Povežite se sa nama

MONITORING

VLADIN POVRATAK U BUDUĆNOST: Novi nameti uz stare izgovore

Objavljeno prije

na

radoje-zugic

Prije nego što su se mnogi tome nadali, građani Crne Gore naći će se u prilici da osjete prve efekte gradnje autoputa Smokovac-Mateševo. z izvinjenje na maloj digresiji, ali neophodno je podsjetiti, zbog onih što prebrzo zaboravljaju, da je riječ o tzv. prioritetnoj dionici zamišljenog autoputa Bar-Boljare. Hrabriji, poput onih što sjede u poslaničkim klupama DPSDP koalicije, govore i o autoputu 5B: Bar-Boljare-Beograd-Budimpešta-Bukurešt. Mada nije do kraja jasno kako se, i zbog čega, Bar našao na popisu mjesta koja, uz početno slovo, povezuje još samo to što pripadaju crnomorskom slivu.

Uglavnom, vlast ponekad ispuni ono što je obećala. Pa poveća namete. Možda još ne vidite da se gradi obećana cesta koja će sjever države primaći Podgorici pa nas onda odvesti u Evropu, ali već znate da ćete u tu svrhu od prvog juna na svaki litar kupljenog goriva plaćati dodatnih pet centi.

Računica o novoj drumarini pokazuje – na svakih dvadeset litara goriva koje kupite, država će uzeti još jedan euro. Malo im je to što je približno polovina novca koji smo ostavljali na benzinskim pumpama i do sada završavala u državnoj kasi.

,,U pitanju je simboličan namet”, obradovao je iznenađene platiše ministar finansija Radoje Žugić, objašnjavajući da je to pravi način da svi pomognemo razvoj države. I taman da povjerujemo u tumačenje ponosnog suvlasnika novogradnje na morskoj plaži, kad nam lično Žugić pojasni kako se iza propovijedi o razvoju države i ljepšoj budućnosti, krije mnogo banalniji motiv. Crnogorska vlast spada među one koji se ne raduju padu cijene nafte na svjetskim berzama. Ministar kaže: ,,Po mom mišljenju, a to je i stav Vlade, u situaciji kada je cijena goriva drastično pala mora se naći neki minimalni prostor (za povećanje državnog nameta – prim Monitora) koji neće ugroziti standard stanovništva…”. I tačka.

Šta nas navodi da vjerujemo da će prihod od novouvedene takse (a to neće biti mali novac) zaista biti potrošen za finansiranje izgradnje saobraćajnice Smokovac – Mateševo? Nije li realnije očekivati da se ponovi priča o ,,ekološkoj taksi” koju je ekološka država dvije-tri godine revnosno naplaćivala od domaćih i stranih vlasnika automobila, da bi je preko noći ukinula kada se postavilo pitanje o sudbini prikupljenih sredstava. Zna se samo da taj novac nije otišao ni u Pljevlja, ni u Podgoricu ili Nikšić za sanaciju ekoloških crnih tačaka.

Problem možemo postaviti i ovako: sljedećeg mjeseca biće tačno deset godina od prodaje Telekoma Crne Gore. Neki još pamte obećanja tadašnjeg ministra privrede Darka Uskokovića i direktora Agencije za privatizaciju Branka Vujovića kako ,,crnogorska vlada namjerava da glavninu novca od prodaje Telekoma investira u izgradnju autoputa Podgorica – Mateševo…”. Država je tada za svoj udio u Telekomu dobila 114 miliona eura. Gdje je danas taj novac? Premijer Milo Đukanović to je pitanje, prije koju godinu, stavio na listu nepristojnih i zlonamjernih. Bilo je to, otprilike, u isto vrijeme kada je i sebe, svoje saradnike i srodnike, amnestirao od optužbi američkih istražitelja za koruptivne radnje tokom te privatizacije.

Tamo gdje se novac poreskih obveznika troši s dužnom pažnjom, novi nameti za gradnju autoputa ne bi mogli doći ni na dnevni red parlamenta, prije nego što bi izvršna vlast objasnila kako je potrošen novac od privatizacije Telekoma. U Podgorici važe drugačija pravila.

Prije nepuna dva mjeseca Monitor je upozoravao vlast na opasnost zaduženja u dolarima bez ikakvog obezbjeđenja od valutnog rizika – a evo broja gdje pominjemo prve poreske namete koje nam je donio aranžman sa Kinezima. Vrijednost uzetog kredita porasla je u međuvremenu za približno 100 miliona eura. I, nikome ništa. Ministar saobraćaja Ivan Brajović kaže kako njegove kolege iz Ministarstva finansija imaju vremena do 2021. godine, kada počinje otplata kredita, da pronađu model zaštite od valutnog rizika!? Lagano.

Zato su požurili da vlasnicima automobila razrežu dodatni namet na gorivo. To nije jedina novina kada je popuna državne kase u pitanju. Vlada je, sve u cilju ,,stabilizacije javnih finansija, nastavka procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti”, parlamentu predložila niz promjena zakona, sa zajedničkom idejom da novim nametima, ili povećanjem iznosa i stopa za već postojeće dažbine, popuni zjapeće praznine u državnoj kasi. Iako one, zvanično, ne postoje.

Ministar finansija pred TV kamerama se hvali kako je budžetski prihod u prvoj polovini januara za 16 miliona veći od prošlogodišnjeg dok u Skupštini, istovremeno, obrazlaže kako se predloženim promjenama Zakona o doprinosima za obavezno osiguranje (za 0,5 odsto se povećava stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje) ,,rješavaju ranjivosti sistema i ulaže se u ljudske resurse”. A sve na račun malih i srednjih preduzeća čiji vlasnici nijesu – zvanično ili nezvanično – oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa zahvaljujući poslovnim, rođačkim i partijskim vezama sa establišmentom. Malo matematike, vladine zvanične projekcije za ovu godinu pokazuju da u Đukanovićevom kabinetu računaju da penziono i zdravstveno osiguranje neće plaćati jedna četvrtina od 170 hiljada zvanično zapošljenih u Crnoj Gori.

,,Da li neko misli da će uvećanje doprinosa od 0,5 odsto, odnosno tih 4-5 miliona dodatnog prihoda suštinski nešto popraviti u zdravstvenom sistemu?”, retoričko je pitanje sam sebi postavio poslanik Mladen Bojanić. ,,Naravno da neće, ali će donijeti velike problem preduzetnicima i poljoprivrednicima koji će morati da izdvajaju još više zarađenog novca za državne potrebe”, odgovara. Bez odjeka. Kao i računica Unije poslodavaca prema kojoj su stvarna državna opterećenja prosječne crnogorske zarade veća od 60 odsto obračunate zarade (zvanično, taj se iznos procjenjuje na nekih 45 odsto bruto zarade).

Da se za tren vratimo na ,,ulaganje u ljudske resurse”, po mjeri vladajuće koalicije. Dok je ministar Žugić obrazlagao nove namete, poslanička DPS ekipa okupljena oko potpredsjednika Vlade Duška Markovića gurala je kroz parlamentarne odbore paket povlastica za penzionisanje službenika ANB-a. Marković je, kao bivši direktor tajne službe, retorikom DPS-a objašnjavao smisao odluke da se država, penzionisanjem, riješi službenika ANB starijih od 50 godina. „Želimo da oslobađanjem od jednog broja službenika koji su sada u radnom angažmanu omogućimo dolazak novog kadra”, naveo je Marković, kao da opisuje dječiju vrtešku u luna parku. Gdje jedni čekaju na red dok oni što su stigli ranije ne završe svoju vožnju. Ni riječ o intrigama i sumnjama, korumpiranim službenicima, dvostrukim agentima.

DPS je predložila da se odlazećim radnicima ANB-a dupliraju planirani benefiti. Tako da u penziju mogu otići sa 50 godina starosti i 25 godina staža, a da im se penzija obračunava po osnovu prosjeka zarade u prošloj godini, uvećanog za 40 odsto! Ima da se zna: nijesu državni službenici sa značkom tajne službe tamo neki ,,tranzicioni gubitnici” sa sjevera Crne Gore, koji treba da štrajkuju glađu i mole ne bi li iskamčili minimalnu penziju ili makar jednokratnu pomoć. Oni su čuvari tajni. I to ima da se plati.

No, ne morate biti naoružani dugim cijevima i(li) državnim tajnama da bi crnogorska vlast, za vaš račun, u Skupštini obezbijedila paket povlastica. Nekad je dovoljan samo novac.

U sedmici u kojoj smo saznali za naum države da poveća postojeće doprinose, poreze i namete na gorivo, kafu, alkohol, duvan, gazirana pića… Vlada je obznanila naum da od plaćanja PDV-a i carina oslobodi investitore spremne da ulažu u gradnju hotela sa pet i više zvjezdica, energetske objekte i prerađivačke kapacitet. PDV se ne bi plaćao ni na robu obuhvaćenu budućim međudržavnim ugovorima, nalik onome za autoput.

Takva odluka će doprinijeti rastu ekonomije, povećanju konkurentnosti i valorizaciji turističkih potencijala, objašnjavaju zastupnici vladajuće politike. Na drugoj strani (opravdana) sumnja. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović upozorava: ,,Ovi predlozi Vlade dio su dogovorenog paketa kojim se pojedinim investitorima daju povlastice kako bi se nadomjestile ‘sitne poteškoće’ koje im izazivaju javni tenderi”. On je rekao kako ,,postaje potpuno jasno” da se na primorju ne radi o kašnjenju u projektima Luštica, Kumbor… već da strateški partneri ,,aktivno čekaju” da Vlada ispuni svoj dio dogovora i da budu oslobođeni plaćanja ovih dažbina.

,,Sami ne možemo valorizovati resurse koje imamo”, pravdao je predloženu odluku ministar Žugić. Neko drugi bi ih i mogao valorizovati. Ako išta ostane poslije DPS-a.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo