Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZA NAS: PROTEST ISPRED SKUPŠTINE: Trideset osam dana drugačije građanske akcije

Objavljeno prije

na

Demir Hodžića i danas stoji ispred zgrade Skupštine. Pored panoa oblijepljenog stikerima na kojima su napisane, nikad naglas izrečene želje građana. On je tu već trideset osam dana.

Sve je počelo kada je prije više od mjesec dana Demir, gledajući dnevnik, saznao da je uhapšen njegov kolega sa fakulteta Nikola Bajčetić, odbornik Pokreta za promjene.

,,Uslijedila je i vijest o najavljenom poskupljenju benzina. Bila je to asocijacija na devedesete. Ućutkivanje neistomišeljnika i nemaština. Ali glavni razlog što sam ovdje je što sam izgubio povjerenje u vlast, ali i opoziciju. Partijski interesi su važniji od opšteg interesa. A i sve je veći broj mladih na Birou”, objašnjava.

Iste večeri je Demir samoinicijativno došao ispred Skupštine i preko Fejsbuka pozvao ljude da mu se pridruže. Već poslije nekoliko sati ljudi su počeli dolaziti i za veoma kratko vrijeme iskristalisala se grupa građana koja je zajedno sa Demirom stala iza inicijative Za nas. U toj grupi su se našli i Patricija Pobrić, Dragan Sošić, Jovana Jović i mnogi drugi.

Dosjetili su se stikera. Neobične vrste protesta. Tu, na table ispred Skupštine ljudi mogu napisati šta misle, žele, ali se boje da kažu naglas. Iz razgovora sa ljudima, kaže Hodžić, primjećuje da strah za golu ezistenciju sprečava ljude da se požale ili obrate za pomoć nadležnim institucijama, političarima ili lokalnoj samoupravi. I nedostatak povjerenja. Istovremeno, razmišljali su, poslanici mogu sa stikera pročitati šta muči građane. Zasad se to nije desilo. Nijesu dolazili da vide poruke.

Građani su na ovim stikerima istakli da žele bojkot parlamenta, institucija i izbora pod sadašnjim režimom. Takođe žele da opozicione partije stave društveni interes ispred svog. Da se zaustavi nasilje države nad građanima, uspostavi vladavina prava, nezavisne institucije, poštovanje Ustava. No najvažnije im je da imaju od čega da žive, da se smire tenzije i ukine strahovlada.

,,Želimo da stvorimo platformu koja bi analizirala sve predizborne i izborne manipulacije, malverzacije i propuste. Tim bi činili po dva člana iz svake političke partije, predstavnici NVO i nezavisni intelektualci koji bi se fokusirali na pronalaženje načina za prve fer i demokratske izbore. Dokument sa mogućim rješenjima ovog problema bi trebao biti predat predstavnicima vlasti i Evropske unije. U slučaju da dokument bude odbačen nastavilo bi se sa protestima dok se ne stvore uslovi za fer izbore”, objašnjava Hodžić.

Hodžić je inače skoro predao zahtjev za socijalnu pomoć jer njegova mlada porodica nema nikakvih primanja. Ovaj nezaposleni dvadesetdevetogodišnjak je otac jednogododišnjeg sina. Završio je Fakultet političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore. Postdiplomske je nastavio u Turskoj gdje je magistrirao na Odsjeku medija i komunikacije. Smatra da je sposoban da legalnim putem dođe do posla, ali to ovdje ipak ne uspjeva.

Želi, kaže, da se stvari pokrenu sa mrtve tačke. Vidi i osjeća nepravdu i dvostruke aršine na svakom koraku. ,,Nezadovoljan sam jer mas-mediji svakim danom svojim sadržajima produbljuju podjele po vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Ljudi ne shvataju da su to igre moćnika koji nas na taj način mogu lakše kontrolisati. Tako se u začetku guši mogućnost bunta i promjena ovog sistema”.

Isprva se ova mala grupa građana spontano okupljala između jedan i pet poslijepodne. Vremenom je sve više ljudi dolazilo, pa su počeli i sa noćnim okupljanjima. Ni podrška opozicije ovoj spontanoj građanskoj inicijativi nije izostala. URA, DEMOS i Demokrate su samo neki od njih.

Ispred skupštine je trideset osam dana i Patricija Pobrić, zviždačica u slučaju Ramada. U Americi je, kaže, provela devetnaest godina i tamo je shvatila da je građanski aktivizam presudan da se izboriš za svoja prava.

„S druge strane naša država je pretvorena u D.O.O. To je privatna firma gdje su ljudi potlačeni ili zapošljavanjem kroz sam sistem ili u preduzećima koje zavise od tog sistema. Naravno drže pod kontrolom i davanjem ili uskraćivanjem socijalne pomoći onima koji su najugroženiji. A to je još jedna vrsta ucjene.” Patrcija Pobrić konstatuje da je smjena vlasti tek početak. Kaže da su u Crnoj Gori mladi i stari oni koji idu u borbu. ,,Ljudi srednjih godina su često poput Walking dead. Tu su, ali glavom i srcem nisu prisutni. Postoje samo za sebe.”

,,Mladi i obrazovani ljudi će nas iskupiti. Nalaze se na Birou jer su korupcija i nepotizam svuda oko nas. Ali neće tako dovijeka”, kaže Ema, djevojka koju smo zatekli ispred Skupštine i koja se tog dana pridružila neobičnom protest. Na pitanje kako onda tumači sveprisutnu letargičnost mladih, odgovara da je tako zato što se na njih vrši pritisak od strane roditelja, rođaka, starijih, koji uslovljaju mlade pričom ,,dok ste pod mojim krovom, radićete kako ja kažem a mladi zavise od njih jer nemaju ekonomsku nezavisnost. No mislim da je nama dosta toga, i da će se to skoro promijeniti”.

Tu je i Nemanja, dvadesetogodišni student Ekonomskog fakulteta: ,,Ovdje sam da bih podržao borbu protiv nepravednog sistema. Mi imamo tri opcije – da odemo odavde, postanemo članovi DPS-a ili da se borimo. Ja sam izabrao ovo posljednje”. On kaže da je režim duboko korumpiran. ,,DPS je svuda zaposlio po jednog člana porodice. Ljudi zato ne smiju da dođu i podrže ovo. Ali bude se. Mladima svojih godina poručujem da razmisle da li žele da idu u svijet trbuhom za kruhom, ili da žive ovdje u normalnim uslovima koje bi imali samo ako se potrude.”

Protest-performans se nastavlja. Mladi se okupljaju u sve većem broju. Opozicija ih ne ignoriše. Uskoro možda ni poslanici u Skupštini neće moći.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo