Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZA NAS: PROTEST ISPRED SKUPŠTINE: Trideset osam dana drugačije građanske akcije

Objavljeno prije

na

Demir Hodžića i danas stoji ispred zgrade Skupštine. Pored panoa oblijepljenog stikerima na kojima su napisane, nikad naglas izrečene želje građana. On je tu već trideset osam dana.

Sve je počelo kada je prije više od mjesec dana Demir, gledajući dnevnik, saznao da je uhapšen njegov kolega sa fakulteta Nikola Bajčetić, odbornik Pokreta za promjene.

,,Uslijedila je i vijest o najavljenom poskupljenju benzina. Bila je to asocijacija na devedesete. Ućutkivanje neistomišeljnika i nemaština. Ali glavni razlog što sam ovdje je što sam izgubio povjerenje u vlast, ali i opoziciju. Partijski interesi su važniji od opšteg interesa. A i sve je veći broj mladih na Birou”, objašnjava.

Iste večeri je Demir samoinicijativno došao ispred Skupštine i preko Fejsbuka pozvao ljude da mu se pridruže. Već poslije nekoliko sati ljudi su počeli dolaziti i za veoma kratko vrijeme iskristalisala se grupa građana koja je zajedno sa Demirom stala iza inicijative Za nas. U toj grupi su se našli i Patricija Pobrić, Dragan Sošić, Jovana Jović i mnogi drugi.

Dosjetili su se stikera. Neobične vrste protesta. Tu, na table ispred Skupštine ljudi mogu napisati šta misle, žele, ali se boje da kažu naglas. Iz razgovora sa ljudima, kaže Hodžić, primjećuje da strah za golu ezistenciju sprečava ljude da se požale ili obrate za pomoć nadležnim institucijama, političarima ili lokalnoj samoupravi. I nedostatak povjerenja. Istovremeno, razmišljali su, poslanici mogu sa stikera pročitati šta muči građane. Zasad se to nije desilo. Nijesu dolazili da vide poruke.

Građani su na ovim stikerima istakli da žele bojkot parlamenta, institucija i izbora pod sadašnjim režimom. Takođe žele da opozicione partije stave društveni interes ispred svog. Da se zaustavi nasilje države nad građanima, uspostavi vladavina prava, nezavisne institucije, poštovanje Ustava. No najvažnije im je da imaju od čega da žive, da se smire tenzije i ukine strahovlada.

,,Želimo da stvorimo platformu koja bi analizirala sve predizborne i izborne manipulacije, malverzacije i propuste. Tim bi činili po dva člana iz svake političke partije, predstavnici NVO i nezavisni intelektualci koji bi se fokusirali na pronalaženje načina za prve fer i demokratske izbore. Dokument sa mogućim rješenjima ovog problema bi trebao biti predat predstavnicima vlasti i Evropske unije. U slučaju da dokument bude odbačen nastavilo bi se sa protestima dok se ne stvore uslovi za fer izbore”, objašnjava Hodžić.

Hodžić je inače skoro predao zahtjev za socijalnu pomoć jer njegova mlada porodica nema nikakvih primanja. Ovaj nezaposleni dvadesetdevetogodišnjak je otac jednogododišnjeg sina. Završio je Fakultet političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore. Postdiplomske je nastavio u Turskoj gdje je magistrirao na Odsjeku medija i komunikacije. Smatra da je sposoban da legalnim putem dođe do posla, ali to ovdje ipak ne uspjeva.

Želi, kaže, da se stvari pokrenu sa mrtve tačke. Vidi i osjeća nepravdu i dvostruke aršine na svakom koraku. ,,Nezadovoljan sam jer mas-mediji svakim danom svojim sadržajima produbljuju podjele po vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Ljudi ne shvataju da su to igre moćnika koji nas na taj način mogu lakše kontrolisati. Tako se u začetku guši mogućnost bunta i promjena ovog sistema”.

Isprva se ova mala grupa građana spontano okupljala između jedan i pet poslijepodne. Vremenom je sve više ljudi dolazilo, pa su počeli i sa noćnim okupljanjima. Ni podrška opozicije ovoj spontanoj građanskoj inicijativi nije izostala. URA, DEMOS i Demokrate su samo neki od njih.

Ispred skupštine je trideset osam dana i Patricija Pobrić, zviždačica u slučaju Ramada. U Americi je, kaže, provela devetnaest godina i tamo je shvatila da je građanski aktivizam presudan da se izboriš za svoja prava.

„S druge strane naša država je pretvorena u D.O.O. To je privatna firma gdje su ljudi potlačeni ili zapošljavanjem kroz sam sistem ili u preduzećima koje zavise od tog sistema. Naravno drže pod kontrolom i davanjem ili uskraćivanjem socijalne pomoći onima koji su najugroženiji. A to je još jedna vrsta ucjene.” Patrcija Pobrić konstatuje da je smjena vlasti tek početak. Kaže da su u Crnoj Gori mladi i stari oni koji idu u borbu. ,,Ljudi srednjih godina su često poput Walking dead. Tu su, ali glavom i srcem nisu prisutni. Postoje samo za sebe.”

,,Mladi i obrazovani ljudi će nas iskupiti. Nalaze se na Birou jer su korupcija i nepotizam svuda oko nas. Ali neće tako dovijeka”, kaže Ema, djevojka koju smo zatekli ispred Skupštine i koja se tog dana pridružila neobičnom protest. Na pitanje kako onda tumači sveprisutnu letargičnost mladih, odgovara da je tako zato što se na njih vrši pritisak od strane roditelja, rođaka, starijih, koji uslovljaju mlade pričom ,,dok ste pod mojim krovom, radićete kako ja kažem a mladi zavise od njih jer nemaju ekonomsku nezavisnost. No mislim da je nama dosta toga, i da će se to skoro promijeniti”.

Tu je i Nemanja, dvadesetogodišni student Ekonomskog fakulteta: ,,Ovdje sam da bih podržao borbu protiv nepravednog sistema. Mi imamo tri opcije – da odemo odavde, postanemo članovi DPS-a ili da se borimo. Ja sam izabrao ovo posljednje”. On kaže da je režim duboko korumpiran. ,,DPS je svuda zaposlio po jednog člana porodice. Ljudi zato ne smiju da dođu i podrže ovo. Ali bude se. Mladima svojih godina poručujem da razmisle da li žele da idu u svijet trbuhom za kruhom, ili da žive ovdje u normalnim uslovima koje bi imali samo ako se potrude.”

Protest-performans se nastavlja. Mladi se okupljaju u sve većem broju. Opozicija ih ne ignoriše. Uskoro možda ni poslanici u Skupštini neće moći.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo