Povežite se sa nama

MONITORING

BOLESNA DRŽAVNA IZBORNA KOMISIJA: Spremni za haos

Objavljeno prije

na

Pravno dejstvo fakta da je Budimiru Šaranoviću, predsjedniku Državne izborne komisije, pozlilo, je to da su prigovori Demokratske partije socijalista usvojeni i da se izbori u Beranama ponavljaju na pet biračkih mjesta. Ako mu slučajno pozli kad neko preda kandidaturu za predsjednika Crne Gore, ne bi imao ko ni da je prihvati ni odbaci. Takav nam je vrh aparata koji sprovodi izbore i brine da sa njima bude sve po redu i zakonu.

Uz dužno poštovanje prema stvarnom zdravstvenom stanju gospodina Šaranovića, nestvarno je što izborna volja građana Crne Gore zavisi od pitanja: „Kako je danas Budimir?”.

Izbori u Beranama održani su 4. februara. Koalicija Zdravo Berane osvojila je 14, Demokrate četiri, a DPS, ojačan Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom, 17 mandata. Berane su ostale opzocione zahvaljujući jednom odborničkom mjestu.

Prigovore za ponavljanje izbora na pet biračkih mjesta u Beranama DPS-ova koalicija je predala 12. februara. Shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika o njima je moralo biti odlučeno u roku od 24 sata. Sjednica Državne izborne komisije na kojoj se raspravljalo o prigovorima DPS-a 13. februara je prekinuta nakon sto se Šaranović požalio kolegama da se ne osjeća dobro. Komisija se razišla.Tu je na snagu stupio Član 109 Zakona o izboru odbornika i poslanika koji, pored ostalog propisuje: ,,Ako nadležna izborna komisija po prigovoru ne donese rješenje u rokovima predviđenim ovim zakonom, smatraće se da je prigovor usvojen”.

Smatralo se ne smatralo, to nije imao ko da kaže, niti je rekao. Upućeni kažu da se opozicija nadala da se DPS neće usuditi da organizuje glasanje o prigovorima nakon što su istekli svi mogući rokovi. Protivno zakonu, čekalo se da Šaranoviću bude bolje, i da, dvije sednice kasnije, zakaže nastavak sjednice na kojoj je izglasano da su prigovori opravdani.

Prema Poslovniku DIK saziva predsjednik, samostalno ili na zahtjev tri člana. Propisi kažu i da predsjednika Državne izborne komisije u slučaju spriječenosti zamjenjuje član Državne izborne komisije u stalnom sastavu kojeg on odredi. Ako ne može ili neće da ga odredi – onda ništa. Nije nevolja u imenovanju zamjenika, nego u tome što, ako nema predsjednika, DPS nema većinu glasova i DIK-u. Prosto.

,,Skupština, kao institucija koja bira Državnu izbornu komisiju ne smije sebi dozvoliti da pasivno posmatra dešavanja koja mogu dovesti do pravnog haosa i podizanja tenzija. Mora se, u skladu za ustavnim i poslovničkim ovlašćenjima, uključiti u rješavanje ovog problema prije nego što on eskalira do tačke sa koje nema povratka”, kaže za Monitor Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju.

Sekretar i član DIK-a iz opozicije Veljo Čađenović kazao je ranije da nije bilo razloga da se ponište izbori u Beranama. ,,To nema veze sa pravom, ali ni moralom”, ocijenio je.

Prema riječima Milisava Ćorića, takođe opozicionog člana DIK-a bilo je elemenata da se ponište izbori samo na jednom mjestu.

,,Glasačkom mašinom DPS-a, BS-a i SD-a, usvojeni su prigovori. Krše se pravni principi i u DIK-u je evidentan organizovani kriminal”, rekao Ćorić na konfereciji za novinare.

U Beranama se, kažu Monitorovi izvori, u opozicionim redovima ne boje volje birača već upravo – organizovanog kriminala. Nezvanični izborni štab DPS-a u hotelu Berane, kako tvrde, radi bez predaha. ,,Skeniraju” se prevashodno birači Demokrata, ali je dužna pažnja poklonjena i ljudima koji ne izlaze na izbore.

U Koaliciji Zdravo Berane sigurni su da matematika na terenu pokazuje da pobjeda te kolaicije i Demokrata ne može biti dovedena u pitanje. Prema nekim izvorima, da bi dobila jedno odborničko mjesto, DPS-ovoj koaliciji fali 320 glasova. Zdravo Berane bi, teorijski, moglo pripomoći Demokratama, čiji mandat je ugrožen, ali sve mora biti izvedeno vrlo pažljivo kako sami ne bi izgubili odborničko mjesto. Situacija se, kažu u Beranama, komplikuje ,,džakovima para” koje vlast donosi.

Na pet izbornih mjesta gdje će izbori biti ponovljeni u utorak, 6. marta,

u februaru je od 1.314 glasova Zdravi Berane osvojilo 535, Demokrate 132, a DPS 547. Početna prednost opozicije je 120 glasova. Od pet biračkih mjesta – Novo naselje, Pešca, Zagorje, Mašte i Mezgalje, opozicija je izgubila samo na jednom. ,,U Mezgalje je palo metar snijega, pa da vidimo kome je do glasanja”, samo djelimično u šali kažu u Beranama. Tačno čeljade može da zamisli Tarzana Miloševića kako pravi prtine do biračkih mjesta. Miloševiću je partijski zadatak da ,,koordinira” beranske izbore. Metode ,,koordinacije”, ali i mutni poslovi koje je iz rodnog Bijelog Polja proširio na Berane, čine ga vrlo omraženom osobom među opozicionim Berancima.

Objavljujući da će ,,uprkos političkom kriminalu i pravnom nasilju koje je demonstrirala Državna izborna komisija” izaći na izbore Koalicija Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora objavile su da spremnost da na ponovljenim izborima ,,dotuku” DPS. Tarzanu Miloševiću poručili su da su mu džabe pare, pritisci i ucjene, lopovluk i kriminal.

Iz DPS-a su rekli da su ,,spremni za dobar rezultat”.

Iako mnogo toga liči na uobičajena predizborna prepucavanja naši dobro upućeni izvori kažu da je ogorčenje Beranaca zbog samog ponavljanja izbora ogromno, a da bi pokušaj preokretanja rezultata izbora mogao da dovede čak i do nereda.

Nikako ne treba zaboraviti da se čitava priča oko Berana odvija u predvečerje predsjedničkih i izbora u 11 opština u Crnoj Gori. Na dlanu pokazana pravna nesigurnost već sada govori da je vlast spremna na sve. Ako treba i na malo demonstracije sile u Beranama, čisto da se građani podsjete čime država raspolaže.

Neka mu Bog da zdravlja, ali, ako Budimiru Šaranoviću ponovo pozli, daleko bilo, 28. marta – raspadoše se uslovi za predsjedničke izbore.

Rok za predaju kandidatura za predsjednika Crne Gore je 26. mart, 28. marta DIK treba da potvrdi njihove kandidature.

CDT već nekoliko godina upozorava javnost da ovako postavljena DIK-a predstavlja poligon za ostvarivanje političkih interesa partija, a ne kredibilnu ,,izbornu vlast” te da ovaj model hitno treba mijenjati. ,,Najnovija blokada predstavlja samo novu potvrdu našeg stava.

Jer ukoliko se ista ili slična situacija ponovi u kasnijim fazama izbornog postupka kad DIK-a svakodnevno donosi važne odluke, izbori neće biti pripremljeni u skladu sa zakonom”, kaže Dragan Koprivica.

Kako je krenulo, za predsjedničke izbore jedva će stići da odštampaju plakate. Naravno, odštampaće ih, ali posao u posljednji čas mora se platiti više. A zna se i ko će da plati. I u tom, banalnom slučaju, i u mnogo ozbiljnijem kao što je destabilizacija zemlje, koja uz ovoliko bezakonje, nije tako nemoguća kako bi se na prvi pogled moglo činiti.

I dalje bez predsjedničkih kandidata

Manje od mjesec i po je do predsjedničkih izbora zakazanih za 15. april, a kandidata vlasti i opozicije – ni na vidiku. I dalje se gazi po istome: opozicija ne može da nađe nezavisnog kandidata prihvatljivog za sve, vlast mudruje.

Mediji neprekidno licitiraju ko bi se sve mogao pojaviti kao kandidat opozicije. Pored Milke Tadić-Mijović i Andrije Jovićevića, koji su ranije predloženi, pominju se bivši predsjednik CANU Momir Đurović, Draginja Vuksanović kako kandidatkinja SDP-a, Dragoslav Šćekić kao izbor SNP-a. Ujedinjena Crna Gora najavila je da će u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu objaviti ime svog kandidata, Postoji i priča o mogućnosti da se Aleksa Bečić ponovo pojavi kao predsjednički kandidat jer se, eto, opozicija nije usaglasila.

Znatno su siromašniji glasovi o kandidatu vlasti. Pored neizbježnog šefa koji bi se mogao smilovati, aktuelni su i dalje Milica Pejanović- Đurišić i, kao svježija varijanta, Milutin Simović.

Otezanja sa kandidaturama bilo je i ranije. Ovolikog nije nikad.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo