Povežite se sa nama

MONITORING

GRANICE CRNE GORE I KOSOVA: Sporazum s greškom

Objavljeno prije

na

Jedna zajednička izjava je postala deklaracija, potom je prerasla u aneks, na koncu se pretvorila u prateći dokument, niko ne može da predvidi njene naredne metamorfoze. Tako se ponovo zakuvalo oko razgraničenja između Crne Gore i Kosova.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Kosova Hašim Tači, zvanično je saopšteno 16. februara, sastali su se u Podgorici u Vili Gorica u namjeri da ohrabre Skupštinu Kosova da ratifikuje Sporazum o državnoj granici Crne Gore i Kosova potpisan u Beču 26. avgusta 2015.

„Nakon sastanka potpisali su zajedničku izjavu kojom su pozvali Skupštinu Kosova da izvrši ratifikaciju ovog sporazuma. Zajednički poziv upućen je polazeći od međusobnog povjerenja, dobre volje i potrebe daljeg unapređenja odnosa…”

Kad sporazum stupi na snagu, stvoriće se, potpisali su predsjednici, uslovi da se formira Zajednička radna grupa za obilježavanje granične linije. „Ova radna grupa će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti i eventualno korigovati sektore u pravcu Čakora i Kulla e Zhlipt, a koja mogućnost je predviđena članom 7 stav 3 navedenog sporazuma”.

Na drugom mjestu reklo bi se – čista birokratija i malo pokazivanja dobrosusjedstva, da se vidi kako smo fini. Ovdje služi da kosovske vlasti još jednom pokušaju da „proguraju” Sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom za koji već dvije godine ne mogu da obezbijede većinu u parlamentu. I zbog kojeg su protivnici ratifikacije, kad god je zaprijetilo da bi se neka većina mogla skrpiti, dejstvovali suzavcem. Uspješno.

Nekoliko dana nakon izjave Vujanovića i Tačija kosovska vlada je dopunila Nacrt zakona sa ,,aneks-dogovorom predsjednika Kosova i Crne Gore” na osnovu kojeg se predviđa mogućnost korekcije prethodnog sporazuma u slučaju da su u pravcu Čakora i Kule počinjene greške.

Odbor Skupštine Kosova za spoljne poslove je u srijedu većinom glasova preporučio da se razmotri zakon. Skupština Kosova će taj posao raditi dok se ovaj broj Monitora bude štampao. Prema računici koju objavljuje RFE vladajuća većina može da obezbijedi 78 od 80 glasova koliko je za usvajanje zakona potrebno. Da li će naći i ta dva i obezbijediti neophodnu dvotrećinsku većinu u ovom se trenutku ne zna.

Pred poslanicima će se naći Nacrt zakona o demarkaciji, te prateći dokumenti, aneks sporazuma predsjednika Kosova i Crne Gore, kao i izveštaj Državne komisije za obilježavanje granice koji je ustanovio da je prilikom demarkacije bilo grešaka. ,,Glasaće se samo za Sporazum, kojeg je izglasala i Crna Gora. Ostali dokumenti su za unutrašnju upotrebu”, kazao je šef poslaničkog kluba pokreta Samoopredeljenje Gljauk Konjufca. Kosovski premijer Ramuš Haradinaj, međutim, tvrdi da će dogovor Vujanovića i Tačija biti uključen u zakon. Da se vidi i to čudo.

Lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti rekao je ranije da se demarkacija ,,prodaje” kao cijena za liberalizaciju viza i da Tači i Haradinaj ne misle na građane već na fotelju koja im se ljulja. Kurti je podsjetio da je, pored demarkacije, uslov za liberalizaciju viza i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Po njegovim riječima, kosovski lideri treba da se bave borbom protiv korupcije i da ostave dovoljno vremena za razgovore sa Crnom Gorom o demarkaciji.

Bilo kome Samoopredjeljenje simpatično ili ne, ono što političari iz te partije govore liči na stvarnost tako dobro poznatu ,,s ove strane grane”. Odeš kod crnogorskih prijatelja po načinu vladanja potpišeš nešto što je izjava, ali se u medijima da nakititi da je riječ o ozbiljnom dokumentu, onda u javnosti ta đavolja posla, korupcija i kriminal, padnu u drugi plan.

I laicima je jasno: da bi Sporazum o razgraničenju važio, Skupština Kosova mora usvojiti zakon identičan onom koji je crnogorski parlament donio u januaru 2016. Na početku zakona piše da se njime potvrđuje Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, zaključen u Beču 26. avgusta 2015, u originalu na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku.

I dio koji sad Vujanović i Tači prodaju kao otkriće je jasan – piše da će biti formirano Zajedničko radno tijelo koje će ,,polazeći od mjesnih, geografskih i ekonomskih uslova, prilikom obilježavanja državne granice” imati mogućnost da, ,,na osnovu uzajamnog dogovora, izvrši nužne i izbalansirane korekcije”. Pored opisa glavnih prelomnih tačaka na granici, dio zakona su i njihove koordinate – gomila brojeva na desetak strana u dvije kolone. To se ne mijenja osmijesima Vujanovića i Tačija.

Crnogorske vlasti su detalje priče uglavnom pokušale da zabašure pričom o dobrosusjedstvu. Ni slova o tome čemu je stvarno trebala da služi Vujanovićeva izjava o nečemu što već piše u Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo.

Među ljudima koji hodaju, recimo, Hajlom, ipak, očekuju da bi buduća Komisija za razgraničenje mogla da ispravi neke od nepravdi.

Fevzija Feka Kurtagić, predsjednik Planinarsko skijaškog kluba Hajla iz Rožaja za Monitor kaže da je Vlada ranije grupi građana obećala da će, kada se bude radilo fizičko razgraničenje i postavljala granična obilježja, problematični djelovi Sporazuma biti ispravljeni po sistemu – metar za metar.

„Najvažnije će biti kako će raditi komisija i ko će biti u njenom sastavu: ljudi koji poznaju teren i linije kojima je decenijama bila granica između Rožaja i Peći ili ljudi kojima će biti važno da zarade dnevnicu”, smatra Kurtagić.

On objašnjava da su predstavnici kosovske strane, na dijelu granice između Rožaja i Peći, najviše zainteresovani za mjesto koje se zove Štedim odnosno za Glođanske stanove jer tu izlaze na katun. Za rožajsku opštinu najvažnije je da se granica promijeni u mjestima Uljari i Derman do. „To je godinama pripadalo Rožajama. Na području Rožaja sporno je oko 250 hektara. Važno je da se ljudi iz svih opština u Crnoj Gori zajednički angažuju”, kaže Kurtagić.

Poslije Drugog svjetskog rata, objašnjava, savezna vlada nije dozvoljavala da se pomjeraju granice između republika, naslijeđene iz 1932. Bilo je dozvoljeno da se problemi vezani za AVNOJ-evske granice rješavaju na nivou opština. Na taj način su rješavana sporna pitanja između Rožaja i Peći i funkcionisalo je na obostrano zadovoljstvo – dvije opštine poptisivale su odgovarajuće soprazume 1949. i 1961.

Pristup putu ka planini Hajla koji su pravili rožajski planinari, nadaju se u Rožajama, biće riješen razmjenom metar za metar.

„Mi posjedujemo dokumentaciju o radu fabrike Uljara za poizvodnju eteričnih ulja koja se nalazi na jednom od spornih područja. To nam je važno jer pokazuje da je to rožajsko i crnogorsko. Počev od 1962. do 1997. zemljoradnička zadruga je svake godine raspisivala licitaciju za korištenje pašnjaka na livadama Hajle. Ako nije bilo crnogorsko kako su mogli da prodaju mjesta za ispašu i da se sve to plaća u Rožajama”, kaže Kurtagić .

U Rožajama bi računali da je pravo da se Glođanski stanovi daju Kosovu, a da Rožajci dobiju nazad Uljaru i pristup Hajli.

U Plavu su mnogo sumnjičaviji kada je riječ o dometima najnovijih intervencija oko Zakona o razgraničenju. Zakon je zakon, a deklaracija je ukrasni dio, kaže naš sagovornik koji smatra da je čitava stvar pokrenuta samo kako bi kosovska vlast uz pomoć drugova iz Crne Gore, progurala kakav-takav sporazum i ispunila uslov za liberalizaciju viza za građane Kosova.

Po Plavu se ispredaju priče kako Ramuš Haradinaj ima puno imovine uz granicu sa Crnom Gorom, zgodne za razne etno i eko biznise.

„Albanci sa Kosova su nekada imali pravo da ljeti tjeraju stoku na ispašu, na primjer na planinu Bjelaja kod Hridskog jezera. Sad kad više ne može, ne sviđa im se što je to teritorija Crne Gore. Tamo inače, odavno nema nijednog katuna”, kaže naš sagovornik iz Plava. Tvrdi da na djelove crnogorske teritorije godinama niko iz Crne Gore ne smije da kroči: „Iza Bjeluhe, gdje su Paunovića livade, evo 20 godina niko ne smije da ode, na planinu Jelenak koja takođe pripada Crnoj Gori – isto”. U Plavu tvrde da su granice njihove opštine bile potpuno jasne, zato što je riječ o tromeđi Albanije, Kosova i Crne Gore.

Naši sagovornici ocjenjuju da je priča o izjavama i aneksima pravno besmislena. „Svaki zakon se može izmijeniti samo donošenjem zakona o izmjenama tog zakona. Da bi se zakon promijenio morala bi se o njemu ponovo izjasniti Skupština Crne Gore. Ostalo je zamajavanje”.

Čak i ako se zamisli da su i Crna Gora i Kosovo ozbiljne zemlje i da će detalje zajednička komisija popraviti savršeno, ostaje fakat da će koordinate pokazivati jedno, stvarnost drugo. Posao je urađen bespotrebno nepažljivo. Znamo mi nas: ako u Sporazumu piše jedno, a granični kamen komisija stavi na drugo mjesto, eto razloga da jedni druge, prije ili kasnije, gledamo poprijeko.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo