Povežite se sa nama

MONITORING

VLAST, ČAST I PROPAST – KO KOGA PLJAČKA: Patriotizam ili plata

Objavljeno prije

na

Premijer Duško Marković i njegovi ministri mnogo su ljuti – čini se po službenoj dužnosti – na državne službenike koji su svoja prava iz radnog odnosa štitili (i zaštitili) na sudu. A to, kažu, Crnu Goru košta milione.

Najnoviji povod za javno demonstrirano nezadovoljstvo čelnika izvršne vlasiti bila je Informacija o sudskim postupcima u kojima učestvuje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. U materijalu koji je Vlada razmatrala na prošlonedjeljnoj sjednici (8. marta) našao se i podatak da je Zaštitnica interesa CG Dragana Đuranović samo u tri poslednja mjeseca lani primila 966 tužbi protiv države, i da u njima prednjače sporovi pokrenuti zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni rad, nekorišćenje godišnjeg odmora, pauze u toku rada, neisplaćene tople obroke, nezakonito umanjenih zarada… Uglavnom, četvrtina pokrenutih sporova ima unaprijed preciziranu ukupnu vrijednost i ona iznosi nešto više od šest miliona eura (toliko vrijede jedan most, dvije prosječne škole ili dva veća vrtića – prim. Monitora). U pomenutom dokumentu, dodatno, stoji kako je u izvještajnom periodu po osnovu izvršnih sudskih presuda od države naplaćeno 6,11 miliona eura.

Zato je, piše u saopštenju Službe za informisanje, Vlada ukazala na „zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti”. Premijer je, pride, zatražio da se već do ovonedjeljne sjednice Vlade ( u vrijeme kada ovaj broj Monitora bude u štampi) sa tih sudskih postupaka skine oznaka tajnosti pošto – prema njegovom mišljenju – „ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti već, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”.

Onda su, kao dokaz za tvrdnje premijera Markovića i njegovih iz vrha izvršne vlasti, navedeni i slučajevi „da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta”.

Za divno čudo, iz nekog – javnosti nepoznatog – razloga, na sjednici Vlade nijesu pomenuti pojedini državni službenici koji su nezakonitom dodjelom državnih garancija (KAP, Željezara, Melagonija Primorka…) ili potpisivanjem problematičnih ugovora u ime države i njihovim naknadnim nepoštovanjem (slučaj Limenka, Porto Montenegro…) Crnoj Gori napravili štetu koja se mjeri desetinama miliona. Da ne pominjemo one koji su direktno uvezani sa (ne)legalnim poslovima od kojih država godinama unazad trpi ogromne materijalne gubitke.

Nije valjda da je predstavnicima vladajuće DPS-SD-LP- BS-HGI- AO koalicije zasmetalo što bi se, u tom slučaju, među prozvanima prepoznali i njihovi politički i ekonomski pokrovitelji, od Mila Đukanovića do Nazifa Cungua. Bilo je mnogo lakše da se, „kao upečatljiv i posebno negativan primjer” pomenu ovdašnje sudije koje su tužbom tražili, i naplatili, zarade za koje su bili zakinuti. Ponajviše zbog želje izvršnih vlasti da smanji trokove koji nijesu dio koalicionog sporazuma, i servilnosti sudskih vlasti koje su zbog vlastitih, isključivo privatnih, interesa takvim željama izašli u susret.

Markovićevoj Vladi je – izvjesno – odgovaralo da se, u povodu isplaćenih odštetnih zahtjeva, narednih dana piše o Milivoju Katniću, a ne o Vesni Medenici. Glavni specijalni tužilac je, krajem prošle godine, Agenciji za sprječavanje korupcije prijavio da mu je pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici pripala nakanda od 43 hiljade eura na ime neisplaćenog dijela zarade u vrijeme kada je radio kao sudija Apelacionog suda.

Katniću i njegovim kolegama, godinama nije isplaćivan specijalni dodatak na zaradu koji im je pripadao po osnovu Zakona o sudovima. Što ne platite na mostu platite na ćupiriji – sudije Apelacionog suda došle su do svog novca a država je platila ne samo zarade na kojima je svojevremeno uštedjela nego i nimalo jeftine parničke troškove (o tome u nekom od narednih brojeva Monitora). Nikome ništa. Baš kao što nemamo informaciju da je bilo ko iz piramide izvršne vlasti odgovarao zbog toga što je država Crna Gora, unazad četiri godine, zbog izgubljenih sudskih postupaka platila 70 miliona eura

Po skoro pa istom principu, do svog novca došli su, ili će doći, i zapošljeni u zdravstvu, odbrani, obrazovanju… Vladini zvaničnici ne pitaju ko je i zašto sve te ljude uskratio za dio zarade garantovan Zakonom i važećim granskim kolektivnim ugovorom. Umjesto toga širi se spisak nepatriota, pa su se na njemu sada, uz opozicione političare, nepodobne medije i NVO aktiviste, slobodnomisleće intelektualce, našli i zapošljeni u javnom sektoru koji nijesu spremni da do garantovane zarade dođu prošnjom preko neke od filijala vladajućih partija, već se kao slobodni i s(a)vjesni građani obraćaju sudu radi zaštite zgaženih prava.

Da stvar bude zanimljivija, kada kao starješina organa zakinete za dio zarade zapošljene u pravosuđu, administraciji, policiji, zdravstvu…, a oni svoj novac naplate preko pravosnažnih sudskih presuda (uz sudske troškove i troškove izvršenja naplate koji su, nerijetko, veći od početnog ceha), onda se taj novac ne naplaćuje iz budžeta tuženog poreskog obveznika već iz državnog trezora. Praktično, to znači da je tuženi starješina suprotno sudskoj presudi uštedio dio novac koji mu je pripao iz budžeta. I, po pravilu, potrošio ga po svom ili po nahođenju onih koji su ga postavili na funkciju. Poreski obveznici – svi mi skupa – dva puta plaćamo za isti trošak (uslugu). Jednom kroz redovne budžetske rashode kojima su obuhvaćene i zarade zapošljenih u javnom sektoru. A drugi put kroz isplatu izgubljenih sudskih parnica, uvećanih za troškove advokata, vještaka, zatezne kamate i ko zna šta još.

Vlada je prošle nedjelje podsjetila da je bilo tužbi zbog neisplaćenih desetak eura, a da država na sudske troškove gubi mnogo više. Pomenuto je da je, samo u tri poslednja mjeseca prošle godine, protiv države pokrenuto skoro 1.000 tužbi. Prećutan je podatak da je kod Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa krajem 2016. bilo 15,5 hiljada parničkih predmeta. I skoro 300 (precizno 278) postupaka pokrenutih po Zakonu o stečaju, te 27 novoformiranih predmeta radi naknade štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku…

Ljuti lijek na ljutu ranu, pa je Vlada sama sebi preporučila: da hitno formira radnu grupu za izradu zakona o zaštitniku državnih interesa; te da Ministarstvu finansija naloži formiranje posebnih računa korisnika budžeta kako bi dosuđeni iznosi padali na njihov teret , a ne na teret državnog trezora „kako je sada slučaj”. Prije nego što ustanete i počnete aplaudirati Markoviću i njegovom ministarskom timu, pročitajte nekoliko namjerno odabranih citata na zadatu temu:

– Najveći broj pokrenutih parničnih postupaka u kojima Zaštitnik zastupa Crnu Goru odnosi se na tužbe službenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS)… Gotovo da nema nijednog segmenta radnog prava a da zaposleni, državni službenici i namještenici, nijesu tvrdili da su uskraćeni za svoja prava na zaradu, odnosno naknadu.

– Uzroci nastanka sporova iz radnih odnosa su neprimjenjivanje ili pogrešna primjena propisa (pogrešan obračun zarada, toplog obroka, regresa, prekovremenog rada, noćnog rada i rada u dane državnih i vjerskih praznika i sl…) te problemi u vezi sa postojanjem i vođenjem evidencije.

– Broj predmeta u parnicama iz radnih odnosa izuzetno je visok, preko 70 odsto ukupnog broja predmeta koji se nalaze u radu kod Zaštitnika, a samo mali, odnosno zanemarljiv broj zahtjeva u tim predmetima je neosnovan.

– Državni organi i javne službe koje zastupa Zaštitnik ne dostavljaju blagovremeno podatke koji bi Zaštitniku omogućili kvalitetno zastupanje, niti dostavljaju neophodnu dokumentaciju u zakonom predviđenom roku. Ovako nepostupanje utiče na tok i ishod postupaka, a istovremeno se uvećavaju troškovi postupka.

– U predmetima u kojima su donijete pravosnažne i izvršne presude, organi koje zastupa Zaštitnik ne postupaju po ovim presudama u parničnom roku, već omogućavaju da se putem prunudne naplate, preko javnih izvršitelja, troškovi bespotrebno uvećavaju u značajnom iznosu.

– Navedeno jasno upućuje na potrebu podizanja nivoa profesionalizma izvršilaca u državnim organima u cilju pravilne primjene zakona i drugih propisa, što će za posljedicu imati manji broj sudskih postupaka, a samim tim i novčani izdaci će biti značajno manji.

Da skratimo – problem nijesu službenici koji tuže državu, već nepoštovanje propisa od strane nesposobnih (neprofesionalnih) starješina državnih organa. I da pređemo na najvažnije. Navedeni citati nijesu izvodi iz zaključaka neke NVO organizacije ili nevladinog (nedovoljno patriotskog) medija. Ovo je dio Analize o vrsti i uzrocima sporova, pravnom položaju, kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti Zaštitnika imovinsko-pravnih ineteresa Crne Gore koji je Vlada Duška Markovića usvojila prije 13 mjeseci, u februaru prošle godine.

Još tada su usvojeni zaključci koji nalažu: da Ministarstvo finansija „u što kraćem roku” Vladi dostavi Zakon o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa CG; da se razmotri uvođenje centralizovanog depozita kod Ministarstva finansija ,,sa koje bi se povlačila sredstva kada se izgubi spor i presuda postane izvršna, da bi izbjegli velike iznose sredstava za advokatske usluge”; da se afirmiše rješavanje sporova iz radnih odnosa pred Agencijom za rješavanje radnih sporova i Centrom za posredovanje;

Ako vam se čini da Vlada, godinu kasnije, priča istu priču – nije do vas. Problem je u nečem drugom. Vlast troši, mi plaćamo. A taksimetar otkucava

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo