Povežite se sa nama

MONITORING

Za šaku milosti

Objavljeno prije

na

Za koji dan svaki građanin Podgorice, a i Crne Gore – fala Bogu nije prevelika – imaće nesvakidašnju priliku da ušeta u istoriju. „Budimo učesnici najvećeg događaja u istoriji Crne Gore. Osveštajmo saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici zajedno sa svim pravoslavnim patrijarsima svijeta u slavu Božju i čast predaka za svetionik Crne Gore i pravoslavlja i napredak potomaka”, pozvala je Mitropolija crnogorsko-primorska.

Moraće da se pomjere i Grahovac i 13. jul – i 1878. i 1941.

Hram Hristovog vaskrsenja biće osveštan u ponedjeljak, 7. oktobra. Dan ranije, u nedjelju, 6. oktobra biće priređen doček gostiju na čelu sa patrijarhom vaseljenskim i carigradskim Vartolomejem, patrijarhom jerusalimskim Teofilom, moskovskim Kirilom, srpskim Irinejem, arhiepiskopom kiparskim Hrizostomom, arhiepiskopom varšavskim Savom i albanskim Anastasijem, kao i delegacijama pomjesnih pravoslavih crkava. Sveštenici će posebnim letom Montenegroerlajnza doputovati iz Niša, nakon proslave 17 vjekova Milanskog edikta.

I vlast se isprsila. Formiran je Počasni odbor za obilježavanje 1700-godišnjice Milanskog edikta u okviru kojeg će biti osveštan hram Hristovog vaskrsenja. Na čelu odbora je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, članovi su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, ministar zdravlja Miodrag Radunović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša.

Ljubav između vlasti i Mitropolije osvježena je, kako je Monitor već pisao, nakon dogovora predsjednika Vlade Mila Đukanovića i mitropolita Amfilohija. Godinama je, na primjer, TVCG bilo zabranjeno da snima događaje u organizaciji Mitropolije crnogorsko- primorske. Dok se ovaj broj Monitora bude štampao, na javnom servisu će biti emitovan intervju sa mitropolitom Amfilohijem. Osveštavanje Hrama TVCG će direktno prenositi.

Mediji su inače Hramu ovih dana poklonili veliku pažnju. Površina mu je 1.270 kvadratnih metara, visina preko 40 metara. Ima sedam pozlaćenih krstova i 17 zvona. Jedno od njih teško je 11 tona i najveće je na Balkanu. Zvono malo manje od tone priložio je mitropolit Amfilohije. Tu su i megaliti i mermer i 14 kvadrata mozaika Nojeva barka. Centralni luster ima prečnik od devet metara i težak je 1.200 kilograma. I on je, kažu, najveći u Evropi. I zlata ima svukuda.

,,Umjesto lapisa i one plave boje koja simbolizuje nebeski svod u raju ovdje je rađena pozlata. Sigurno ima oko 2.800 kvadrata pozlate”, objasnio je u razgovoru za Vijesti protomajstor inženjer Momčilo Stanojević, direktor gradnje hrama.

Izgradnja hrama je, kako su kazali u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, do sada koštala šest i po miliona eura. Pomoć Vlade Crne Gore iznosila je 1,75 miliona njemačkih maraka. Vremena kad su korištene marke, običan svijet u Crnoj Gori se sjeća po tome što su im plate bile po pet-šest maraka. Pored Vlade, veći priložnici su kompanije Dunav, Telekom i NIS iz Srbije, kao i privrednik Miodrag-Daka Davidović.

,,Neka samo svaki Crnogorac ugradi u njega po jedan kamen i veoma brzo će zablistati zlatni krst na ovom hramu Vaskrsenja, pomirenja i bratske sloge. Najstameniji su oni hramovi koje gradi narodna vjera i ljubav, u koje narod ugrađuje svoju dušu, svoje priloge i svoje bogoljublje. Ovaj hram su pozvani da grade svi pravoslavni Srbi, ma gdje bili, kao i svi ljudi žedni pravde Božije i života vječnoga”, objašnjavao je tokom gradnje mitropolit Amfilohije.

Na lelujanju između Crnogoraca i Srba pozavidio bi mu mnogi crnogorski zvaničnik.

Iako se tvrdi da su svi donatori jednaki, dok se hram gradio postojala je, ako nije bogohulno reći, neka vrsta cjenovnika. Na internetu se mogu naći pozivi za pomoć u izgradnji hrama sa detaljima: zadužbinar hrama biće svaki pojedinac ili ustanova koji priloži 10.000 eura, dobrotvor 5.000 eura, priložnik 2.500 eura. ,,Svi takvi će dobiti zlatne povelje, a oni i svi darodavci, od najmanjeg do najvećeg, upisuju se u Vječni pomenik Hrama Vaskrsenja, da im se ime pominje sve dok bude bilo Hrama i vo vjeki vjekova.”

Podgorička čaršija dugo se i uporno zanima pitanjem ko je sve obezbijedio da mu se ime pominje ,,vo vjeki vjekov”, ali pouzdanih podataka o tome nema.

Nema ni najave da će iole istaknuto mjesto na proslavi dobiti neko od radnika Radoja Dakića. Oni su izlili najveći krst na Hramu, crkva ga je pozlatila. Država je pozlatila fabriku.

Mitropolit Amfilohije objasnio je kako Hram treba da sabira oko sebe i u sebi bližnje i daljne, kao i poziv na uzajamno pomirenje i praštanje. ,,A imamo radi čega da se mirimo i imamo šta da praštamo jedni drugima”, podsjetio je u izjavi radiju Svetigora. Prema mitropolitovim riječima, diobe u naše vrijeme ,,su možda još dublje i tragičnije od svih dosadašnjih dioba i podjela”. O sopstvenoj ulozi u tim diobama u našem vremenu nije se izjašnjavao.

Kako god – poziv da se ,,rane zacijele” važi za sve. Pa tako postoji i, doduše teorijska, mogućnost da se ,,bratski zagrle” mitropolit Amfilohije i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. U pređašnjoj komunikaciji Krivokapić je znao da mitropolita uporedi sa Bin Ladenom, Amfilohije je smislio da je predsjednik Skupštine – Krivomozgić. Situacija je trenutno bitno drugačija. Na pitanje novinara TVCG da li očekuje dolazak predsjednika Skupštine na proslavu, mitropolit je odgovorio: ,,Ako i njegove poruke, sa mjesta sa kojeg se nalazi nijesu baš mnogo ni bogoljubne i čovjekoljubne, onda šta ste mogli očekivati od mene, kao mitropolita. Odjednom da budem proglašavan sa drugog mjesta kao okupator i kao mitropolit koji je priznat u sveukupnom hrišćanskom svijetu, malo je čudno. Ali, bez obzira na to, sa svim poštovanjem, gospodin Krivokapić će biti dočekan na hramu, zato je i pozvan”. Molim lijepo.

Za brigu o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi zadužen je protojerej Velibor Džomić. Pojasnio je da je mitropolit Mihailo kao i svi, pozvan da dođe na svečanost. Precizirao je: ,,Naravno, pristojno odjeven i u svojstvu građanina”.

Stevo Vučinić, predstavnik CPC, ocijenio je da ,,državna administracija kvislinškim odnosom prema Beogradskoj patrijaršiji iskazanim svakom vrstom pomoći tokom izgradnje tog hrama i pripreme osvećenja vrijeđa crnogorski osjećaj nacionalnog dostojanstva i domoljublja”.

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović smatra da bi se najavljena proslava SPC sa crkvenim velikodostojnicima, govorima i estradnim pjevačima, mogla shvatiti kao ,,marketinški potez jedne strane firme koja u Crnoj Gori otvara novi poslovni objekat, da u pozadini ne postoje pogubne političke implikacije”.

,,Reprezentativno učešće države u proslavi jedne religijske ustanove u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, u kojoj je Ustavom jasno naznačeno da su ‘vjerske zajednice odvojene od države’, može se tumačiti i kao povratak na ideju iz devedesetih godina da se uvede ‘državna religija'”, naglasio je Radulović.

On ocjenjuje da je podilaženje SPC radi stranačkih interesa oživljavanje političke prakse začete prije 20 godina, koja ohrabruje svetosavske asimilatorske projekte prema Crnoj Gori.

Buke oko Hrama u Podgorici još će biti. Ko pamti duže od dva-tri mjeseca, može se sjetiti tišine koja je ovoga ljeta pratila obilježavanje osamstote godišnjice manastira Đurđevi Stupovi kod Berana. Ni vjera, ni kultura, ni istorija tada nijesu bile dovoljno važne. Jednostavno je: tamo nije moglo da se kaže da su mitropolit i predsjednik vlade izgradili nešto važno ili da je izgrađeno u njihovo vrijeme.

Oduševljavanje najtežim zvonom, najzlatnijim krstom ili najvećim lusterom, možda nam prije svega govori koliko smo, zapravo, mali. Dok milosti koje trenutno razmjenjuju crkva i vlast pokazuju koliko su i jedni i drugi daleko od onoga čime se zaslužuje milost Božja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo