Prije nego što su se mnogi tome nadali, građani Crne Gore naći će se u prilici da osjete prve efekte gradnje autoputa Smokovac-Mateševo. z izvinjenje na maloj digresiji, ali neophodno je podsjetiti, zbog onih što prebrzo zaboravljaju, da je riječ o tzv. prioritetnoj dionici zamišljenog autoputa Bar-Boljare. Hrabriji, poput onih što sjede u poslaničkim klupama DPSDP koalicije, govore i o autoputu 5B: Bar-Boljare-Beograd-Budimpešta-Bukurešt. Mada nije do kraja jasno kako se, i zbog čega, Bar našao na popisu mjesta koja, uz početno slovo, povezuje još samo to što pripadaju crnomorskom slivu.
Uglavnom, vlast ponekad ispuni ono što je obećala. Pa poveća namete. Možda još ne vidite da se gradi obećana cesta koja će sjever države primaći Podgorici pa nas onda odvesti u Evropu, ali već znate da ćete u tu svrhu od prvog juna na svaki litar kupljenog goriva plaćati dodatnih pet centi.
Računica o novoj drumarini pokazuje – na svakih dvadeset litara goriva koje kupite, država će uzeti još jedan euro. Malo im je to što je približno polovina novca koji smo ostavljali na benzinskim pumpama i do sada završavala u državnoj kasi.
,,U pitanju je simboličan namet”, obradovao je iznenađene platiše ministar finansija Radoje Žugić, objašnjavajući da je to pravi način da svi pomognemo razvoj države. I taman da povjerujemo u tumačenje ponosnog suvlasnika novogradnje na morskoj plaži, kad nam lično Žugić pojasni kako se iza propovijedi o razvoju države i ljepšoj budućnosti, krije mnogo banalniji motiv. Crnogorska vlast spada među one koji se ne raduju padu cijene nafte na svjetskim berzama. Ministar kaže: ,,Po mom mišljenju, a to je i stav Vlade, u situaciji kada je cijena goriva drastično pala mora se naći neki minimalni prostor (za povećanje državnog nameta – prim Monitora) koji neće ugroziti standard stanovništva…”. I tačka.
Šta nas navodi da vjerujemo da će prihod od novouvedene takse (a to neće biti mali novac) zaista biti potrošen za finansiranje izgradnje saobraćajnice Smokovac – Mateševo? Nije li realnije očekivati da se ponovi priča o ,,ekološkoj taksi” koju je ekološka država dvije-tri godine revnosno naplaćivala od domaćih i stranih vlasnika automobila, da bi je preko noći ukinula kada se postavilo pitanje o sudbini prikupljenih sredstava. Zna se samo da taj novac nije otišao ni u Pljevlja, ni u Podgoricu ili Nikšić za sanaciju ekoloških crnih tačaka.
Problem možemo postaviti i ovako: sljedećeg mjeseca biće tačno deset godina od prodaje Telekoma Crne Gore. Neki još pamte obećanja tadašnjeg ministra privrede Darka Uskokovića i direktora Agencije za privatizaciju Branka Vujovića kako ,,crnogorska vlada namjerava da glavninu novca od prodaje Telekoma investira u izgradnju autoputa Podgorica – Mateševo…”. Država je tada za svoj udio u Telekomu dobila 114 miliona eura. Gdje je danas taj novac? Premijer Milo Đukanović to je pitanje, prije koju godinu, stavio na listu nepristojnih i zlonamjernih. Bilo je to, otprilike, u isto vrijeme kada je i sebe, svoje saradnike i srodnike, amnestirao od optužbi američkih istražitelja za koruptivne radnje tokom te privatizacije.
Tamo gdje se novac poreskih obveznika troši s dužnom pažnjom, novi nameti za gradnju autoputa ne bi mogli doći ni na dnevni red parlamenta, prije nego što bi izvršna vlast objasnila kako je potrošen novac od privatizacije Telekoma. U Podgorici važe drugačija pravila.
Prije nepuna dva mjeseca Monitor je upozoravao vlast na opasnost zaduženja u dolarima bez ikakvog obezbjeđenja od valutnog rizika – a evo broja gdje pominjemo prve poreske namete koje nam je donio aranžman sa Kinezima. Vrijednost uzetog kredita porasla je u međuvremenu za približno 100 miliona eura. I, nikome ništa. Ministar saobraćaja Ivan Brajović kaže kako njegove kolege iz Ministarstva finansija imaju vremena do 2021. godine, kada počinje otplata kredita, da pronađu model zaštite od valutnog rizika!? Lagano.
Zato su požurili da vlasnicima automobila razrežu dodatni namet na gorivo. To nije jedina novina kada je popuna državne kase u pitanju. Vlada je, sve u cilju ,,stabilizacije javnih finansija, nastavka procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti”, parlamentu predložila niz promjena zakona, sa zajedničkom idejom da novim nametima, ili povećanjem iznosa i stopa za već postojeće dažbine, popuni zjapeće praznine u državnoj kasi. Iako one, zvanično, ne postoje.
Ministar finansija pred TV kamerama se hvali kako je budžetski prihod u prvoj polovini januara za 16 miliona veći od prošlogodišnjeg dok u Skupštini, istovremeno, obrazlaže kako se predloženim promjenama Zakona o doprinosima za obavezno osiguranje (za 0,5 odsto se povećava stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje) ,,rješavaju ranjivosti sistema i ulaže se u ljudske resurse”. A sve na račun malih i srednjih preduzeća čiji vlasnici nijesu – zvanično ili nezvanično – oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa zahvaljujući poslovnim, rođačkim i partijskim vezama sa establišmentom. Malo matematike, vladine zvanične projekcije za ovu godinu pokazuju da u Đukanovićevom kabinetu računaju da penziono i zdravstveno osiguranje neće plaćati jedna četvrtina od 170 hiljada zvanično zapošljenih u Crnoj Gori.
,,Da li neko misli da će uvećanje doprinosa od 0,5 odsto, odnosno tih 4-5 miliona dodatnog prihoda suštinski nešto popraviti u zdravstvenom sistemu?”, retoričko je pitanje sam sebi postavio poslanik Mladen Bojanić. ,,Naravno da neće, ali će donijeti velike problem preduzetnicima i poljoprivrednicima koji će morati da izdvajaju još više zarađenog novca za državne potrebe”, odgovara. Bez odjeka. Kao i računica Unije poslodavaca prema kojoj su stvarna državna opterećenja prosječne crnogorske zarade veća od 60 odsto obračunate zarade (zvanično, taj se iznos procjenjuje na nekih 45 odsto bruto zarade).
Da se za tren vratimo na ,,ulaganje u ljudske resurse”, po mjeri vladajuće koalicije. Dok je ministar Žugić obrazlagao nove namete, poslanička DPS ekipa okupljena oko potpredsjednika Vlade Duška Markovića gurala je kroz parlamentarne odbore paket povlastica za penzionisanje službenika ANB-a. Marković je, kao bivši direktor tajne službe, retorikom DPS-a objašnjavao smisao odluke da se država, penzionisanjem, riješi službenika ANB starijih od 50 godina. „Želimo da oslobađanjem od jednog broja službenika koji su sada u radnom angažmanu omogućimo dolazak novog kadra”, naveo je Marković, kao da opisuje dječiju vrtešku u luna parku. Gdje jedni čekaju na red dok oni što su stigli ranije ne završe svoju vožnju. Ni riječ o intrigama i sumnjama, korumpiranim službenicima, dvostrukim agentima.
DPS je predložila da se odlazećim radnicima ANB-a dupliraju planirani benefiti. Tako da u penziju mogu otići sa 50 godina starosti i 25 godina staža, a da im se penzija obračunava po osnovu prosjeka zarade u prošloj godini, uvećanog za 40 odsto! Ima da se zna: nijesu državni službenici sa značkom tajne službe tamo neki ,,tranzicioni gubitnici” sa sjevera Crne Gore, koji treba da štrajkuju glađu i mole ne bi li iskamčili minimalnu penziju ili makar jednokratnu pomoć. Oni su čuvari tajni. I to ima da se plati.
No, ne morate biti naoružani dugim cijevima i(li) državnim tajnama da bi crnogorska vlast, za vaš račun, u Skupštini obezbijedila paket povlastica. Nekad je dovoljan samo novac.
U sedmici u kojoj smo saznali za naum države da poveća postojeće doprinose, poreze i namete na gorivo, kafu, alkohol, duvan, gazirana pića… Vlada je obznanila naum da od plaćanja PDV-a i carina oslobodi investitore spremne da ulažu u gradnju hotela sa pet i više zvjezdica, energetske objekte i prerađivačke kapacitet. PDV se ne bi plaćao ni na robu obuhvaćenu budućim međudržavnim ugovorima, nalik onome za autoput.
Takva odluka će doprinijeti rastu ekonomije, povećanju konkurentnosti i valorizaciji turističkih potencijala, objašnjavaju zastupnici vladajuće politike. Na drugoj strani (opravdana) sumnja. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović upozorava: ,,Ovi predlozi Vlade dio su dogovorenog paketa kojim se pojedinim investitorima daju povlastice kako bi se nadomjestile ‘sitne poteškoće’ koje im izazivaju javni tenderi”. On je rekao kako ,,postaje potpuno jasno” da se na primorju ne radi o kašnjenju u projektima Luštica, Kumbor… već da strateški partneri ,,aktivno čekaju” da Vlada ispuni svoj dio dogovora i da budu oslobođeni plaćanja ovih dažbina.
,,Sami ne možemo valorizovati resurse koje imamo”, pravdao je predloženu odluku ministar Žugić. Neko drugi bi ih i mogao valorizovati. Ako išta ostane poslije DPS-a.
Zoran RADULOVIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice