Povežite se sa nama

MONITORING

BOLESNA DRŽAVNA IZBORNA KOMISIJA: Spremni za haos

Objavljeno prije

na

Pravno dejstvo fakta da je Budimiru Šaranoviću, predsjedniku Državne izborne komisije, pozlilo, je to da su prigovori Demokratske partije socijalista usvojeni i da se izbori u Beranama ponavljaju na pet biračkih mjesta. Ako mu slučajno pozli kad neko preda kandidaturu za predsjednika Crne Gore, ne bi imao ko ni da je prihvati ni odbaci. Takav nam je vrh aparata koji sprovodi izbore i brine da sa njima bude sve po redu i zakonu.

Uz dužno poštovanje prema stvarnom zdravstvenom stanju gospodina Šaranovića, nestvarno je što izborna volja građana Crne Gore zavisi od pitanja: „Kako je danas Budimir?”.

Izbori u Beranama održani su 4. februara. Koalicija Zdravo Berane osvojila je 14, Demokrate četiri, a DPS, ojačan Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom, 17 mandata. Berane su ostale opzocione zahvaljujući jednom odborničkom mjestu.

Prigovore za ponavljanje izbora na pet biračkih mjesta u Beranama DPS-ova koalicija je predala 12. februara. Shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika o njima je moralo biti odlučeno u roku od 24 sata. Sjednica Državne izborne komisije na kojoj se raspravljalo o prigovorima DPS-a 13. februara je prekinuta nakon sto se Šaranović požalio kolegama da se ne osjeća dobro. Komisija se razišla.Tu je na snagu stupio Član 109 Zakona o izboru odbornika i poslanika koji, pored ostalog propisuje: ,,Ako nadležna izborna komisija po prigovoru ne donese rješenje u rokovima predviđenim ovim zakonom, smatraće se da je prigovor usvojen”.

Smatralo se ne smatralo, to nije imao ko da kaže, niti je rekao. Upućeni kažu da se opozicija nadala da se DPS neće usuditi da organizuje glasanje o prigovorima nakon što su istekli svi mogući rokovi. Protivno zakonu, čekalo se da Šaranoviću bude bolje, i da, dvije sednice kasnije, zakaže nastavak sjednice na kojoj je izglasano da su prigovori opravdani.

Prema Poslovniku DIK saziva predsjednik, samostalno ili na zahtjev tri člana. Propisi kažu i da predsjednika Državne izborne komisije u slučaju spriječenosti zamjenjuje član Državne izborne komisije u stalnom sastavu kojeg on odredi. Ako ne može ili neće da ga odredi – onda ništa. Nije nevolja u imenovanju zamjenika, nego u tome što, ako nema predsjednika, DPS nema većinu glasova i DIK-u. Prosto.

,,Skupština, kao institucija koja bira Državnu izbornu komisiju ne smije sebi dozvoliti da pasivno posmatra dešavanja koja mogu dovesti do pravnog haosa i podizanja tenzija. Mora se, u skladu za ustavnim i poslovničkim ovlašćenjima, uključiti u rješavanje ovog problema prije nego što on eskalira do tačke sa koje nema povratka”, kaže za Monitor Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju.

Sekretar i član DIK-a iz opozicije Veljo Čađenović kazao je ranije da nije bilo razloga da se ponište izbori u Beranama. ,,To nema veze sa pravom, ali ni moralom”, ocijenio je.

Prema riječima Milisava Ćorića, takođe opozicionog člana DIK-a bilo je elemenata da se ponište izbori samo na jednom mjestu.

,,Glasačkom mašinom DPS-a, BS-a i SD-a, usvojeni su prigovori. Krše se pravni principi i u DIK-u je evidentan organizovani kriminal”, rekao Ćorić na konfereciji za novinare.

U Beranama se, kažu Monitorovi izvori, u opozicionim redovima ne boje volje birača već upravo – organizovanog kriminala. Nezvanični izborni štab DPS-a u hotelu Berane, kako tvrde, radi bez predaha. ,,Skeniraju” se prevashodno birači Demokrata, ali je dužna pažnja poklonjena i ljudima koji ne izlaze na izbore.

U Koaliciji Zdravo Berane sigurni su da matematika na terenu pokazuje da pobjeda te kolaicije i Demokrata ne može biti dovedena u pitanje. Prema nekim izvorima, da bi dobila jedno odborničko mjesto, DPS-ovoj koaliciji fali 320 glasova. Zdravo Berane bi, teorijski, moglo pripomoći Demokratama, čiji mandat je ugrožen, ali sve mora biti izvedeno vrlo pažljivo kako sami ne bi izgubili odborničko mjesto. Situacija se, kažu u Beranama, komplikuje ,,džakovima para” koje vlast donosi.

Na pet izbornih mjesta gdje će izbori biti ponovljeni u utorak, 6. marta,

u februaru je od 1.314 glasova Zdravi Berane osvojilo 535, Demokrate 132, a DPS 547. Početna prednost opozicije je 120 glasova. Od pet biračkih mjesta – Novo naselje, Pešca, Zagorje, Mašte i Mezgalje, opozicija je izgubila samo na jednom. ,,U Mezgalje je palo metar snijega, pa da vidimo kome je do glasanja”, samo djelimično u šali kažu u Beranama. Tačno čeljade može da zamisli Tarzana Miloševića kako pravi prtine do biračkih mjesta. Miloševiću je partijski zadatak da ,,koordinira” beranske izbore. Metode ,,koordinacije”, ali i mutni poslovi koje je iz rodnog Bijelog Polja proširio na Berane, čine ga vrlo omraženom osobom među opozicionim Berancima.

Objavljujući da će ,,uprkos političkom kriminalu i pravnom nasilju koje je demonstrirala Državna izborna komisija” izaći na izbore Koalicija Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora objavile su da spremnost da na ponovljenim izborima ,,dotuku” DPS. Tarzanu Miloševiću poručili su da su mu džabe pare, pritisci i ucjene, lopovluk i kriminal.

Iz DPS-a su rekli da su ,,spremni za dobar rezultat”.

Iako mnogo toga liči na uobičajena predizborna prepucavanja naši dobro upućeni izvori kažu da je ogorčenje Beranaca zbog samog ponavljanja izbora ogromno, a da bi pokušaj preokretanja rezultata izbora mogao da dovede čak i do nereda.

Nikako ne treba zaboraviti da se čitava priča oko Berana odvija u predvečerje predsjedničkih i izbora u 11 opština u Crnoj Gori. Na dlanu pokazana pravna nesigurnost već sada govori da je vlast spremna na sve. Ako treba i na malo demonstracije sile u Beranama, čisto da se građani podsjete čime država raspolaže.

Neka mu Bog da zdravlja, ali, ako Budimiru Šaranoviću ponovo pozli, daleko bilo, 28. marta – raspadoše se uslovi za predsjedničke izbore.

Rok za predaju kandidatura za predsjednika Crne Gore je 26. mart, 28. marta DIK treba da potvrdi njihove kandidature.

CDT već nekoliko godina upozorava javnost da ovako postavljena DIK-a predstavlja poligon za ostvarivanje političkih interesa partija, a ne kredibilnu ,,izbornu vlast” te da ovaj model hitno treba mijenjati. ,,Najnovija blokada predstavlja samo novu potvrdu našeg stava.

Jer ukoliko se ista ili slična situacija ponovi u kasnijim fazama izbornog postupka kad DIK-a svakodnevno donosi važne odluke, izbori neće biti pripremljeni u skladu sa zakonom”, kaže Dragan Koprivica.

Kako je krenulo, za predsjedničke izbore jedva će stići da odštampaju plakate. Naravno, odštampaće ih, ali posao u posljednji čas mora se platiti više. A zna se i ko će da plati. I u tom, banalnom slučaju, i u mnogo ozbiljnijem kao što je destabilizacija zemlje, koja uz ovoliko bezakonje, nije tako nemoguća kako bi se na prvi pogled moglo činiti.

I dalje bez predsjedničkih kandidata

Manje od mjesec i po je do predsjedničkih izbora zakazanih za 15. april, a kandidata vlasti i opozicije – ni na vidiku. I dalje se gazi po istome: opozicija ne može da nađe nezavisnog kandidata prihvatljivog za sve, vlast mudruje.

Mediji neprekidno licitiraju ko bi se sve mogao pojaviti kao kandidat opozicije. Pored Milke Tadić-Mijović i Andrije Jovićevića, koji su ranije predloženi, pominju se bivši predsjednik CANU Momir Đurović, Draginja Vuksanović kako kandidatkinja SDP-a, Dragoslav Šćekić kao izbor SNP-a. Ujedinjena Crna Gora najavila je da će u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu objaviti ime svog kandidata, Postoji i priča o mogućnosti da se Aleksa Bečić ponovo pojavi kao predsjednički kandidat jer se, eto, opozicija nije usaglasila.

Znatno su siromašniji glasovi o kandidatu vlasti. Pored neizbježnog šefa koji bi se mogao smilovati, aktuelni su i dalje Milica Pejanović- Đurišić i, kao svježija varijanta, Milutin Simović.

Otezanja sa kandidaturama bilo je i ranije. Ovolikog nije nikad.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo