Povežite se sa nama

MONITORING

POTROŠAČKA KORPA: Dva eura kojih nema

Objavljeno prije

na

euro

Stotine su tabaka ispisane ovih dana oko potrošačke korpe. Monstat je sračunao da je njena vrijednost 628,2 eura. Za hranu je, kažu, četvoročlanoj porodici potrebno 256 eura – dva eura i 13 centi svakog dana za svakog člana familije. Duboko u sjeni ovih cifara ostalo je suštinsko pitanje: „Okle”?

Prosječna plata u državi je 511 eura. Porodici u kojoj radi samo jedan član i za ovakvu potrošačku korpu fali 117 eura. Prema različitim podacima u Crnoj Gori više od pola zaposlenih prima manje od 250 eura. Da bi, po potrošačkoj korpi, kupili hranu, fali im najmanje šest eura. Za struju, vodu, ogrijev, odjeću, obuću, televiziju, telefon, internet i tako dalje – ništa.

Minimalna zarada u Crnoj Gori je 193 eura i najniža je u regionu.

Na osnovu podataka ministarstva finansija starih oko pet godina može se sračunati da plate ispod 250 eura ima oko 88 hiljada ljudi.

Nedavno je Unija poslodavaca, u raspravi oko povećanja minimalne zarade na 250 eura, predstavila analizu sačinjenu na osnovu podataka Poreske uprave prema kojoj je u privredi 17.521 zaposleni osiguran na iznos do 194 eura zarade. Na iznos do 250 eura osigurano je 72.168 radnika. Oko 4.500 zaposlenih u javnom sektoru, prema ovoj analizi, ima zarade manje od 250 eura. Kad se sabere – grupa ljudi koji zarađuju samo za hranu broji 94 hiljade.

Ako se tom broju dodaju nezaposleni, eto nama 142 hiljade ljudi koji imaju knap dva eura devno ili ni toliko.

Ni tu nije kraj. Prema podacima objavljenim prošlog ljeta najnižu penziju u Crnoj Gori, čiji je iznos propisan zakonom na 122 eura, prima 8.679 penzionera. Po pravilu, oni ne bi trebali da izdržavaju četvoročlanu porodicu, ali – pogledajte oko sebe – koliko ljudi u ozbiljnim godinama još izdržavaju roditelji penzioneri. Uostalom, prema potrošačkoj korpi, da bi se prehranila jedna osoba potrebna su 64 eura. Ovih 8.679 penzionera nema para da prehrani životnog druga.

Kad se sve sabere, minimum 150 hiljada ljudi u Crnoj Gori ima problem da obezbijedi dva eura za hranu u okviru „održavanja života i radne sposobnosti članova domaćinstva”. Taj zamišljeni stanovnik Crne Gore živi bez vode, bez grijanja,u mraku. Jer mu, kad je kupio statističku korpu hrane, nije ostalo ništa.

Monstat je, da ne ostanemo zbunjeni, objasnio da se ,,minimalna potrošačka korpa odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava

održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede SAD 2010. godine o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2.211 kcal, dnevno, po osobi”.

Oko tih kalorija i spiska namirnica koje je u korpu ubacio Monstat nastao je cirkus. Mora se priznati da je inspirativno. Svakog člana familije, na primjer, sleduje 30 grama bureka mjesečno. Burek koji se ovdje uobičajeno kupuje ima 250 grama, što će reći: sjedne četvoročlana familija za sofru i podijeli pola bureka. Ne treba im više, jer su siti od ručka u kojem je bilo 30 grama teletine. Pošto svako ima pravo da potroši četiri kila brašna, ishrana bi se mogla bazirati na priganicama, da nije objektivnog ograničenja u vidu ulja koje udružena četiri člana porodice imaju tri i po litra. Kilo paradajza mjesečno, 150 grama boranije, 122 grama jagoda, i 30 grama sardine po glavi stanovnika. I šest grama putera – to je manje od kafene kašičice. Neka su zdravo metodolozi i nutricionisti.

Vuk Čađenović, pomoćnik direktorice za sektor socijalnih statistika i demografije je pojasnio i da je spisak smanjen sa 130 na 92 namirnice iz razloga što su neki proizvodi, koji su se ranije nalazili na listi, nezdravi, nakon čega su uklonjeni.

Kako je pojasnio, na novoj listi su se pojavili i proizvodi kojih ranije nije bilo, a koji su zdraviji za ishranu.

,,Kada je u pitanju količina proizvoda za hranu, korpa, u skladu sa preporukama nutricioniste i potrošnje koje su domaćinstva evidentirala u Anketi o potrošnji domaćinstava, uključuje 92 proizvoda koja domaćinstva najčešće koriste, kao i određene proizvode, bez obzira na veoma nisku zastupljenost u potrošnji (hrana za bebe, crni hljeb i sl.). Suma tih proizvoda čini 2211 kcal. Ono što je veoma važno napomenuti to je da kada govorimo o korpi hrane onda govorimo o kupovini namirnica koje su neophodne za spremanje jela, a ne govorimo o kupovini gotovih jela”, precizirao je Čađenović.

Prema računici Monstata za mlijeko, sir i jaja dovoljno je 69,7 eura mjesečno ili 0,56 eura dnevno po osobi. Za meso i mesne prerađevine 57,8 eura ili 0,46 eura po osobi dnevno. Za povrće četvoročlanoj porodici potrebno je mjesečno 35,7 eura, za hljeb i žitarice 26 eura, za voće 25,3 eura, bezalkoholna pića 13,8 eura, šećer, med i džem 12,1 o, ulja i masti 6,1, za ribu 3,6 i za ostale prehrambrene namirnice šest eura.

Nažalost, spisak na osnovu kojeg je Monstat izračunao da je za neprehrambene proizvode i usluge potrebno 372 nije objavljen.

Iz troškova prosječnog domaćinstva Zavod za statistiku je elegantnim pokretom izbacio stanarinu. Odluka je, kako su kazali, donijeta na osnovu statistike vlasnika stanova. „Prema popisu iz 2011. godine više od 90 procenata domaćinstava živi u sopstvenom stanu. Dodatni faktor za isključenje rente za stanovanje iz minimalne potrošačke korpe je ogromna prostorna (urbana-ruralna) i sezonska varijacija u rentama”, objasnio je Monstat. Budući da su potrošačku korpu računali dvije godine možda su statističari mogli da pronađu podatak koliko ljudi u Crnoj Gori otplaćuje stambene kredite. Da je broj podstanara u Crnoj Gori veći od deset odsto vidi se iz aviona, ali ne i iz Monstata.

Čađenović je pojasnio i da ne postoji evropski standard o računanju potrošačke korpe, tako da su koristili smjernice i metodologiju Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO i Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Institut za javno zdravlje u međuvremenu je objavio saopštenje u kojem piše da je ,,zloupotrebom informacije o kalorijskoj vrijednosti minimalne potrošačke korpe stanovništvo steklo pogrešan utisak da Institut za javno zdravlje preporučuje dnevni unos hrane u iznosu od dva eura po pojedincu, što je neistina”.

,,Istina je da je za optimalno zdravlje potrebno mnogo više od pukog preživljavanja”, piše u saoptenju Instituta.

Tako nekako usamljen ostade Monstat. Više od dvije godine istraživanja, izučavanja, mozganja, konsultovanja, pilotiranja u pilot projektima, proučavanja i primjenjivanja metodologija, traženja podataka širom svijeta, dovelo je samo do toga da se podaci oko kojih su se mučili pokažu neupotrebljivim. Smiješnima, obaška.

Prosječnom stanovniku Crne Gore treba mjesečno devet grama suvih šljiva. Da to nijesmo saznali, ne bi pretekli.

Povjerenje

Vlada Crne Gore je donijela Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku kojom se obavezala da poštuje međunarodne i evropske standarde o kvalitetu rezultata zvanične statistike. Biće to nešto kao sa povjerenjem u izborni proces, sva je prilika.

Monitor je ranije pisao o sve manjem broju sve manje kvalitetnih podataka koje Monstat ,,proizvodi”. Na primjer, o tome kako su u godišnjaku za 2016, na početku 2017. objavili podatke sa izbora 2012.

U priči oko potrošačke korpe Monstat nije objavio cijene proizvoda na osnovu kojih je došao do inosa mjesečne potrošnje. Ne postoji ni jedan razlog da im se vjeruje na riječ. Jednostavno – niko ne zna koliko, prema Monstatu, košta ona kašičica putera koju treba razmazati tokom mjeseca. Niti koje tačno sardine i po kojoj cijeni treba pronaći u količini od 30 grama da se ne bi narušila Monstatova metodologija.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo