Povežite se sa nama

MONITORING

VLADIN POVRATAK U BUDUĆNOST: Novi nameti uz stare izgovore

Objavljeno prije

na

Prije nego što su se mnogi tome nadali, građani Crne Gore naći će se u prilici da osjete prve efekte gradnje autoputa Smokovac-Mateševo. z izvinjenje na maloj digresiji, ali neophodno je podsjetiti, zbog onih što prebrzo zaboravljaju, da je riječ o tzv. prioritetnoj dionici zamišljenog autoputa Bar-Boljare. Hrabriji, poput onih što sjede u poslaničkim klupama DPSDP koalicije, govore i o autoputu 5B: Bar-Boljare-Beograd-Budimpešta-Bukurešt. Mada nije do kraja jasno kako se, i zbog čega, Bar našao na popisu mjesta koja, uz početno slovo, povezuje još samo to što pripadaju crnomorskom slivu.

Uglavnom, vlast ponekad ispuni ono što je obećala. Pa poveća namete. Možda još ne vidite da se gradi obećana cesta koja će sjever države primaći Podgorici pa nas onda odvesti u Evropu, ali već znate da ćete u tu svrhu od prvog juna na svaki litar kupljenog goriva plaćati dodatnih pet centi.

Računica o novoj drumarini pokazuje – na svakih dvadeset litara goriva koje kupite, država će uzeti još jedan euro. Malo im je to što je približno polovina novca koji smo ostavljali na benzinskim pumpama i do sada završavala u državnoj kasi.

,,U pitanju je simboličan namet”, obradovao je iznenađene platiše ministar finansija Radoje Žugić, objašnjavajući da je to pravi način da svi pomognemo razvoj države. I taman da povjerujemo u tumačenje ponosnog suvlasnika novogradnje na morskoj plaži, kad nam lično Žugić pojasni kako se iza propovijedi o razvoju države i ljepšoj budućnosti, krije mnogo banalniji motiv. Crnogorska vlast spada među one koji se ne raduju padu cijene nafte na svjetskim berzama. Ministar kaže: ,,Po mom mišljenju, a to je i stav Vlade, u situaciji kada je cijena goriva drastično pala mora se naći neki minimalni prostor (za povećanje državnog nameta – prim Monitora) koji neće ugroziti standard stanovništva…”. I tačka.

Šta nas navodi da vjerujemo da će prihod od novouvedene takse (a to neće biti mali novac) zaista biti potrošen za finansiranje izgradnje saobraćajnice Smokovac – Mateševo? Nije li realnije očekivati da se ponovi priča o ,,ekološkoj taksi” koju je ekološka država dvije-tri godine revnosno naplaćivala od domaćih i stranih vlasnika automobila, da bi je preko noći ukinula kada se postavilo pitanje o sudbini prikupljenih sredstava. Zna se samo da taj novac nije otišao ni u Pljevlja, ni u Podgoricu ili Nikšić za sanaciju ekoloških crnih tačaka.

Problem možemo postaviti i ovako: sljedećeg mjeseca biće tačno deset godina od prodaje Telekoma Crne Gore. Neki još pamte obećanja tadašnjeg ministra privrede Darka Uskokovića i direktora Agencije za privatizaciju Branka Vujovića kako ,,crnogorska vlada namjerava da glavninu novca od prodaje Telekoma investira u izgradnju autoputa Podgorica – Mateševo…”. Država je tada za svoj udio u Telekomu dobila 114 miliona eura. Gdje je danas taj novac? Premijer Milo Đukanović to je pitanje, prije koju godinu, stavio na listu nepristojnih i zlonamjernih. Bilo je to, otprilike, u isto vrijeme kada je i sebe, svoje saradnike i srodnike, amnestirao od optužbi američkih istražitelja za koruptivne radnje tokom te privatizacije.

Tamo gdje se novac poreskih obveznika troši s dužnom pažnjom, novi nameti za gradnju autoputa ne bi mogli doći ni na dnevni red parlamenta, prije nego što bi izvršna vlast objasnila kako je potrošen novac od privatizacije Telekoma. U Podgorici važe drugačija pravila.

Prije nepuna dva mjeseca Monitor je upozoravao vlast na opasnost zaduženja u dolarima bez ikakvog obezbjeđenja od valutnog rizika – a evo broja gdje pominjemo prve poreske namete koje nam je donio aranžman sa Kinezima. Vrijednost uzetog kredita porasla je u međuvremenu za približno 100 miliona eura. I, nikome ništa. Ministar saobraćaja Ivan Brajović kaže kako njegove kolege iz Ministarstva finansija imaju vremena do 2021. godine, kada počinje otplata kredita, da pronađu model zaštite od valutnog rizika!? Lagano.

Zato su požurili da vlasnicima automobila razrežu dodatni namet na gorivo. To nije jedina novina kada je popuna državne kase u pitanju. Vlada je, sve u cilju ,,stabilizacije javnih finansija, nastavka procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti”, parlamentu predložila niz promjena zakona, sa zajedničkom idejom da novim nametima, ili povećanjem iznosa i stopa za već postojeće dažbine, popuni zjapeće praznine u državnoj kasi. Iako one, zvanično, ne postoje.

Ministar finansija pred TV kamerama se hvali kako je budžetski prihod u prvoj polovini januara za 16 miliona veći od prošlogodišnjeg dok u Skupštini, istovremeno, obrazlaže kako se predloženim promjenama Zakona o doprinosima za obavezno osiguranje (za 0,5 odsto se povećava stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje) ,,rješavaju ranjivosti sistema i ulaže se u ljudske resurse”. A sve na račun malih i srednjih preduzeća čiji vlasnici nijesu – zvanično ili nezvanično – oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa zahvaljujući poslovnim, rođačkim i partijskim vezama sa establišmentom. Malo matematike, vladine zvanične projekcije za ovu godinu pokazuju da u Đukanovićevom kabinetu računaju da penziono i zdravstveno osiguranje neće plaćati jedna četvrtina od 170 hiljada zvanično zapošljenih u Crnoj Gori.

,,Da li neko misli da će uvećanje doprinosa od 0,5 odsto, odnosno tih 4-5 miliona dodatnog prihoda suštinski nešto popraviti u zdravstvenom sistemu?”, retoričko je pitanje sam sebi postavio poslanik Mladen Bojanić. ,,Naravno da neće, ali će donijeti velike problem preduzetnicima i poljoprivrednicima koji će morati da izdvajaju još više zarađenog novca za državne potrebe”, odgovara. Bez odjeka. Kao i računica Unije poslodavaca prema kojoj su stvarna državna opterećenja prosječne crnogorske zarade veća od 60 odsto obračunate zarade (zvanično, taj se iznos procjenjuje na nekih 45 odsto bruto zarade).

Da se za tren vratimo na ,,ulaganje u ljudske resurse”, po mjeri vladajuće koalicije. Dok je ministar Žugić obrazlagao nove namete, poslanička DPS ekipa okupljena oko potpredsjednika Vlade Duška Markovića gurala je kroz parlamentarne odbore paket povlastica za penzionisanje službenika ANB-a. Marković je, kao bivši direktor tajne službe, retorikom DPS-a objašnjavao smisao odluke da se država, penzionisanjem, riješi službenika ANB starijih od 50 godina. „Želimo da oslobađanjem od jednog broja službenika koji su sada u radnom angažmanu omogućimo dolazak novog kadra”, naveo je Marković, kao da opisuje dječiju vrtešku u luna parku. Gdje jedni čekaju na red dok oni što su stigli ranije ne završe svoju vožnju. Ni riječ o intrigama i sumnjama, korumpiranim službenicima, dvostrukim agentima.

DPS je predložila da se odlazećim radnicima ANB-a dupliraju planirani benefiti. Tako da u penziju mogu otići sa 50 godina starosti i 25 godina staža, a da im se penzija obračunava po osnovu prosjeka zarade u prošloj godini, uvećanog za 40 odsto! Ima da se zna: nijesu državni službenici sa značkom tajne službe tamo neki ,,tranzicioni gubitnici” sa sjevera Crne Gore, koji treba da štrajkuju glađu i mole ne bi li iskamčili minimalnu penziju ili makar jednokratnu pomoć. Oni su čuvari tajni. I to ima da se plati.

No, ne morate biti naoružani dugim cijevima i(li) državnim tajnama da bi crnogorska vlast, za vaš račun, u Skupštini obezbijedila paket povlastica. Nekad je dovoljan samo novac.

U sedmici u kojoj smo saznali za naum države da poveća postojeće doprinose, poreze i namete na gorivo, kafu, alkohol, duvan, gazirana pića… Vlada je obznanila naum da od plaćanja PDV-a i carina oslobodi investitore spremne da ulažu u gradnju hotela sa pet i više zvjezdica, energetske objekte i prerađivačke kapacitet. PDV se ne bi plaćao ni na robu obuhvaćenu budućim međudržavnim ugovorima, nalik onome za autoput.

Takva odluka će doprinijeti rastu ekonomije, povećanju konkurentnosti i valorizaciji turističkih potencijala, objašnjavaju zastupnici vladajuće politike. Na drugoj strani (opravdana) sumnja. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović upozorava: ,,Ovi predlozi Vlade dio su dogovorenog paketa kojim se pojedinim investitorima daju povlastice kako bi se nadomjestile ‘sitne poteškoće’ koje im izazivaju javni tenderi”. On je rekao kako ,,postaje potpuno jasno” da se na primorju ne radi o kašnjenju u projektima Luštica, Kumbor… već da strateški partneri ,,aktivno čekaju” da Vlada ispuni svoj dio dogovora i da budu oslobođeni plaćanja ovih dažbina.

,,Sami ne možemo valorizovati resurse koje imamo”, pravdao je predloženu odluku ministar Žugić. Neko drugi bi ih i mogao valorizovati. Ako išta ostane poslije DPS-a.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo