Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD CRNOGORSKI SUDOVI DIJELE PRAVDU: Nepravda zaogrnuta togom

Objavljeno prije

na

Krajem januara navršile su se tri godine od kada Ibrahim Čikić čeka od Ustavnog suda Crne Gore odgovor na žalbu podnesenu na osuđujuću presudu Osnovnog suda iz Bijelog Polja. Njom je osuđen da upravniku bjelopoljskog zatvora Luki Bulatoviću i ljekaru Tomu Karišiku na ime ,,duševnih” bolova i sudskih troškova isplati 5.500 eura.

,,Sud me proglasio krivim zato što nisam spreman da zaboravim torturu, kroz koju sam, ni kriv ni dužan, prošao u po zlu čuvenoj policijskoj akciji Lim”, rekao nam je Čikić.

Čikić je početkom 1994. godine uhapšen sa grupom Bošnjaka, uglavnom političkih aktivista SDA, pod optužbom da su spremali oružani ustanak protiv tadašnje SRJ, sa ciljem da odvoje Sandžak. On je u fočanskom zatvoru preživio neviđenu torturu i o tome 2008. godine objavio knjigu Gdje sunce ne grije. U maju sljedeće godine tužilo ga je nekoliko čuvara i jedan ljekar iz bjelopoljskog zatvora. Optužili su ga da im je nanio duševne bolove.

,,U više navrata pozivao sam Vrhovnog državnog tužioca da ispita navode iz moje knjige, ali nikada od njega nisam dobio poziv”, kaže Čikić

Čikić je samo jedan od brojnih crnogorskih građana koji godinama pokušavaju da istjeraju pravdu pred crnogorskim sudovima. O nekima je Monitor više puta detaljno pisao.

Marija Jovović iz Risna osam godina sudi se sa kotorskom firmom Alseir Properties, zato što u svojoj porodičnoj kući, od kako je ta firma počela gradnju dvije zgrade pored nje, nema uslova za normalan život.

,,Zgrade se podižu na prostoru koji je pod zaštitom države i UNESKO-a, a građevinsku dozvolu sedam puta je poništavao Upravni sud Crne Gore i jednom Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine”, objašnjava Marija.

Upravni sud Crne Gore je posljednji put krajem 2012. godine usvojio njenu tužbu, a već tri godine ,,slučaj Jovović” nalazi se u Osnovnom sudu na Cetinju. Marija kaže da je, nakon svega što je doživjela, sasvim neizvjesno kada će ovaj višegodišnji sudski proces biti okončan.

Porodica Jelić iz Herceg Novog vodi sudski spor sa komšijom još od 2007. godine zbog toga što je komšija bez odgovarajuće dozvole dogradio kuću na udaljenosti od svega pola metra od kuće Jelića.

,,Sa lokalnom upravom razmijenio sam oko pedeset akata, a sa državnom administracijom oko 190, što je za Ginisovu knjigu rekorda”, ispričao nam je Rihard Jelić.

Prijava podnesena u februaru prošle godine završila je kod Vrhovnog državnog tužilaštva, a zatim kod Specijalnog državnog tužioca, gdje se i sada nalazi.

Porodica Stijepović iz Žabljaka vodi sudski spor oko nasljeđa još od 2008. godine. Započet je pred Osnovnim sudom u Žabljaku.

Darko Stijepović, jedan od učesnika tog sudskog procesa, kaže: ,,Nakon ulaska ove sudanije u desetu godinu pitam se da li je to razuman rok ili besuđe”.

I Cetinjanka Mirjana Rajković već pet godina traži pravdu u crnogorskim sudovima. Tužila je NLB Montenegrobanku zato što joj ni nakon skoro dvije decenije nije isplatila otpremninu za majku koja je bila službenica te banke.

,,Prošle godine sam konačno pronašla pravdu kod Ustavnog suda, koji je moju žalbu usvojio a ukinuo presudu Vrhovnoga suda. Međutim, u daljem postupku, Vrhovni sud umjesto da tu odluku Ustavnog suda ispoštuje, donosi presudu kojom se ponovo revizija moga predmeta ‘odbija kao neosnovana”’, kaže Rajković.

Stanje u zaštiti prava na suđenje u razumnom roku karakteriše, prema riječima Budislava Minića, zastupnika Centra za građansku inicijativu iz Kolašina za povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, nihilistički a nesankcionisani odnos predsjednika sudova prvog i drugog stepena kod odlučivanja o kontrolnim zahtjevima stranaka za ubrzanje postupaka. ,,Nije mi poznato da je u još prilično zatvorenom sistemu (ne)odgovornosti u crnogorskom sudstvu podnesen regresni zahtjev prema nekom od štetočina koji, zaodjenuti (i zaštićeni) sudijskom togom, direktno uzrokuju značajnu štetu kršeći pravo na razuman rok. Samo sam ja, u desetak predmeta pred Evropskim sudom, naplatio štetu od desetina hiljada eura. Iste zaštićene i privilegovane sudije nastavljaju sa još beskrupuloznijim kršenjem prava na pravično suđenje u razumnom roku – bez ikakvih posljedica”, tvrdi Minić u razgovoru za Monitor.

Crnogorski sudovi godišnje dobiju od 150 do 160 hiljada predmeta, saopštila je nedavno Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore. Ona tvrdi da pojedini sudovi završavaju od 95 odsto pa do više od 120 odsto predmeta od priliva. Među njima su, kako je navela, Apelacioni, Upravni i Vrhovni sud.

,,Vrhovni sud je ažuran godinama i jedan od lidera u odnosu na sve sudove u okruženju, pohvalila se Medenica.

Gruba kršenja prava građanina na razuman rok suđenja, prema Minićevim riječima, karakterišu i sudske i upravne postupke u Crnoj Gori.

,,Iako najmanje loš, Upravni sud CG doprinosi tome kada ne odlučuje meritorno ni u slučajevima kada je očigledno da je to nužno da bi, u sudskoj kontroli koja mu je povjerena, prekinuo krajnje neodgovorna i neprofesionalna tumaranja upravnih (prvostepenih) i izvršnih (drugostepenih) organa države”, kaže Minić.

On kao karakterističan najsvježiji primjer navodi slučaj vlasnika nepokretnosti u Kolašinu. O njegovom prigovoru iz 1998. godine još traju postupci kod Uprave za nekretnine Crne Gore i Ministarstva finansija, iako je Upravni sud najmanje četiri puta poništavao njihova nezakonita rješenja dok Upravna inspekcija, koja kontroliše Upravu za nekretnine – ćuti.

Država, kako kaže Minić, redovno plaća troškove sporova (preko 500 eura po sporu) pred Upravnim sudom i iznova donosi nezakonita rješenja.

,,Kulminacija ovog besmisla i štete, za šta poslovično nema ničije konkretne odgovornosti, desila se u januaru ove godine. Evropski sud za ljudska prava nalazi da Crna Gora treba žrtvi ovog bezakonja da isplati 7.800 eura na ime satisfakcije za povrijeđeno pravo na razuman rok i 500 eura sudskih troškova. U isto vrijeme Ministarstvo finansija započinje novi krug neodgovornosti donoseći novo nezakonito rješenje, istovjetno sa već više puta poništenim rješenjima od strane Upravnog suda. Da li će Sud meritornom odlukom prekinuti ovu bezmalo dvodecenijsku farsu ili će, po običaju, ukinuti nezakonita rješenja organa i vratiti predmet na ponovno postupanje dokazano neodgovornim organima – ostaje da se vidi”, kaže Minić.

Naši sagovornici ne kriju da su pesimisti kad je riječ o tome da će ovakvi neažurni sudovi okončati njihove slučajeve u dogledno vrijeme. Zbog toga im je, kako kažu, sud u Strazburu posljednja šansa da dočekaju pravdu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo