudu.

Najnovijom odlukom, osim sudijama Ustavnog suda, Spajićeva vlada je omogućila specijalni dodatak i direktoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcije, od  45 posto na osnovnu zaradu, i do 15 posto uvećanja različitim kategorijama zaposlenih u toj instituciji. Za v.d direktora UIKS-a Vlada je izabrala prošle godine Darka Vukčevića, čija je zarada u decembru prošle godine iznosila bruto 1770 eura , odnosno neto 1442 eura.

Specijalni dodatak do 45 posto primaće i direktor Uprave carina, a zaposleni do 15 posto. Za vd direktoricu Uprave carina je prošle godine Vlada imenovala Maju Vučinić. Prethodni direktor je tokom 2023, sudeći prema imovinskom kartonu, imao osnovnu platu od oko 1400 eura.

Specijalni dodatak do 45 posto predviđen je i za direktora Poreske uprave. Zaposlenima ništa. Za v.d direktora Poreske uprave Vlada je u martu imenovala Sava Laketića.  Prema imovinskom kartonu zarada u martu prošle godine na toj poziciji iznosila mu je 1261 euro.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo