Povežite se sa nama

MONITORING

VLADIN POVRATAK U BUDUĆNOST: Novi nameti uz stare izgovore

Objavljeno prije

na

Prije nego što su se mnogi tome nadali, građani Crne Gore naći će se u prilici da osjete prve efekte gradnje autoputa Smokovac-Mateševo. z izvinjenje na maloj digresiji, ali neophodno je podsjetiti, zbog onih što prebrzo zaboravljaju, da je riječ o tzv. prioritetnoj dionici zamišljenog autoputa Bar-Boljare. Hrabriji, poput onih što sjede u poslaničkim klupama DPSDP koalicije, govore i o autoputu 5B: Bar-Boljare-Beograd-Budimpešta-Bukurešt. Mada nije do kraja jasno kako se, i zbog čega, Bar našao na popisu mjesta koja, uz početno slovo, povezuje još samo to što pripadaju crnomorskom slivu.

Uglavnom, vlast ponekad ispuni ono što je obećala. Pa poveća namete. Možda još ne vidite da se gradi obećana cesta koja će sjever države primaći Podgorici pa nas onda odvesti u Evropu, ali već znate da ćete u tu svrhu od prvog juna na svaki litar kupljenog goriva plaćati dodatnih pet centi.

Računica o novoj drumarini pokazuje – na svakih dvadeset litara goriva koje kupite, država će uzeti još jedan euro. Malo im je to što je približno polovina novca koji smo ostavljali na benzinskim pumpama i do sada završavala u državnoj kasi.

,,U pitanju je simboličan namet”, obradovao je iznenađene platiše ministar finansija Radoje Žugić, objašnjavajući da je to pravi način da svi pomognemo razvoj države. I taman da povjerujemo u tumačenje ponosnog suvlasnika novogradnje na morskoj plaži, kad nam lično Žugić pojasni kako se iza propovijedi o razvoju države i ljepšoj budućnosti, krije mnogo banalniji motiv. Crnogorska vlast spada među one koji se ne raduju padu cijene nafte na svjetskim berzama. Ministar kaže: ,,Po mom mišljenju, a to je i stav Vlade, u situaciji kada je cijena goriva drastično pala mora se naći neki minimalni prostor (za povećanje državnog nameta – prim Monitora) koji neće ugroziti standard stanovništva…”. I tačka.

Šta nas navodi da vjerujemo da će prihod od novouvedene takse (a to neće biti mali novac) zaista biti potrošen za finansiranje izgradnje saobraćajnice Smokovac – Mateševo? Nije li realnije očekivati da se ponovi priča o ,,ekološkoj taksi” koju je ekološka država dvije-tri godine revnosno naplaćivala od domaćih i stranih vlasnika automobila, da bi je preko noći ukinula kada se postavilo pitanje o sudbini prikupljenih sredstava. Zna se samo da taj novac nije otišao ni u Pljevlja, ni u Podgoricu ili Nikšić za sanaciju ekoloških crnih tačaka.

Problem možemo postaviti i ovako: sljedećeg mjeseca biće tačno deset godina od prodaje Telekoma Crne Gore. Neki još pamte obećanja tadašnjeg ministra privrede Darka Uskokovića i direktora Agencije za privatizaciju Branka Vujovića kako ,,crnogorska vlada namjerava da glavninu novca od prodaje Telekoma investira u izgradnju autoputa Podgorica – Mateševo…”. Država je tada za svoj udio u Telekomu dobila 114 miliona eura. Gdje je danas taj novac? Premijer Milo Đukanović to je pitanje, prije koju godinu, stavio na listu nepristojnih i zlonamjernih. Bilo je to, otprilike, u isto vrijeme kada je i sebe, svoje saradnike i srodnike, amnestirao od optužbi američkih istražitelja za koruptivne radnje tokom te privatizacije.

Tamo gdje se novac poreskih obveznika troši s dužnom pažnjom, novi nameti za gradnju autoputa ne bi mogli doći ni na dnevni red parlamenta, prije nego što bi izvršna vlast objasnila kako je potrošen novac od privatizacije Telekoma. U Podgorici važe drugačija pravila.

Prije nepuna dva mjeseca Monitor je upozoravao vlast na opasnost zaduženja u dolarima bez ikakvog obezbjeđenja od valutnog rizika – a evo broja gdje pominjemo prve poreske namete koje nam je donio aranžman sa Kinezima. Vrijednost uzetog kredita porasla je u međuvremenu za približno 100 miliona eura. I, nikome ništa. Ministar saobraćaja Ivan Brajović kaže kako njegove kolege iz Ministarstva finansija imaju vremena do 2021. godine, kada počinje otplata kredita, da pronađu model zaštite od valutnog rizika!? Lagano.

Zato su požurili da vlasnicima automobila razrežu dodatni namet na gorivo. To nije jedina novina kada je popuna državne kase u pitanju. Vlada je, sve u cilju ,,stabilizacije javnih finansija, nastavka procesa fiskalne konsolidacije i obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti”, parlamentu predložila niz promjena zakona, sa zajedničkom idejom da novim nametima, ili povećanjem iznosa i stopa za već postojeće dažbine, popuni zjapeće praznine u državnoj kasi. Iako one, zvanično, ne postoje.

Ministar finansija pred TV kamerama se hvali kako je budžetski prihod u prvoj polovini januara za 16 miliona veći od prošlogodišnjeg dok u Skupštini, istovremeno, obrazlaže kako se predloženim promjenama Zakona o doprinosima za obavezno osiguranje (za 0,5 odsto se povećava stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje) ,,rješavaju ranjivosti sistema i ulaže se u ljudske resurse”. A sve na račun malih i srednjih preduzeća čiji vlasnici nijesu – zvanično ili nezvanično – oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa zahvaljujući poslovnim, rođačkim i partijskim vezama sa establišmentom. Malo matematike, vladine zvanične projekcije za ovu godinu pokazuju da u Đukanovićevom kabinetu računaju da penziono i zdravstveno osiguranje neće plaćati jedna četvrtina od 170 hiljada zvanično zapošljenih u Crnoj Gori.

,,Da li neko misli da će uvećanje doprinosa od 0,5 odsto, odnosno tih 4-5 miliona dodatnog prihoda suštinski nešto popraviti u zdravstvenom sistemu?”, retoričko je pitanje sam sebi postavio poslanik Mladen Bojanić. ,,Naravno da neće, ali će donijeti velike problem preduzetnicima i poljoprivrednicima koji će morati da izdvajaju još više zarađenog novca za državne potrebe”, odgovara. Bez odjeka. Kao i računica Unije poslodavaca prema kojoj su stvarna državna opterećenja prosječne crnogorske zarade veća od 60 odsto obračunate zarade (zvanično, taj se iznos procjenjuje na nekih 45 odsto bruto zarade).

Da se za tren vratimo na ,,ulaganje u ljudske resurse”, po mjeri vladajuće koalicije. Dok je ministar Žugić obrazlagao nove namete, poslanička DPS ekipa okupljena oko potpredsjednika Vlade Duška Markovića gurala je kroz parlamentarne odbore paket povlastica za penzionisanje službenika ANB-a. Marković je, kao bivši direktor tajne službe, retorikom DPS-a objašnjavao smisao odluke da se država, penzionisanjem, riješi službenika ANB starijih od 50 godina. „Želimo da oslobađanjem od jednog broja službenika koji su sada u radnom angažmanu omogućimo dolazak novog kadra”, naveo je Marković, kao da opisuje dječiju vrtešku u luna parku. Gdje jedni čekaju na red dok oni što su stigli ranije ne završe svoju vožnju. Ni riječ o intrigama i sumnjama, korumpiranim službenicima, dvostrukim agentima.

DPS je predložila da se odlazećim radnicima ANB-a dupliraju planirani benefiti. Tako da u penziju mogu otići sa 50 godina starosti i 25 godina staža, a da im se penzija obračunava po osnovu prosjeka zarade u prošloj godini, uvećanog za 40 odsto! Ima da se zna: nijesu državni službenici sa značkom tajne službe tamo neki ,,tranzicioni gubitnici” sa sjevera Crne Gore, koji treba da štrajkuju glađu i mole ne bi li iskamčili minimalnu penziju ili makar jednokratnu pomoć. Oni su čuvari tajni. I to ima da se plati.

No, ne morate biti naoružani dugim cijevima i(li) državnim tajnama da bi crnogorska vlast, za vaš račun, u Skupštini obezbijedila paket povlastica. Nekad je dovoljan samo novac.

U sedmici u kojoj smo saznali za naum države da poveća postojeće doprinose, poreze i namete na gorivo, kafu, alkohol, duvan, gazirana pića… Vlada je obznanila naum da od plaćanja PDV-a i carina oslobodi investitore spremne da ulažu u gradnju hotela sa pet i više zvjezdica, energetske objekte i prerađivačke kapacitet. PDV se ne bi plaćao ni na robu obuhvaćenu budućim međudržavnim ugovorima, nalik onome za autoput.

Takva odluka će doprinijeti rastu ekonomije, povećanju konkurentnosti i valorizaciji turističkih potencijala, objašnjavaju zastupnici vladajuće politike. Na drugoj strani (opravdana) sumnja. Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović upozorava: ,,Ovi predlozi Vlade dio su dogovorenog paketa kojim se pojedinim investitorima daju povlastice kako bi se nadomjestile ‘sitne poteškoće’ koje im izazivaju javni tenderi”. On je rekao kako ,,postaje potpuno jasno” da se na primorju ne radi o kašnjenju u projektima Luštica, Kumbor… već da strateški partneri ,,aktivno čekaju” da Vlada ispuni svoj dio dogovora i da budu oslobođeni plaćanja ovih dažbina.

,,Sami ne možemo valorizovati resurse koje imamo”, pravdao je predloženu odluku ministar Žugić. Neko drugi bi ih i mogao valorizovati. Ako išta ostane poslije DPS-a.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo