Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA, ZEMLJA EKSPLOZIJA: A Stojanović ne mrda s funkcije

Objavljeno prije

na

Ne prođe ni sedam dana a da se u Crnoj Gori ne desi – eksplozija. Ove sedmice meta je bila diskoteka Bigl u centru Podgorice. Muškarac sa kapuljačom na glavi je u srijedu ujutro, oko pet sati, spustio torbicu ispred diskoteke i pobjegao, pišu Vijesti. Par trenutaka kasnije eksplozija je uništila ulazna vrata diskoteke.

Prema pisanju Vijesti, policija provjerava da li je u pozadini eksplozije sukob kriminalnih klanova. Vlasnik diskoteke Miodrag Kruščić kazao je da mu nijesu poznati motivi bombaškog napada i da neće komentarisati ,,čaršijske priče o obračunu klanova”. Uprava policije još se nije oglasila ovim povodom. Tokom prošle godine evidentirano je šest lažnih dojava o postavljenoj bombi u ovoj diskoteci.

Eksplozija na ulaznim vratima diskoteke Bigl samo je jedna u nizu u kojima se uništava imovina kontroverznih biznismena i članova kriminalnih klanova, ali i advokata, javnih funkcionera i običnih građana. Napadači, nalogodavci i motivi uglavnom ostaju – neotkriveni.

Samo koji dan ranije eksplozivna naprava aktivirana je pola sata prije ponoći ispred kuće Nebojše Matovića, u podgoričkom naselju Dahna. U eksploziji nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta. Motivi i napadači – i dalje nepoznati.

Petnaest dana ranije, opet eksplozija. Nerasvijetljena. Još se ne zna ko je 28. februara ove godine postavio bombu ispred noćnog kluba Čokolada, koji se u medijima vezuje za šefa crnogorskog Biroa Interpola Dejana Đurovića i njegove kolege Darka Radusinovića i Dejana Boljevića. Zvanično, izvršna direktorica kluba je sestra šefa Interpola Jelena Đurović, koja posjeduje 50 odsto kompanije u čijem je vlasništvu Čokolada.

Samo dan ranije u Podgorici je zapaljen automobil advokata Velibora Markovića. Počinioci do danas – neotkriveni. Nepoznata osoba zapalila je osmog marta ove godine tokom noći automobil još jednog podgoričkog advokata Čedomira Dobrovića. Dobrović je član Glavnog odbora SDP-a, i predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Golubovci. On je kazao da je još u oktobru prošle godine obavijestio policiju o tome da može postati meta napada.

U novogodišnjoj noći odjeknula je eksplozija u nekadašnjem Distributivnom centru u Podgorici. Tada je uništena hladnjača Izeta Muratovića. On je tada kazao da je uvjeren da je u pitanju bomba i da je to nastavak, kako je rekao, „napada iz Rožaja”, kada su mu četiri puta uništavani marketi u tom gradu, nakon čega se sa porodicom preselio u Podgoricu. Sinovima i bratanićima Muratovića sudilo se za ubistvo Anesa Kalača, koji je preminuo nakon fizičkog obračuna Muratovića i grupe muškaraca u Rožajama. Sa tim događajem Muratović povezuje napade na njegovu imovinu. Policija još nije ništa rekla. Istraga u toku.

Sedam dana ranije na Bulevaru crnogorskih junaka, na Cetinju, oko 18 i 30 h došlo je do eksplozije u kojoj su povrijeđene dvije osobe – Cetinjani Nikola Kaluđerović i Stevo Vujović. Eksploziv je eksplodirao u trenutku kada se auto nalazio na semaforima, a pretpostavlja se da je u pitanju bomba koja je aktivirana daljinskim upravljačem. Iz Uprave policije saopšteno je da se utvrđuje uzrok eksplozije u vozilu. To je rijetki slučaj u kom UP ima osumnjičenog. Prije dvadesetak dana Cetinjanin Savo Lipovina uhapšen je zbog sumnje da je u pokušao da ubije Vujovića i Kaluđerovića.

Podgorička policija rasvijetlila je navodno i paljenje dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića iz jula prošle godine. Vozila Kovačevića zapaljena su 12. jula 2017. godine nekoliko minuta poslije ponoći. Pored dva njegova u požaru su oštećena još dva automobila koja su bila parkirana u neposrednoj blizini.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva prošle godine uhapšen je Podgoričanin Mirko Janković zbog sumnje da je podmetnuo požar na službenom policijskom vozilu šefa Odsjeka za borbu protiv droge Dejana Kneževića 15. aprila prošle godine. Knežević je međutim nedavno smijenjen sa te pozicije. Razlog njegove smjene nije saopšten.

I dok se desi da se i otkriju napadači na policijske funckionere, u drugim slučajevima to je prava rijetkost. Takođe, pitanje je kako se ti slučajevi procesuiraju i šta je rezultat optužnica. Nakon oslobađanja dvojice optuženih za bombaški napad na redakciju Vijesti 26. oktobra 2013. godine , istražni organi nijesu učinili ništa da oktriju počinioce i nalogodavce napada.

Eksplozije tokom prethodne dvije godine koje se dovode u vezu sa ratom klanova teško je i pobrojati. Te eksplozije nerijetko su odnosile i ljudske žrtve, kao kada su u septembru 2016. godine u kotorskom naselju Muo u eksploziji stradali dvadesetosmogodišnji Goran Biskupović i tri godine mlađi Miloš Bošnjak. Dvojica mladića poginuli su usred bijela dana, nadomak Biskupovićeve kuće. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu.

Oni koji su izgubili živote u međusobnim obračunima rata klanova takođe se ne mogu prebrojati. Niz ubistava seže nekoliko godina unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešava prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma) 2014. godine. Drugi pak tvrde da je ANB izazvao sukobe klanova sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Vođa tog klana je navodno Kotoranin Jovan Vukotić. Vukotić je svojevremeno saopštio da u „Crnoj Gori svakog dana ginu i nedužni ljudi – jer prljavi policajci čiste teren samo za njihove prijatelje i to je jedino što ih zanima?”. On je kazao da ima spisak korumpiranih policajaca koji su na platnom spisku mafije nakon čega je saopšteno da će unutrašnja kontrola utvrditi te navode. Još se čeka na reakciju nadležnih u tom smjeru. Određena blagost istražnih organa u tretmanu kavačkog klana, može se primijetiti.

Iako je svojevremeno podignuta optužnica protiv Kotoranina Igora Božovića, koji je u policijskim evidencijama označen kao vođa kavačkog klana, on se nalazi u Beogradu. U javnosti su se mogle čuti optužbe da je Božović pušten da pobjegne. Optužnica protiv njega podignuta je krajem maja ove godine dok se nalazio na izdržavanju petogodišnje kazne zatvora zbog trgovine skoro 36 kilograma kokaina. On je, iako je nova optužnica u to vrijeme bila potvrđena, iz zatvora izašao početkom avgusta jer tužilaštvo nije tražilo da mu se odredi pritvor, pisao je beogradski Krik, Mreža za istraživanje kriminala i korupcije.

Krajem 2016. godine, mediji su izračunali da je od kada je Slavko Stojanović imenovan za direktora Uprave policije 20. juna 2013. godine do kraja 2016. dogodilo 12 mafija[kih likvidacija, od kojih je, u tom trenutku bilo riješeno samo jedno – ubistvo Andrije Mrdaka.

Premijer Duško Marković je u parlamentu svojevrmeno saopštio da je Stojanović „ispunio njegova očekivanja” i da je uspješan direktor policije „što pokazuju i rezultati koje je ostvario u svom mandatu”. Premijer je više puta saopštio i da je bezbjednosna situacija odlična.

Odlično.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. I dalje. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti

 

 

Predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović je sa suprugom Lidijom i obezbjeđenjem novogodišnje praznike, od 30. decembra do 7. januara, proveo u  luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric.

Cijena prava sitnica. Na sajtu hotela navodi se da se za datume u kojima je boravio Đukanović, najjeftiniji smještaj mogao naći za oko 1.800 eura za noć u sobi od 25 kvadrata, dok apartmani počinju od 2.500 eura za noć do preko 13 hiljada eura za predsjednički apartman. Hotel nudi i ,,rezidencije” koje počinju od 5.000 eura za noć, a najskuplja opcija košta 20.000 eura.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su saopštili da su troškovi po osnovu službenog putovanja njihova dva službenika, koji obezbjeđuju Đukanovića, iznosili preko 11 hiljada eura. Troškove obezbjeđenja štićenih ličnosti snosi država. ,,Od ukupnog iznosa, iznos od 8.931,42 eura se odnosi na hotelski smještaj, a troškovi za dnevnice su iznosili 2,209,20 eura”, navodi se u odgovorima MUP-a na pitanja Vijesti.

Portal A-plus je prvi objavio da je Đukanović bio u Sent Moricu i tada su naveli i da se vratio iznajmljenim privatnim avionom. A o tome da je na odmor otišao Vladinim avionom prvi je pisao Portal Press koji je objavio informaciju o letu u Bergamo, a tom portalu bliska NVO Lupa poslala je Specijalnom državnom tužilaštvu obavještenje ,,koje se može smatrati krivičnom prijavom” o ,,mogućem krivičnom djelu” u vezi sa letom Đukanovića.

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti. Njegova predsjednička plata iznosi oko 2.200 eura mjesečno, dok njegova supruga prima oko 900 eura.

Korišćenje državnih resursa se ne računa. Tako se Đukanović u Istanbulu 30. decembra sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Istog dana, popodne, avion Vlade Crne Gore je poletio iz Istanbula, ali nije sletio u Podgoricu, već je oko 20.30 sletio u Bergamo, a nakon pola sata se uputio ka Podgorici gdje je sletio nešto poslije 22 časa.

Iz Vlade Crne Gore je Vijestima rečeno da Đukanović jeste tražio da avion leti rutom Podgorica-Istanbul-Bergamo-Podgorica i da je u zahtjevu navedeno da je tome razlog diplomatski susret. Kabinet predsjednika nije obavijestio javnost o tome sa kojim diplomatom ili stranim zvaničnikom se to Đukanović navodno sreo u Bergamu ili bilo gdje u Italiji, a kamoli Švajcarskoj.

Poznato je da Đukanović voli da uživa u novogodišnjim slavljima u inostranstvu. Tako je 2018. uoči novogodišnjih praznika Vladinim avionom letio u Amsterdam, bez ikakvog zvaničnog objašnjenja. Otputovao je 29. decembra u Amsterdam, državni avion se vratio u Podgoricu, da bi do istog grada državni avion letio i vratio se 8. januara 2019. godine. Nikad nije razjašnjeno da li je Đukanović bio do Amsterdama na par sati u razmaku od desetak dana, ili je ostao u Amsterdamu ili odatle otputovao dalje pa se državnim avionom vratio u Podgoricu nakon završetka odmora.

Đukanović je državni avion koristio i tokom novogodišnjih praznika 2019. za odlazak u Pariz, odakle je sa suprugom i prijateljima otputovao u Majami. Vratio se istim avionom iz Pariza desetak dana kasnije u Podgoricu, utvrdio je MANS u februaru 2020. godine.

Predsjednik je Agenciji za sprječavanje korupcije, objasnio da je u Parizu 29. decembra 2019. imao službene obaveze o kojima nije obavijestio javnost jer su ,,u pitanju sastanci sa odgovarajućim stepenom tajnosti”, nakon čega je o svom trošku otputovao redovnom linijom za Majami, saopštio je ASK u januaru 2021. Tada je, pozivajući se na rješenje Specijalnog državnog tužilaštva kojim je odbačena prijava MANS-a za zlopupotrebu službenog položaja, ASK utvrdio da Đukanović nije prekršio zakon.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac rekao je tada da SDT i ASK nisu drugim dokazima provjeravali tvrdnju Đukanovića da je u Parizu bio službeno a tajno, već da su samo konstatovali da je poštovana procedura odobravanja letova. Milovac je rekao da ASK nije cijenila to što je državni avion nakon službenih sastanaka u Parizu vraćen u Crnu Goru, te da je, nakon što se Đukanović vratio iz Majamija, ponovo poslat u Pariz po njega: ,,Sve i da se zaista radilo o službenom putu u Pariz, nesporno je Đukanovićeva odluka da novogodišnje praznike provede u SAD-u, dodatno koštala crnogorske građane u vidu naknadnih letova državnog aviona za Pariz”, rekao je Milovac.

Vijesti su tokom 2021. otkrile da je Đukanović od januara 2019. do decembra 2020. godine 19 puta letio tajno na razne evropske destinacije. Za te letove se ne znaju ni putnici ni razlozi. Bez javnog objašnjenja Đukanović je osam puta letio u Švajcarsku – sedam puta u Ženevu i jednom u Cirih. Mediji su nagađali da je jedina poznata okolnost koja povezuje Đukanovića sa Ženevom bila to što u njoj živi i njegov dugogodišnji prijatelj Stanko Cane Subotić.

A onda su tokom 2021. Pandora papiri, koje je objavio MANS, otkrili još jedan razlog tolikog Đukanovićevog interesovanja za Švajcarsku. MANS je utvrdio da je firma koja je upravljala trastovima koje su Đukanović i njegov sin Blažo formirali 2012. godine – i sakrili to vlasništvo preko pet država – poslovala na adresi u švajcarskom mjestu Nušatel. Ono se nalazi na stotinak kilometara od Ženeve, a u blizini više malih aerodroma oko Ženevskog jezera. Od 2017. godine, firma LJ Management, kod koje se nalazi dokumentacija o poslovanju trastova Đukanovića, preselila se na adresu u Ženevi. Iako su Đukanovići negirali da su imali bilo kakvu imovinu u osnovanim trastovima, MANS je utvrdio da su postojali najmanje do 2014. godine.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković poručila je 2021. da crnogorska policija, tužilaštvo i tajne službe treba da u saradnji sa inostranim partnerima utvrde gdje se i s kim u Švajcarskoj tajno sastajao.

,,Činjenica je da je Đukanović više puta putovao u Ženevu državnim avionom, iako tamo nije imao nikakvih zvaničnih obaveza. Podaci iz Pandora papira pokazuju da se upravo u Švajcarskoj nalazila kompanija koja je upravljala skrivenim trastovima Mila Đukanovića i njegovog sina. Zbog toga bi tužilaštvo i policija, ali i obavještajna služba, trebalo da kroz međunarodnu saradnju utvrde gdje je išao predsjednik države dok je boravio u Švajcarskoj. Posebno je važno utvrditi koja lica su bila sa njim prilikom posjete Ženevi, jer upravo te osobe mogu biti takozvani proksiji, odnosno fiktivni vlasnici njegove imovine”, rekla je ona Vijestima.

Utvrđivanje za sada teče ovako – Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u oktobru prošle godine utvrdila da Đukanović nije prekršio Zakon  o sprečavanju korupcije kada je davne 2010. putovao u Dubaji na poziv i o trošku biznismena Duška Kneževića.

Đukanović je priznao da je u glavni grad UAE putovao na privatnu zabavu u organizaciji Duška Kneževića optuženog biznismena i predsjednika Atlas grupe, koji je i sam više puta izjavio da je snosio troškove Đukanovićevog putovanja. ,,Đukanović je istakao da je na putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji način nije bila povezana sa putovanjem”, navodi se u obrazloženju Đukanovićevog putovanja koje je objavio ASK.

Iako mu je Knežević 2010. plaćao putovanje, Đukanović je devet godina kasnije izjavio da Knežević nikada nije bio njegov prijatelj: ,,Imam vrlo pažljiv odnos prema prijateljima, imam vrlo strogu selekciju prijatelja i on nikada nije bio dio tog kruga”.

Agencija je, istovjetnu odluku donijela i kada je Đukanović takođe o Kneževićevom trošku putovao na njegovu zabavu u Sen Trope, u junu te iste 2010. godine. Knežević je izjavio da Đukanović u imovinskom kartonu za tu godinu nije prijavio prihod koji je od njega dobio u vidu poklona i koji je kako je precizno izračunao koštao, najmanje 22.763 eura –  za troškove puta i boravka u ljetovalištu San Trope.

Da bi sve bilo bar politički korektno, ASK je istovjetnu odluku donio i povodom sadašnjeg premijera, a tadašnjeg vicepremijera Dritana Abazovića. On je u decembru 2021. putovao takođe u Dubaji na poziv Muhameda Šajbanija, člana tamošnje vladarske porodice. Po tumačenju ASK-a u putovanjima o trošku trećih lica najviših državnih funkcionera nema elemenata korupcije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo