Povežite se sa nama

MONITORING

VANTJELESNA OPLODNJA U PRIVATNIM KLINIKAMA: Zašto se niko ne liječi u KCCG

Objavljeno prije

na

Za prvih deset mjeseci protekle godine Fond za zdravstveno osiguranje odobrio je 429 postupaka vantjelesne oplodnje. Država je po osnovu toga platila 680.000 eura, a većina novca je otišla privatnim klinikama.

Odjeljenje za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju obavilo je 127 postupaka vantjelesne oplodnje i za to dobilo 202.000 eura. U sklopu Klinike za ginekologiju i akušerstvo, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), funkcioniše odjeljenje istog naziva kao ono na Cetinju – Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom, koje od Fonda zdravstva za djelatnost koja im stoji u nazivu nije dobili ni euro.

Što je razlog tome, iz KCCG za Monitor kažu: ,,Poznato je javnosti da je KCCG u februaru 2017. godine usvojio novu sistematizaciju sa razvojnim planovima naše ustanove u narednih pet godina. U tom smislu je i formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju sa dnevnom bolnicom. Na ovom Odjeljenju se sprovode dijagnostičke i hirurške procedure u smislu pripreme za vještačku oplodnju kao i tretman komplikacija nakon istih. Na Odjeljenju humane reprodukcije se ne rade asistirane reproduktivne tehnike koje su po svojoj prirodi ambulantne procedure i nema potrebe za hospitalizacijom pacijentkinja”.

Objasnili su i da je ,,Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo odlučilo da se vantjelesnom oplodnjom bavi JZU Opšta bolnica Danilo I na Cetinju, te je 2007. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi formirano Odjeljenje za humanu reprodukciju”.

Kada se 2007. osnivalo Odjeljenja za humanu reprodukciju na Cetinju, Fond je izdvojio pola miliona eura za opremanje i nabavku medicinske opreme. Kako se radi o značajnom projektu koji košta, NVO Krug života tražila je zbog moguće donacije od KCCG informacije o kadrovskoj strukturi novoformiranog Odjeljenja. Iz KCCG su odbili da im daju te informacije pravdajući se time da ne vide da to može biti predmet javnog interesa.

,,U okviru KCCG postoji Odjeljenje za humanu reprodukciju. Međutim, u tom Odjeljenju nije urađen nijedan postupak vantjelesne oplodnje. Činjenica da postoji, a da nema pacijenata je samo dokaz onoga što se dugo krilo od javnosti, a to je da medicinski direktor i vd direktor GAK-a na taj način pomažu privatnim klinikama da ostvaruju korist”, kaže za Monitor Dejan Cvijanović, predsjednik Kruga života.

Iz NVO Kruga života za Monitor kažu da su na jednoj od privatnih klinika zaposleni medicinski direktor Kliničkog centra Snežana Raspopović i vd direktor Ginekološko akušerske klinike u KCCG Vojislav Miketić.

Od 530 ljekara KCCG, 92 su dopunski angažovana u privatnim ordinacijama, izjavila je direktorica ove ustanove Zorica Kovačević. Istakla je da je usvojenim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, direktorima ustanova omogućeno da, bez ministra, odlučuju hoće li dati saglasnost ljekaru za dopunski angažman kod privatnika. Kovačević je tokom prošle godine izdala dva takva odobrenja, dok je 2016. godine 90 ljekara dobilo takvu saglasnost. Uz ovo je nezaobilazna dijagnoza svih dosadašnjih direktora KCCG i ministara da je nedostatak ljekara speci-jalista i supspecijalista, jedan od glavnih problema i razlog zašto građani čekaju na preglede i operacije

Na sajtu KCCG može se pročitati podatak da je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju Maja Rajković. ,,Načelniku tog Odjeljenja se očigledno čini usluga postavljanjem na funkciju, ali nije jasno kako neko može da prihvati i bude zadovoljan da je na čelu nečega što ne funkcioniše, već, šta više, očigledno svojom neaktivnošću pomaže da takvo stanje traje”, smatra Cvijanović.

Na pitanje Monitora o budućim planovima za ovo odjeljenje, iz KCCG nijesu odgovorili. Cvijanović smatra da ono nema neku perspektivu: ,,U Kliničkom centru u Podgorici po našim saznanjima postoji jedan uži specijalista iz oblasti sterilititeta i infertiliteta koji je raspoređen na poslove ljekara u Porodilištu. Klinički centar godinama ne potražuje uže specijaliste iz ove oblasti. Oni ljekari koji rade u privatnim ustanovama nisu uže specijaliste iz ove oblasti, već se radi samo o specijalistima ginekologije, kao što je načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju ili o užim specijalistima iz oblasti perinatologije, onkologije i sl.”.

Shodno Zakonu o umrežavanju privatnih ustanova, četiri privatne klinike koje se bave vantjelesnom oplodnjom umrežene su u javni zdravstveni sistem: Life, Codra i Ars Medica u Podgorici i Humana reprodukcija u Budvi.

Privatne klinike sve više uzimaju primat u ovoj oblasti. Podaci Fonda govore da su tokom prvih 10 mjeseci 2017. privatne klinike od Fonda prihodovale većinu novca koji je država platila za ovu oblast – oko 480.000 eura.

Kada je otvarano Odjeljenje za humanu reprodukciju na Cetinju, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović iznio je podatak da godišnje od 4.500 do 5.000 sklopljenih brakova, od 10 do 15 odsto ima problema sa sterilitetom, te da to dovoljno govori o opravdanosti formiranja Odjeljenja za humanu reprodukciju u okviru cetinjske bolnice.

Na prošlogodišnjoj proslavi jubileja cetinjskog Odjeljenja za humanu reprodukciju istaknuto je da je tamo za deceniju rođeno preko 500 beba. Načelnik Odjeljenja Željko Lazović naglasio je da može još bolje ali da je za to neophodno da ovo odjeljenje postane posebna jedinica sa godišnjim budžetom. Istaknuto je i da treba stimulisati zaposlene da ne bi dolazilo do odliva kadrova, kao što je bio slučaj u prethodnom periodu.

Bolnica na Cetinju je dugo bila vodeća u ovoj oblasti. Prema dostupnim podacima tokom 2011. od ukupno 373 postupka vantjelesne oplodnje, na Cetinju su urađena 211, a u privatnim klinikama 162. Sada se taj omjer okrenuo u korist privatnih klinika pa je u toku prvih 10 mjeseci prošle godine na Cetinju urađeno 127 postupaka vantjelesne oplodnje, a u privatnim klinikama 302.

Značajne rezultate u ovoj oblasti prati i finansijska pomoć države. Samo u posljednje tri godine država je za vanatjelesnu oplodnju izdvojila preko dva i po miliona eura. Većina novca otišla je privatnim klinikama.

A novca nikad dosta. Ministarstvo zdravlja je još prije dvije godine predložilo izmjene i dopune Zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama (ART). Izmjenama zakona je u članu 12 predviđen izvoz i uvoz jajnih ćelija uz saglasnost Ministarstva zdravlja. Pomenuti član je kritikovao Krug života uz argumentaciju da se tako štiti interes lobija i privatnih klinika, a ne kontroliše oblast vantjelesne oplodnje i uvoz i izvoz jajnih ćelija, te da je neophodno kompletnu proceduru iz oblasti uvoza i izvoza jajnih ćelija regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktima.

Objašnjavali su tada da će, ako na snazi ostanu predložene izmjene, dolaziti ljudi iz inostranstva koji će bez problema da kupe embrion, kao što u državama Bliskog istoka i Azije odlaze da kupe bubreg.

Pomoćnica ministra Vesna Miranović je nedavno izjavila u emisiji Direktno na TV Vijestima da je ona protiv toga člana zakona.

Cvijanović kaže da ,,uz dužno poštovanje dr Miranović ono što je nama cilj jeste da se to stvarno obistini i napiše. Ćutnja koja sada postoji može biti različito shvaćena, zato ćemo mi pomno pratiti da li postoje neka dešavanja u tom pravcu i naravno odmah odreagovati”.

Činjenica da privatne zdravstvene ustanove uz profit, privlače sve više kadrova i pacijenata iz javnog zdravstva, ne uliva nadu da u Skupštini jednog dana neće biti dovoljno glasova za sporne izmjene zakona.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo