MONITORING
VLAST, ČAST I PROPAST – KO KOGA PLJAČKA: Patriotizam ili plata

Premijer Duško Marković i njegovi ministri mnogo su ljuti – čini se po službenoj dužnosti – na državne službenike koji su svoja prava iz radnog odnosa štitili (i zaštitili) na sudu. A to, kažu, Crnu Goru košta milione.
Najnoviji povod za javno demonstrirano nezadovoljstvo čelnika izvršne vlasiti bila je Informacija o sudskim postupcima u kojima učestvuje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. U materijalu koji je Vlada razmatrala na prošlonedjeljnoj sjednici (8. marta) našao se i podatak da je Zaštitnica interesa CG Dragana Đuranović samo u tri poslednja mjeseca lani primila 966 tužbi protiv države, i da u njima prednjače sporovi pokrenuti zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad, nekorišćenje godišnjeg odmora, pauze u toku rada, neisplaćene tople obroke, nezakonito umanjenih zarada… Uglavnom, četvrtina pokrenutih sporova ima unaprijed preciziranu ukupnu vrijednost i ona iznosi nešto više od šest miliona eura (toliko vrijede jedan most, dvije prosječne škole ili dva veća vrtića – prim. Monitora). U pomenutom dokumentu, dodatno, stoji kako je u izvještajnom periodu po osnovu izvršnih sudskih presuda od države naplaćeno 6,11 miliona eura.
Zato je, piše u saopštenju Službe za informisanje, Vlada ukazala na „zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti”. Premijer je, pride, zatražio da se već do ovonedjeljne sjednice Vlade ( u vrijeme kada ovaj broj Monitora bude u štampi) sa tih sudskih postupaka skine oznaka tajnosti pošto – prema njegovom mišljenju – „ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti već, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”.
Onda su, kao dokaz za tvrdnje premijera Markovića i njegovih iz vrha izvršne vlasti, navedeni i slučajevi „da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta”.
Za divno čudo, iz nekog – javnosti nepoznatog – razloga, na sjednici Vlade nijesu pomenuti pojedini državni službenici koji su nezakonitom dodjelom državnih garancija (KAP, Željezara, Melagonija Primorka…) ili potpisivanjem problematičnih ugovora u ime države i njihovim naknadnim nepoštovanjem (slučaj Limenka, Porto Montenegro…) Crnoj Gori napravili štetu koja se mjeri desetinama miliona. Da ne pominjemo one koji su direktno uvezani sa (ne)legalnim poslovima od kojih država godinama unazad trpi ogromne materijalne gubitke.
Nije valjda da je predstavnicima vladajuće DPS-SD-LP- BS-HGI- AO koalicije zasmetalo što bi se, u tom slučaju, među prozvanima prepoznali i njihovi politički i ekonomski pokrovitelji, od Mila Đukanovića do Nazifa Cungua. Bilo je mnogo lakše da se, „kao upečatljiv i posebno negativan primjer” pomenu ovdašnje sudije koje su tužbom tražili, i naplatili, zarade za koje su bili zakinuti. Ponajviše zbog želje izvršnih vlasti da smanji trokove koji nijesu dio koalicionog sporazuma, i servilnosti sudskih vlasti koje su zbog vlastitih, isključivo privatnih, interesa takvim željama izašli u susret.
Markovićevoj Vladi je – izvjesno – odgovaralo da se, u povodu isplaćenih odštetnih zahtjeva, narednih dana piše o Milivoju Katniću, a ne o Vesni Medenici. Glavni specijalni tužilac je, krajem prošle godine, Agenciji za sprječavanje korupcije prijavio da mu je pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici pripala nakanda od 43 hiljade eura na ime neisplaćenog dijela zarade u vrijeme kada je radio kao sudija Apelacionog suda.
Katniću i njegovim kolegama, godinama nije isplaćivan specijalni dodatak na zaradu koji im je pripadao po osnovu Zakona o sudovima. Što ne platite na mostu platite na ćupiriji – sudije Apelacionog suda došle su do svog novca a država je platila ne samo zarade na kojima je svojevremeno uštedjela nego i nimalo jeftine parničke troškove (o tome u nekom od narednih brojeva Monitora). Nikome ništa. Baš kao što nemamo informaciju da je bilo ko iz piramide izvršne vlasti odgovarao zbog toga što je država Crna Gora, unazad četiri godine, zbog izgubljenih sudskih postupaka platila 70 miliona eura
Po skoro pa istom principu, do svog novca došli su, ili će doći, i zapošljeni u zdravstvu, odbrani, obrazovanju… Vladini zvaničnici ne pitaju ko je i zašto sve te ljude uskratio za dio zarade garantovan Zakonom i važećim granskim kolektivnim ugovorom. Umjesto toga širi se spisak nepatriota, pa su se na njemu sada, uz opozicione političare, nepodobne medije i NVO aktiviste, slobodnomisleće intelektualce, našli i zapošljeni u javnom sektoru koji nijesu spremni da do garantovane zarade dođu prošnjom preko neke od filijala vladajućih partija, već se kao slobodni i s(a)vjesni građani obraćaju sudu radi zaštite zgaženih prava.
Da stvar bude zanimljivija, kada kao starješina organa zakinete za dio zarade zapošljene u pravosuđu, administraciji, policiji, zdravstvu…, a oni svoj novac naplate preko pravosnažnih sudskih presuda (uz sudske troškove i troškove izvršenja naplate koji su, nerijetko, veći od početnog ceha), onda se taj novac ne naplaćuje iz budžeta tuženog poreskog obveznika već iz državnog trezora. Praktično, to znači da je tuženi starješina suprotno sudskoj presudi uštedio dio novac koji mu je pripao iz budžeta. I, po pravilu, potrošio ga po svom ili po nahođenju onih koji su ga postavili na funkciju. Poreski obveznici – svi mi skupa – dva puta plaćamo za isti trošak (uslugu). Jednom kroz redovne budžetske rashode kojima su obuhvaćene i zarade zapošljenih u javnom sektoru. A drugi put kroz isplatu izgubljenih sudskih parnica, uvećanih za troškove advokata, vještaka, zatezne kamate i ko zna šta još.
Vlada je prošle nedjelje podsjetila da je bilo tužbi zbog neisplaćenih desetak eura, a da država na sudske troškove gubi mnogo više. Pomenuto je da je, samo u tri poslednja mjeseca prošle godine, protiv države pokrenuto skoro 1.000 tužbi. Prećutan je podatak da je kod Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa krajem 2016. bilo 15,5 hiljada parničkih predmeta. I skoro 300 (precizno 278) postupaka pokrenutih po Zakonu o stečaju, te 27 novoformiranih predmeta radi naknade štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku…
Ljuti lijek na ljutu ranu, pa je Vlada sama sebi preporučila: da hitno formira radnu grupu za izradu zakona o zaštitniku državnih interesa; te da Ministarstvu finansija naloži formiranje posebnih računa korisnika budžeta kako bi dosuđeni iznosi padali na njihov teret , a ne na teret državnog trezora „kako je sada slučaj”. Prije nego što ustanete i počnete aplaudirati Markoviću i njegovom ministarskom timu, pročitajte nekoliko namjerno odabranih citata na zadatu temu:
– Najveći broj pokrenutih parničnih postupaka u kojima Zaštitnik zastupa Crnu Goru odnosi se na tužbe službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS)… Gotovo da nema nijednog segmenta radnog prava a da zaposleni, državni službenici i namještenici, nijesu tvrdili da su uskraćeni za svoja prava na zaradu, odnosno naknadu.
– Uzroci nastanka sporova iz radnih odnosa su neprimjenjivanje ili pogrešna primjena propisa (pogrešan obračun zarada, toplog obroka, regresa, prekovremenog rada, noćnog rada i rada u dane državnih i vjerskih praznika i sl…) te problemi u vezi sa postojanjem i vođenjem evidencije.
– Broj predmeta u parnicama iz radnih odnosa izuzetno je visok, preko 70 odsto ukupnog broja predmeta koji se nalaze u radu kod Zaštitnika, a samo mali, odnosno zanemarljiv broj zahtjeva u tim predmetima je neosnovan.
– Državni organi i javne službe koje zastupa Zaštitnik ne dostavljaju blagovremeno podatke koji bi Zaštitniku omogućili kvalitetno zastupanje, niti dostavljaju neophodnu dokumentaciju u zakonom predviđenom roku. Ovako nepostupanje utiče na tok i ishod postupaka, a istovremeno se uvećavaju troškovi postupka.
– U predmetima u kojima su donijete pravosnažne i izvršne presude, organi koje zastupa Zaštitnik ne postupaju po ovim presudama u parničnom roku, već omogućavaju da se putem prunudne naplate, preko javnih izvršitelja, troškovi bespotrebno uvećavaju u značajnom iznosu.
– Navedeno jasno upućuje na potrebu podizanja nivoa profesionalizma izvršilaca u državnim organima u cilju pravilne primjene zakona i drugih propisa, što će za posljedicu imati manji broj sudskih postupaka, a samim tim i novčani izdaci će biti značajno manji.
Da skratimo – problem nijesu službenici koji tuže državu, već nepoštovanje propisa od strane nesposobnih (neprofesionalnih) starješina državnih organa. I da pređemo na najvažnije. Navedeni citati nijesu izvodi iz zaključaka neke NVO organizacije ili nevladinog (nedovoljno patriotskog) medija. Ovo je dio Analize o vrsti i uzrocima sporova, pravnom položaju, kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti Zaštitnika imovinsko-pravnih ineteresa Crne Gore koji je Vlada Duška Markovića usvojila prije 13 mjeseci, u februaru prošle godine.
Još tada su usvojeni zaključci koji nalažu: da Ministarstvo finansija „u što kraćem roku” Vladi dostavi Zakon o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa CG; da se razmotri uvođenje centralizovanog depozita kod Ministarstva finansija ,,sa koje bi se povlačila sredstva kada se izgubi spor i presuda postane izvršna, da bi izbjegli velike iznose sredstava za advokatske usluge”; da se afirmiše rješavanje sporova iz radnih odnosa pred Agencijom za rješavanje radnih sporova i Centrom za posredovanje;
Ako vam se čini da Vlada, godinu kasnije, priča istu priču – nije do vas. Problem je u nečem drugom. Vlast troši, mi plaćamo. A taksimetar otkucava
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.
Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve prećutao.
Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.
Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.
Onda je prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.
Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.
Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.
Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.
Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.
Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.
Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.
Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora. To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.
Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.
Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.
Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.
Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmica
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično