Povežite se sa nama

MONITORING

RODITELJI I VAKCINE: Prepušteni strahu

Objavljeno prije

na

Po svijetu o vakcinama ovih dana pričaju svi: od Baraka Obame do Jelene Karleuše. U Crnoj Gori veliki broj roditelja u tišini odbija da vakciniše djecu, prevashodno vakcinom protiv protiv malih boginja, zauški i rubeola. Zvanični podaci o sprovedenoj imunizaciji u Crnoj Gori za 2014. godinu, kazali su Monitoru u Institutu za javno zdravlje, biće dostupni u maju. Kod nas ne postoji nijedno udruženje niti i jedan ljekar koji se protivi vakcinaciji, ali straha ima u izobilju.

Prema nepodijeljenom mišljenju pedijatara i roditelja sa kojima je Monitor razgovarao, kampanja sa početka 2014, u kojoj je glavni lik bila ljekarka iz Makedonije dr Slađana Velkov, ogorčena protivnica vakcinacije, proizvela je veliki uticaj na javnost.

Velkov, koju na Facebooku prati blizu 30 hiljada ljudi, tvrdi da imunizacija ne štiti, već izaziva bolesti. Smatra da MMR vakcina izaziva autizam koji se ,,širi kao epidemija”. Ime doktorice Velkov prvo je na peticiji za ukidanje obavezne vakcinacije u Srbiji, koju je od februara prošle godine potpisalo 14.528 ljudi sa 9.554 različitih IP adresa iz raznih krajeva svijeta.

Majka jednoipogodišnjeg dječaka iz Podgorice kaže za Monitor da je odlučila da MMR vakcinu koja se dobija kad dijete navrši godinu – odloži. Njena odluka je posljedica ne samo informacija kojima je javnost zapljusnuta početkom prošle godine već i činjenice da njen poznanik obolijevanje svog djeteta od autizma vezuje za MMR vakcinu.

„Izabrana doktorica mog djeteta rekla nam je da razumije strah roditelja s obzirom na čitavu medijsku kampanju. Objasnila nam je prednosti vakcinacije i posebno naglasila činjenicu da se autizam inače uočava u periodu kad dijete puni prvu godinu, što se poklapa sa davanjem MMR vakcine. Pristala je na moju odluku da odložim davanje vakcine djetetu”, kaže naša sagovornica.

„Narod je uplašen. Treba otvoriti raspravu u kojoj bi stručnjaci ljudima objasnili koje su prednosti i mane vakcine i koje su moguće posljedice. Teško je ostati pribran”, tvrdi još jedan roditelj koji je odložio vakcinaciju.

Na pitanje da li je prošlogodišnja rasprava u javnosti imala posljedica jedna od pedijatrica u podgoričkom domu zdravlja kaže: „Definitivno jeste. Prilično veliki broj roditelja jednogodišnjaka je uspaničen”.

Ona kaže kako takvim roditeljima govori da je naučno neutemeljeno da MMR vakcina izaziva autizam; da je jedim dijelom poslušaju, dok se drugi odluče za odlaganje. Ona u svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nije imala slučaj komplikacije nakon što je dijete primilo vakcinu, osim manjih nuspojava – otoka ili blago povišene temperature.

Vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti u Crnoj Gori je obavezna. Zakon predviđa kaznu od 550 eura za roditelje koji ne vakcinišu dijete. Pedijatri su ovih dana dobili uputstvo da podatke o roditeljima koji odbijaju da djetetu daju vakcinu moraju poslati sanitarnoj inspekciji. „Dosad to nijesmo radili, ali nijesmo ni imali toliki broj ljudi koji odbija vakcine”, kaže naša sagovornica i objašnjava da joj je u priči najupečatljiviji „mentalitet hajke i podložnost naših ljudi teorijama zavjere”.

Po mišljenu Monitorovih sagovornika teško je izdvojiti socijalnu grupu u kojoj ima najviše ljudi koji problematizuju vakcinaciju. Primjećuju, ipak, da među njima ima dosta visokoobrazovanih.

Roditelji sa kojima je Monitor kontaktirao nijesu pomenuli činjenicu da donoseći odluku da ne vakcinišu djecu odlučuju i o sudbini druge djece. Njihovo dijete može lako odbolovati male boginje, ali ih može i prenijeti djetetu koje iz medicinskih razloga nije vakcinisano i može da dobije, recimo meningitis, od kojeg se često umire.

Epidemiolozi uvjeravaju da nema razloga za strah od vakcina, jer se ozbiljne nuspojave javljaju znatno rjeđe nego komplikacije bolesti u slučaju nevakcinacije. Nedovoljan procenat vakcinisanih ugrožava kolektivni imunitet, što za posljedicu može imati vraćanje davno iskorijenjenih i opasnih bolesti kao što su dječja paraliza, difterija ili velike boginje.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje o imunizaciji, obuhvat vakcinacijom 2013. godine je sljedeći: BCG vakcina-92,9, primovakcinacija DTP 94,2, vakcina protiv dječije paralize 94,1, primovakcinacija protiv hemofilusa influence tip B 93,8, protiv hepatitisa B 89,8 i MMR primovakcinacija 88 procenata.

Pored epidemije preispitivanja korisnosti vakcina u svijetu, a i u našem okruženju, izbijaju i epidemije bolesti za koje se smatralo da su blizu nestajanja. U Srbiji je ovih dana objavljeno da je potvrđeno 105 slučajeva obolijevanja od malih boginja. Na području Federacije BiH od februara do kraja novembra 2014. registrovano je 3426 oboljelih. U 14 američkih država, prenose mediji, trenutno su 84 osobe oboljele od malih boginja. Predsjednik SAD Barak Obama je pozvao roditelje da vakcinišu djecu. U Njujork tajmsu, ali i drugim uglednim medijima postavljeno je pitanje da li nevakcinisanu djecu treba pustiti u školu.

,,Tokom 2014. godine u Institut za javno zdravlje Crne Gore pristiglo je sedam prijava obolijevanja od morbila. Svi su oboljeli u periodu od septembra do decembra 2014. Do infekcije je, kod svih oboljelih, došlo ili tokom boravka van Crne Gore ili prilikom kontakta sa licima koja su inficirana van teritorije Crne Gore”, kazali su nam u toj instituciji.

Pozivajući se na podatke iz Svjetske zdravstvene organizacije, u Institutu kažu da je u Evropi u 2013. zabilježeno skoro 32.000 slučajeva malih boginja, što je uvećanje za skoro 350 odsto u odnosu na 2007. godinu. To nije opasna bolest, ali njene komplikacije mogu izazvati upalu pluća ili meningitis.

Na pitanje šta preduzimaju kako bi pomogli roditeljima i suprotstavili se prilično agresivnim protivnicima imunizacije u Institutu za javno zdravlje Crne Gore kažu da radi promocije vakcinacije svake godine održe makar jedan sastanak sa svim učesnicima imunizacija. „Svake godine službe Instituta za javno zdravlje koje vrše nadzor nad vakcinacijom obiđu u više navrata domove zdravlja i punktove za vakcinaciju. Zaposleni u Institutu za javno zdravlje redovno učestvuju u TV emisijama i daju na desetine pisanih saopštenja u cilju promocije vakcinacije. Pored navedenog, izdata je i brošura Vakcinko namijenjena roditeljima, a nalazi se i na sajtu Instituta za javno zdravlje”.

U Institutu naglašavaju da je Naučni časopis u kojem je 1998. objavljena studija koju često pominju antivakcinalni lobiji, koja govori o promjenama na crijevima koje bi mogle da imaju neke veze sa davanjem vakcina i eventualno sa autizmom, naknadno povukao tu studiju, jer se ispostavilo da je ona „namještena” i lažirana.

U Velikoj Britaniji i Njemačkoj posljednih godina bilježi se rast broja vakcinisanih MMR vakcinom, ali i nemali broj oboljelih od malih boginja. Broj vakcinisanih tom i ostalim vakcinama tokom posljednjih godina je preko 90 procenata, ali, kako objašnjavaju stručnjaci, bolest se pojavljuje zbog smanjenog broja vakcinisanih krajem devedesetih. ,,Ovo je nasljeđe Vejkfild panike”, kazao je jedan od ljekara misleći na Endrju Vejkfilda koji je 1998. objavio da MMR vakcina izaziva autizam.

Protivnici vakcinacije u Hrvatskoj prošle godine su razočarani odlukom Ustavnog suda da samostalno odlučivanje roditelja o tome hoće li vakcinisati svoju djecu, nije njihovo ustavno pravo. Prema rješenju Suda, djetetovo pravo na zdravlje važnije je od prava roditelja na izbor.

Iako je i kod nas i u okruženju trenutno najdemonizovanija vakcina MMR, ona nije jedina osporavana. Posljednjih godina u BiH su se pojavljivale informacije da je preko 2000 beba umrlo zbog vakcine protiv hepatitisa b. U Francuskoj je prije 20 godina vakcina protiv hepatitisa b bila optužena da izaziva multiplu sklerozu kod vakcinisane djece. Panika se u međuvremenu povukla. Dok je 2004. godine u Francuskoj protiv hepatitisa b vakcinisano 25 odsto beba, 2012. godine vakcinisano ih je 88 odsto.

Na neka od pitanja koja postavljaju protivnici vakcinacije mogu da odgovore samo stručnjaci, neka su – bespredmetna. Jedno od takvih je tvrdnja da su vakcine neobavezne u zapadnoevropskim zemljama. Prema zvaničnim podacima u Norveškoj u svim oblastima te zemlje vakcinisano je, i bez zakonske obaveze, preko 95 odsto stanovništva. U Francuskoj je prošle godine bračnom paru koji nije htio da vakciniše djecu prijetila velika novčana kazna, a djeca se nijesu mogla upisati u vrtić i školu.

Britanski ljekar i naučni pisac Ben Goldacre u intervjuu za Jutarnji list izričito tvrdi: ,,Najveća opasnost u odbijanju vakcinisanja je ta da ćete vašom glupošću ubiti vlastitu djecu.”

Posao države je da svojim građanima obezbijedi dovoljno tačnih informacija o tako važnom pitanju kao što je vakcinacija. Za koji mjesec znaće se koliko je dobro Crna Gora uradila taj posao.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo