MONITORING
Za šaku milosti
Za koji dan svaki građanin Podgorice, a i Crne Gore – fala Bogu nije prevelika – imaće nesvakidašnju priliku da ušeta u istoriju. „Budimo učesnici najvećeg događaja u istoriji Crne Gore. Osveštajmo saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici zajedno sa svim pravoslavnim patrijarsima svijeta u slavu Božju i čast predaka za svetionik Crne Gore i pravoslavlja i napredak potomaka”, pozvala je Mitropolija crnogorsko-primorska.
Moraće da se pomjere i Grahovac i 13. jul – i 1878. i 1941.
Hram Hristovog vaskrsenja biće osveštan u ponedjeljak, 7. oktobra. Dan ranije, u nedjelju, 6. oktobra biće priređen doček gostiju na čelu sa patrijarhom vaseljenskim i carigradskim Vartolomejem, patrijarhom jerusalimskim Teofilom, moskovskim Kirilom, srpskim Irinejem, arhiepiskopom kiparskim Hrizostomom, arhiepiskopom varšavskim Savom i albanskim Anastasijem, kao i delegacijama pomjesnih pravoslavih crkava. Sveštenici će posebnim letom Montenegroerlajnza doputovati iz Niša, nakon proslave 17 vjekova Milanskog edikta.
I vlast se isprsila. Formiran je Počasni odbor za obilježavanje 1700-godišnjice Milanskog edikta u okviru kojeg će biti osveštan hram Hristovog vaskrsenja. Na čelu odbora je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, članovi su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, ministar zdravlja Miodrag Radunović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša.
Ljubav između vlasti i Mitropolije osvježena je, kako je Monitor već pisao, nakon dogovora predsjednika Vlade Mila Đukanovića i mitropolita Amfilohija. Godinama je, na primjer, TVCG bilo zabranjeno da snima događaje u organizaciji Mitropolije crnogorsko- primorske. Dok se ovaj broj Monitora bude štampao, na javnom servisu će biti emitovan intervju sa mitropolitom Amfilohijem. Osveštavanje Hrama TVCG će direktno prenositi.
Mediji su inače Hramu ovih dana poklonili veliku pažnju. Površina mu je 1.270 kvadratnih metara, visina preko 40 metara. Ima sedam pozlaćenih krstova i 17 zvona. Jedno od njih teško je 11 tona i najveće je na Balkanu. Zvono malo manje od tone priložio je mitropolit Amfilohije. Tu su i megaliti i mermer i 14 kvadrata mozaika Nojeva barka. Centralni luster ima prečnik od devet metara i težak je 1.200 kilograma. I on je, kažu, najveći u Evropi. I zlata ima svukuda.
,,Umjesto lapisa i one plave boje koja simbolizuje nebeski svod u raju ovdje je rađena pozlata. Sigurno ima oko 2.800 kvadrata pozlate”, objasnio je u razgovoru za Vijesti protomajstor inženjer Momčilo Stanojević, direktor gradnje hrama.
Izgradnja hrama je, kako su kazali u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, do sada koštala šest i po miliona eura. Pomoć Vlade Crne Gore iznosila je 1,75 miliona njemačkih maraka. Vremena kad su korištene marke, običan svijet u Crnoj Gori se sjeća po tome što su im plate bile po pet-šest maraka. Pored Vlade, veći priložnici su kompanije Dunav, Telekom i NIS iz Srbije, kao i privrednik Miodrag-Daka Davidović.
,,Neka samo svaki Crnogorac ugradi u njega po jedan kamen i veoma brzo će zablistati zlatni krst na ovom hramu Vaskrsenja, pomirenja i bratske sloge. Najstameniji su oni hramovi koje gradi narodna vjera i ljubav, u koje narod ugrađuje svoju dušu, svoje priloge i svoje bogoljublje. Ovaj hram su pozvani da grade svi pravoslavni Srbi, ma gdje bili, kao i svi ljudi žedni pravde Božije i života vječnoga”, objašnjavao je tokom gradnje mitropolit Amfilohije.
Na lelujanju između Crnogoraca i Srba pozavidio bi mu mnogi crnogorski zvaničnik.
Iako se tvrdi da su svi donatori jednaki, dok se hram gradio postojala je, ako nije bogohulno reći, neka vrsta cjenovnika. Na internetu se mogu naći pozivi za pomoć u izgradnji hrama sa detaljima: zadužbinar hrama biće svaki pojedinac ili ustanova koji priloži 10.000 eura, dobrotvor 5.000 eura, priložnik 2.500 eura. ,,Svi takvi će dobiti zlatne povelje, a oni i svi darodavci, od najmanjeg do najvećeg, upisuju se u Vječni pomenik Hrama Vaskrsenja, da im se ime pominje sve dok bude bilo Hrama i vo vjeki vjekova.”
Podgorička čaršija dugo se i uporno zanima pitanjem ko je sve obezbijedio da mu se ime pominje ,,vo vjeki vjekov”, ali pouzdanih podataka o tome nema.
Nema ni najave da će iole istaknuto mjesto na proslavi dobiti neko od radnika Radoja Dakića. Oni su izlili najveći krst na Hramu, crkva ga je pozlatila. Država je pozlatila fabriku.
Mitropolit Amfilohije objasnio je kako Hram treba da sabira oko sebe i u sebi bližnje i daljne, kao i poziv na uzajamno pomirenje i praštanje. ,,A imamo radi čega da se mirimo i imamo šta da praštamo jedni drugima”, podsjetio je u izjavi radiju Svetigora. Prema mitropolitovim riječima, diobe u naše vrijeme ,,su možda još dublje i tragičnije od svih dosadašnjih dioba i podjela”. O sopstvenoj ulozi u tim diobama u našem vremenu nije se izjašnjavao.
Kako god – poziv da se ,,rane zacijele” važi za sve. Pa tako postoji i, doduše teorijska, mogućnost da se ,,bratski zagrle” mitropolit Amfilohije i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. U pređašnjoj komunikaciji Krivokapić je znao da mitropolita uporedi sa Bin Ladenom, Amfilohije je smislio da je predsjednik Skupštine – Krivomozgić. Situacija je trenutno bitno drugačija. Na pitanje novinara TVCG da li očekuje dolazak predsjednika Skupštine na proslavu, mitropolit je odgovorio: ,,Ako i njegove poruke, sa mjesta sa kojeg se nalazi nijesu baš mnogo ni bogoljubne i čovjekoljubne, onda šta ste mogli očekivati od mene, kao mitropolita. Odjednom da budem proglašavan sa drugog mjesta kao okupator i kao mitropolit koji je priznat u sveukupnom hrišćanskom svijetu, malo je čudno. Ali, bez obzira na to, sa svim poštovanjem, gospodin Krivokapić će biti dočekan na hramu, zato je i pozvan”. Molim lijepo.
Za brigu o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi zadužen je protojerej Velibor Džomić. Pojasnio je da je mitropolit Mihailo kao i svi, pozvan da dođe na svečanost. Precizirao je: ,,Naravno, pristojno odjeven i u svojstvu građanina”.
Stevo Vučinić, predstavnik CPC, ocijenio je da ,,državna administracija kvislinškim odnosom prema Beogradskoj patrijaršiji iskazanim svakom vrstom pomoći tokom izgradnje tog hrama i pripreme osvećenja vrijeđa crnogorski osjećaj nacionalnog dostojanstva i domoljublja”.
Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović smatra da bi se najavljena proslava SPC sa crkvenim velikodostojnicima, govorima i estradnim pjevačima, mogla shvatiti kao ,,marketinški potez jedne strane firme koja u Crnoj Gori otvara novi poslovni objekat, da u pozadini ne postoje pogubne političke implikacije”.
,,Reprezentativno učešće države u proslavi jedne religijske ustanove u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, u kojoj je Ustavom jasno naznačeno da su ‘vjerske zajednice odvojene od države’, može se tumačiti i kao povratak na ideju iz devedesetih godina da se uvede ‘državna religija'”, naglasio je Radulović.
On ocjenjuje da je podilaženje SPC radi stranačkih interesa oživljavanje političke prakse začete prije 20 godina, koja ohrabruje svetosavske asimilatorske projekte prema Crnoj Gori.
Buke oko Hrama u Podgorici još će biti. Ko pamti duže od dva-tri mjeseca, može se sjetiti tišine koja je ovoga ljeta pratila obilježavanje osamstote godišnjice manastira Đurđevi Stupovi kod Berana. Ni vjera, ni kultura, ni istorija tada nijesu bile dovoljno važne. Jednostavno je: tamo nije moglo da se kaže da su mitropolit i predsjednik vlade izgradili nešto važno ili da je izgrađeno u njihovo vrijeme.
Oduševljavanje najtežim zvonom, najzlatnijim krstom ili najvećim lusterom, možda nam prije svega govori koliko smo, zapravo, mali. Dok milosti koje trenutno razmjenjuju crkva i vlast pokazuju koliko su i jedni i drugi daleko od onoga čime se zaslužuje milost Božja.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom