Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA, ZEMLJA EKSPLOZIJA: A Stojanović ne mrda s funkcije

Objavljeno prije

na

Ne prođe ni sedam dana a da se u Crnoj Gori ne desi – eksplozija. Ove sedmice meta je bila diskoteka Bigl u centru Podgorice. Muškarac sa kapuljačom na glavi je u srijedu ujutro, oko pet sati, spustio torbicu ispred diskoteke i pobjegao, pišu Vijesti. Par trenutaka kasnije eksplozija je uništila ulazna vrata diskoteke.

Prema pisanju Vijesti, policija provjerava da li je u pozadini eksplozije sukob kriminalnih klanova. Vlasnik diskoteke Miodrag Kruščić kazao je da mu nijesu poznati motivi bombaškog napada i da neće komentarisati ,,čaršijske priče o obračunu klanova”. Uprava policije još se nije oglasila ovim povodom. Tokom prošle godine evidentirano je šest lažnih dojava o postavljenoj bombi u ovoj diskoteci.

Eksplozija na ulaznim vratima diskoteke Bigl samo je jedna u nizu u kojima se uništava imovina kontroverznih biznismena i članova kriminalnih klanova, ali i advokata, javnih funkcionera i običnih građana. Napadači, nalogodavci i motivi uglavnom ostaju – neotkriveni.

Samo koji dan ranije eksplozivna naprava aktivirana je pola sata prije ponoći ispred kuće Nebojše Matovića, u podgoričkom naselju Dahna. U eksploziji nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta. Motivi i napadači – i dalje nepoznati.

Petnaest dana ranije, opet eksplozija. Nerasvijetljena. Još se ne zna ko je 28. februara ove godine postavio bombu ispred noćnog kluba Čokolada, koji se u medijima vezuje za šefa crnogorskog Biroa Interpola Dejana Đurovića i njegove kolege Darka Radusinovića i Dejana Boljevića. Zvanično, izvršna direktorica kluba je sestra šefa Interpola Jelena Đurović, koja posjeduje 50 odsto kompanije u čijem je vlasništvu Čokolada.

Samo dan ranije u Podgorici je zapaljen automobil advokata Velibora Markovića. Počinioci do danas – neotkriveni. Nepoznata osoba zapalila je osmog marta ove godine tokom noći automobil još jednog podgoričkog advokata Čedomira Dobrovića. Dobrović je član Glavnog odbora SDP-a, i predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Golubovci. On je kazao da je još u oktobru prošle godine obavijestio policiju o tome da može postati meta napada.

U novogodišnjoj noći odjeknula je eksplozija u nekadašnjem Distributivnom centru u Podgorici. Tada je uništena hladnjača Izeta Muratovića. On je tada kazao da je uvjeren da je u pitanju bomba i da je to nastavak, kako je rekao, „napada iz Rožaja”, kada su mu četiri puta uništavani marketi u tom gradu, nakon čega se sa porodicom preselio u Podgoricu. Sinovima i bratanićima Muratovića sudilo se za ubistvo Anesa Kalača, koji je preminuo nakon fizičkog obračuna Muratovića i grupe muškaraca u Rožajama. Sa tim događajem Muratović povezuje napade na njegovu imovinu. Policija još nije ništa rekla. Istraga u toku.

Sedam dana ranije na Bulevaru crnogorskih junaka, na Cetinju, oko 18 i 30 h došlo je do eksplozije u kojoj su povrijeđene dvije osobe – Cetinjani Nikola Kaluđerović i Stevo Vujović. Eksploziv je eksplodirao u trenutku kada se auto nalazio na semaforima, a pretpostavlja se da je u pitanju bomba koja je aktivirana daljinskim upravljačem. Iz Uprave policije saopšteno je da se utvrđuje uzrok eksplozije u vozilu. To je rijetki slučaj u kom UP ima osumnjičenog. Prije dvadesetak dana Cetinjanin Savo Lipovina uhapšen je zbog sumnje da je u pokušao da ubije Vujovića i Kaluđerovića.

Podgorička policija rasvijetlila je navodno i paljenje dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića iz jula prošle godine. Vozila Kovačevića zapaljena su 12. jula 2017. godine nekoliko minuta poslije ponoći. Pored dva njegova u požaru su oštećena još dva automobila koja su bila parkirana u neposrednoj blizini.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva prošle godine uhapšen je Podgoričanin Mirko Janković zbog sumnje da je podmetnuo požar na službenom policijskom vozilu šefa Odsjeka za borbu protiv droge Dejana Kneževića 15. aprila prošle godine. Knežević je međutim nedavno smijenjen sa te pozicije. Razlog njegove smjene nije saopšten.

I dok se desi da se i otkriju napadači na policijske funckionere, u drugim slučajevima to je prava rijetkost. Takođe, pitanje je kako se ti slučajevi procesuiraju i šta je rezultat optužnica. Nakon oslobađanja dvojice optuženih za bombaški napad na redakciju Vijesti 26. oktobra 2013. godine , istražni organi nijesu učinili ništa da oktriju počinioce i nalogodavce napada.

Eksplozije tokom prethodne dvije godine koje se dovode u vezu sa ratom klanova teško je i pobrojati. Te eksplozije nerijetko su odnosile i ljudske žrtve, kao kada su u septembru 2016. godine u kotorskom naselju Muo u eksploziji stradali dvadesetosmogodišnji Goran Biskupović i tri godine mlađi Miloš Bošnjak. Dvojica mladića poginuli su usred bijela dana, nadomak Biskupovićeve kuće. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu.

Oni koji su izgubili živote u međusobnim obračunima rata klanova takođe se ne mogu prebrojati. Niz ubistava seže nekoliko godina unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešava prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma) 2014. godine. Drugi pak tvrde da je ANB izazvao sukobe klanova sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Vođa tog klana je navodno Kotoranin Jovan Vukotić. Vukotić je svojevremeno saopštio da u „Crnoj Gori svakog dana ginu i nedužni ljudi – jer prljavi policajci čiste teren samo za njihove prijatelje i to je jedino što ih zanima?”. On je kazao da ima spisak korumpiranih policajaca koji su na platnom spisku mafije nakon čega je saopšteno da će unutrašnja kontrola utvrditi te navode. Još se čeka na reakciju nadležnih u tom smjeru. Određena blagost istražnih organa u tretmanu kavačkog klana, može se primijetiti.

Iako je svojevremeno podignuta optužnica protiv Kotoranina Igora Božovića, koji je u policijskim evidencijama označen kao vođa kavačkog klana, on se nalazi u Beogradu. U javnosti su se mogle čuti optužbe da je Božović pušten da pobjegne. Optužnica protiv njega podignuta je krajem maja ove godine dok se nalazio na izdržavanju petogodišnje kazne zatvora zbog trgovine skoro 36 kilograma kokaina. On je, iako je nova optužnica u to vrijeme bila potvrđena, iz zatvora izašao početkom avgusta jer tužilaštvo nije tražilo da mu se odredi pritvor, pisao je beogradski Krik, Mreža za istraživanje kriminala i korupcije.

Krajem 2016. godine, mediji su izračunali da je od kada je Slavko Stojanović imenovan za direktora Uprave policije 20. juna 2013. godine do kraja 2016. dogodilo 12 mafija[kih likvidacija, od kojih je, u tom trenutku bilo riješeno samo jedno – ubistvo Andrije Mrdaka.

Premijer Duško Marković je u parlamentu svojevrmeno saopštio da je Stojanović „ispunio njegova očekivanja” i da je uspješan direktor policije „što pokazuju i rezultati koje je ostvario u svom mandatu”. Premijer je više puta saopštio i da je bezbjednosna situacija odlična.

Odlično.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo