Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOSIJE KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: CETINJE – RASPORODAJA IMOVINE BIVŠE KOŠUTE: U bescjenje dobili hiljade kvadrata

Objavljeno prije

na

Imovina cetinjske Košute, nekadašnjeg crnogorskog privrednog giganta, nakon stečaja uvedenog 2013, prodata je za svega 340.000 eura, iako je procijenjena na 2.269.560 eura, prema nalazu sudskog vještaka Andrije Pavlićevića.

Ostatke nekadašnjeg giganta, praktično u bescjenje preuzele su tri cetinjske privatne firme i Prijestonica. Oni su tako došli do desetine hiljada kvadrata zemlje i objekata u srcu Cetinja.

Brzo po kupovini dvije privatne firme su preprodajom samo dijela imovine, praktično vratile novac koji su uložile.

Košutu je prije ove prodaje bila preuzela kompanija Montenegro modern shoes (MMSH), koja je otišla u stečaj u junu 2013, pošto je rasprodala dio atraktivnih nekretnina (vidi boks). Ali, ostalo je bilo još dosta: desetine hiljada kvadrata poslovnih prostora, magacina, fabričkih hala…

Po uvođenju stečaja, u martu 2014. stečajni upravnik Zdravko Cicmil raspisuje prvi javni oglas za prodaju imovine MMSH. Određena je početna cijena od 2.231.190 eura za upravnu zgradu od 1.300 m2, više proizvodnih pogona, magacina, restoran… U oglasu je navedeno da je zemljište pod objektima i okolo objekata 21.973 kvadrata, da se prodaju objekti, dok za zemljište važi pravo korišćenja.

Drugi oglas o javnom nadmetanju za prodaju imovine objavljen je u septembru 2014, a posljednji, treći, u martu 2015. Cijena je u međuvremenu pala na million i po eura.

Javni oglasi su propali – niko se nije javljao.

Na kraju, neposrednom pogodbom, imovinu nekadašnje Košute preuzele su tri privatne cetinjske firme: Montell, Eurogum i Zrnožit, kao i Prijestonica Cetinje. Zanimljivo je da se Prijestonica uključila u cijeli proces pošto su prvo tri firme ponudile 340.000 eura za svu imovinu.

Prijestonica je donijela u oktobru 2015. Odluku da kupi imovinu bivše Košute, ako ne bude prelazila cijenu od 70 eura po kvadratnom metru. U odluci decidno stoji: ,,Ukoliko se postigne kupoprodajna cijena po povoljnim uslovima, ne veća od 70 €/m2, ovlašćuje se gradonačelnik Prijestonice Cetinje da potpiše Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti”.

Prijestonica je kupila upravnu zgradu od 1.300 kvadrata za 81.600 eura, a privatnici su ostatak nekretnina platili 258.400.

Dakle ispada da je kvadrat cjelokupne imovine u prosjeku prodat znatno ispod tržišne cijene, manje od 15 eura.

Kako je moguća bila ovakva rasprodaja? Sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić odobrio je transakciju, navodeći kasnije, u dokumentu koji je potpisao 15. februara 2016, da je kupoprodajnim aranžmanom postignuta tržišna cijena!

A koliko se zaista na tržištu kvadrat u srcu Cetinja kreće? CIN-CG je od Uprave za nekretnine Cetinja, dobio mišljenje po kojem se prosječna cijena zemljišta po kvadratu u tom dijelu grada kreće od – 30 do 50 eura. Cijena poslovnih prostora, magacina i zgrada, višestruko je veća.

,,Problem je što je sve bilo ruinirano i niko nije bio zainteresovan da kupi tu imovinu. Postoji više krivičnih prijava jer se imovina fabrike raznosila. Ostali su samo zidovi. Iz nekadašnje fabrike krali su se i kablove za struju. Sve bi propalo da se nijesu javile ove tri firme,” kaže za CIN-CG stečajni upravnik Cicmil. On navodi da su se povjerioci složili sa prodajom i da je nakon nje izmiren najveći dio potraživanja.

U novembru 2015, mjesec dana prije potpisivanja ugovora, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović potpisao je protokol o sardanji sa direktorima četiri cetinjske firme: Zrnožit – Jovanom Kaluđerovićem, Eurogum- Milenkom Markovićem, Montell – Dejanom Jovićevićem i Silex promet – Vladimirom Vujovićem, kojim je predviđena rekonstrukcija hala. Najavljeno je otvaranje biznis zone na prostoru nekadašnje Košute i zapošljavanje oko 250 radnika. Za privatne kompanije koje učestvuju u projektu obećan je stimulans od strane Prijestonice.

Kao jedan od stimulativa možda je bilo i učešće Prijestonice u kupovini imovine MMSH.

Od četri preduzeća, čiji su vlasnici potpisali protokol o gradnji biznis zone sa gradonačelnikom Bogdanovićem, jedino firma Silex promet nije učestvovala u direktnoj nagodbi oko imovine MMSH u stečaju. To je ubrzo ispravljeno.

U avgustu prošle godine u cetinjskoj Upravi za nekretnine Silex promet upisuje se kao vlasnik dviju zgrada na prostoru bivše Košute – od 2.460 i 85 kvadrata, koje su nakon kupovine s kraja 2015. bile uknjižene na firme Eurogum i Montell.

Vlasnik Silex prometa, Vladimir Vujović, za CIN-CG kaže da njegova firma uz pomoć kredita radi na rekonstrukciji tih objekata. Potvrdio je da je od Eurogum i Montell kupio navedene nekretnine. I to za cijenu od – ,,sto i nešto hiljada eura”.

Tako su Montell i Eurogum koji su za ukupno 136.000, kupili najveći dio imovine bivše Košute, osam mjeseci kasnije, skoro za iste pare prodali, ali ne cijelu, već dio imovine do koje su došli. Kupili su za manje od 15 eura po kvadratu, a prodali za više od 40.

Iz Kabineta gradonačelnika Prijestonice Cetinje, CIN-CG je dobio potvrdu da će baš ovih dana na lokaciji koju su oni kupili početi rekonstrukciju i gradnju objekta u kojem će se nalaziti biznis-inkubatori i srodni sadržaji: ,,Zahvaljujući tome, u novoj poslovnoj zoni besplatan prostor i prateću infrastrukturu dobiće i mladi iz našeg grada, zainteresovani za pokretanje sopstvene djelatnosti”, navodi se u izjavi.

I dok građevinski radovi traju, predmeti vezani za bivšu Košutu, stečaj i prodaju imovine, odavno se nalaze u Specijalnom državnom tužilaštvu.

RESTITUCIJA: Prodaja i pored zabrane

Novim vlasnicima prodata je čak i zemlja koja je bila pod sporom i to još od 2005. godine, kada je zbog restitucije sud na Cetinju donio privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja zemljišta na dijelu katastarskih parcele bivše Košute. Radi se o 4.129 kvadrata koje potražuje porodica Martinović. I pored ove zabrane, sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić 20. januara prošle godine donosi riješenje kojim nalaže brisanje svih tereta, pa i na imovinu koja je bila predmet restitucije. „Mi smo za prodaju naše imovine saznali nekoliko mjeseci pošto je posao zaključen”, kaže za CIN-CG Petar Martinović, čija porodica potražuje parcelu. ,,Zahtjev porodice Martinović primili smo tek kada je sve završeno. I u ugovoru koji smo sačinili piše o restituciji. Sada se čeka pravno tumačenje. Ta zemlja je privedena namjeni, a ako dokažu svoja potraživanja Martinovići će biti namireni od države”, kaže stečajni upravnik Cicmil. Maritnović, sa druge strane ističe, da su ih morali obavijestiti o prodaji imovine i tvrdi da njihove parcele nikada nijesu privedene namjeni. Predali su prije par mjeseci zahtjev Komisiji za povraćaj i obeštećenje kojim traže poništavanje ugovora. Još čekaju odgovor. Ukoliko bude negativan pripremaju krivične prijave protiv stečajnog upravnika Cicmila i sudije Privrednog suda Anđelića.

HRONOLOGIJA PROPADANJA: Iz stečaja u stečaj

Industriji modne obuće Košuta, bila je jedna od prvih velikih socijalističkih fabrika u koju je uveden stečaj, u martu 1996. Oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Na dan uvođenja stečaja, fabrika je pored upravne zgrade sa inventarom, imala restoran sa kuhinjom, ambulantu, magacin gotove robe, vozni park, više pogona i radionica u kojima je bilo oko 600 mašina. Pored pogona u Danilovgradu i Baru, Košuta je posjedovala 45 prodavnica širom bivše Jugoslavije. Godišnje se proizvodilo preko milion pari obuće, a izvozilo se najviše u Rusiju i Italiju. Nakon uvođenja stečaja na lageru i u brojnim prodavnicama je ostalo preko pola miliona pari cipela. Prije uvođenja stečaja imovina Košute je procijenjena na skoro 30 miliona maraka. Kompanija Montenegro modern shoes (MMSH) preuzima fabriku Košute 2001. godine. Nakon tri godine prodaje sve Košutine poslovne prostore, među kojima su i objekti na prestižnim adresama u Beogradu, Budvi, Tivtu Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru. Većinski vlasnik MMSH bio je Mileta Brajković, a kompanija je otišla u stečaj u junu 2013. godine. Bivši radnici Košute godinama protestuju zbog neizmirenja obaveza prema njima.

Predrag NIKOLIĆ

Ovaj tekst je dio projekta ,,Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO ,,Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator – Prostor za nezavisne kulturne inicijative iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo – CIN iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija. Mišljenja iznijeta u tekstu predstavljaju stavove autora iz CIN-a i ni na koji način se ne mogu smatrati zvaničnim stavom EU, kao ni CGO-a, Bonuma i Inkubatora.

Komentari

DRUŠTVO

TEMELJNI UGOVOR SA SPC: Ni na nebu ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnosi države i SPC ne tiču se samo prava na slobodu vjeroispovijesti. Tu je izuzetno vrijedna imovina. Ali i mnogo toga što spada u identitetska pitanja pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori

 

Nedoumice se množe.

„Uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja (Temeljnog) ugovora“, tvitnuo je početkom prošle nedjelje premijer Zdravko Krivokapić, insistirajući da pitanje odnosa države Crne Gore i SPC „ne smije biti predmet politizacije i podmetanja“. Da bi već u sljedećoj rečenici istog tvita poručio: „Ako je SPC zadovoljna, nije mi jasno što su nezadovoljni neki koji se danas predstavljaju njenim zaštitnicima“.

Krivokapić se nije osvrnuo na onu polovinu Crne Gore koja se pribojava  naglašenog zadovoljstva glasnogovornika SPC koji najavljuju skoro potpisivanje Temeljnog ugovora. Tajeći njegov sadržaj i od javnosti i od onih sa kojima bi taj ugovor  da potpišu. Pa Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade za politički sistem i predsjednik istoimene vladine Komisije, i dalje nije u prilici da sebe i nas upozna sa tekstom koji su usaglasili predstavnici SPC i odmetnuti ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Do izbora u  Vladu, član pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske.

Oglasio se i patrijarh SPC Porfirije.  Potvrđujući saglasnost između njega i  Krivokapića, najavio je da će poslije Vaskrsa doći iz Beograda da potpiše pripremljeni ugovor.

Kada je izgledalo da je sve dogovoreno, priča je dobila novi smjer. „Ugovor još nije usaglašen“, obznanio je Krivokapić u srijedu na premijerskom satu. „Sve drugo što vidite i čujete u medijima, nije tačno“. Potom su iz Vlade stigla pojašnjenja. „Nacrt ugovora koji je usvojio Sveti Arhijerejski Sinod dostavljen je Vladi Crne Gore, a Vlada će sa svoje strane ubrzo zvanično odgovoriti, nakon što utvrdi da li su sve odredbe nacrta ugovora u saglasnosti sa Ustavom i zakonima“.

U svemu, čuju se i oni koji misle da sa tim poslom ne bi trebalo žuriti. (Vidjeti  intervju sa Miodragom Lekićem u Monitoru).

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić problematizuje imovinske odnose i pravni aspekt ugovora: „Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom. U tom slučaju bilo kakav ugovor, pa i ovaj kojim će biti rješavane neke imovinsko-pravne stvari, potpisuje se između država”, kaže Mitrić za RFE.

Imovinsko-pravna pitanja koja će, pretpostavlja se, biti sastavni dio Temeljnog ugovora nijesu nimalo beznačajna.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su: Bojan Baća, Žarko Mirković, Naod Zorić, Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak, Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Predrag Marsenić

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će novi Savjet RTCG-a, čiji izbor se očekuje u najkraćem mogućem roku, kao i novi menadžment Javnog servisa, obezbijediti poštovanje nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i drugih profesionalnih standarda u izvještavanju i radu nacionalnog medija.

Direkor Media centra i nekadašnji član Savjeta RTCG Goran Đurović je, međutim, skeptičan prema namjeri nove većine da profesionalizuje Javni servis. On je za Monitor podsjetio da je Skupština Crne Gore odlučila da primijeni Zakon o RTCG koji je u julu 2020. godine donio DPS sa koalicionim partnerima, u želji da ozakoni  svoj uticaj na rad javnog medijskog servisa.

„Sumnju u namjere nove vlasti stvara činjenica da je od momenta konstituisanja novog saziva Skupštine u septembru 2020. godine proteklo četiri mjeseca do početka procesa imenovanja novog Savjeta RTCG. Ukoliko je nova skupštinska većina odlučila da sprovede DPS zakon, mogla je to da uradi odmah nakon konstituisanja, pa bi do sada imali već operativan novi Savjet i menadžment javnog servisa i ne bi bili izloženi svakodnevnom maltretiranju od strane novinara i urednika ovog medija”, pojašnjava Đurović.

On navodi da je nova skupštinska većina odlagala primjene zakona i promjene u RTCG, dok je , istovremeno, odbila da prihvati inicijativu preko 40 nevladinih organizacije i obavi izmjene Zakona o RTCG na osnovu predloga Media centra. Smatra da ukoliko je skupštinska većina iskoristila četiri mjeseca odlaganja primjene Zakona o RTCG samo za partijske dogovore oko personalnih rješenja u novom Savjetu i menadžmentu, onda nema govora o oslobađanju Javnog servisa i promjeni prakse.

﮼Aktuelni Zakon o RTCG je, u pogledu načina izbora i razrješenja članova Savjeta RTCG, najnepovoljnji do sada jer dozvoljava da se članovi Savjeta suštinski biraju voljom većine poslanika u Administrativom odboru (a zatim potvrde na plenarnoj sjednici Skupštine) dok je razrješenje članova Savjeta moguće obaviti na osnovu drugih zakonskih propisa koji propisuju sankcije za javne funkcionere. U prethodnim zakonima o RTCG izbor članova Savjeta vršio se na osnovu volje ovlašćenih predlagača i bez uticaja poslanika, dok je razrješenje člana Savjeta bilo moguće samo u slučajevima i pod uslovima koje je propisivao zakon o RTCG.  Zbog primjene novog Zakona o RTCG,  novi saziv Savjeta neće imati karakter samostalnog tijela. Savjet bira i razrješava generalnog direktora, koji kasnije bira direktore organizacionih jedinica, a svi zajedno staraju se o odgovornom poslovanju javnog servisa. Ukoliko Savjet RTCG nije samostalan, onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti”, pojašnjava Đurović.

Iako kaže da nema velika očekivanja od novog Savjeta, smatra da treba dati šansu novom sazivu da pokaže integritet i sposobnost u primjeni zakona i ostvarivanju ciljeva javnog medijskog servisa. Đurović je bio dugogodišnji član Savjeta RTCG koji je i sa te pozicije bio kritičar uređivačke politike Javnog servisa, a i sam je inicirao smjene dva generalna direktora Javnog servisa – Branka Vojičića i Rada Vojvodića. Nakon što je Savjet 2017. godine uspio da oslobodi Javni servis od snažne kontrole vladajućeg DPS-a i izabere Andrijanu Kadiju za generalnu direktoricu, Demokratska partija socijalista iskoristila je većinu u parlamentu i smijenila Đurovića iz Savjeta RTCG.

Dosadašnje aktivnosti partija na vlasti, međutim, ne pokazuju da oni zaista žele nezavisan i profesionalan Javni servis, već da i oni, kao i DPS, nacionalnu televiziju, čiji signal hvata svaki TV prijemnik u Crnoj Gori, vide samo kao značajno propagandno sredstvo za širenje političkog uticaja.

 

Vlast uvijek može da izabere poslušne predstavnike NVO

U procesu imenovanja članova Savjeta koji predstavljaju nevladine organizacije, primjetno je bilo odsustvo učešća prepoznatljivih i kredibilnih NVO. Goran Đurović vjeruje da je razlog smanjene zainteresovanosti za proces imenovanja članova Savjeta promjena zakonske regulative koja je omogućila poslanicima da glasaju o predstavnicima nevladinih organizacija umjesto doskorašnje prakse u kojoj su same NVO birale svoje predstavnike kojima najviše vjeruju.

﮼Ovakav proces doveo je do toga da u Savjetu nema aktivista NVO koji imaju značajno iskustvo na javnoj sceni i koji su prepoznati kao uporni i dosljedni borci za ostvarenje javnog interesa.Vjerujem da će se sa takvim, slabim Savjetom, lako upravljati od strane onih koji su ih svojim glasovima izabrali i od onih koji su ispregovarali sa političkim partijama njihovo imenovanje. Ukoliko poslanici ili Vlada biraju naše predstavnike, postoji opravdana bojazan da će, na ovom stepenu razvoja demokratije u Crnoj Gori, vlast uvijek naći one najposlušnije među NVO, koji će umjesto javnog slijediti interes partije koja ih je dovela na neko mjesto”, pojasnio je Đurović.

 

Nakon četiri godine teško je govoriti o bilo kakvoj pravdi

Bivši potpredsjednik Savjeta RTCG Nikola Vukčević protekle sedmice je nakon četiri godine dobio sudski proces koji pokazuje da je iz tog tijela smijenjen na osnovu nezakonite odluke Agencija za sprječavanje korupcije (ASK).

Agencija je tada donijela rješenja iz kojih proizlazi da je Vukčević mogao biti u konfliktu interesa jer je istovremeno sa funkcijom u Savjetu bio i osnivač jedne produkcijske kuće. Istovremeno je Agencija donijela rješenje da je Goran Đurović kršio Zakon o sprječavanju korupcije jer je istovremno bio direktor preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Obojica su u Skupštini smijenjena zbog odluka ASK, nakon čega je DPS povratio uticaj nad RTCG.

﮼Ukupne odgovornosti radi, podsjetiću, zbog nezakonite odluke Agencije za sprječavanje korupcije – razriješen sam sa mjesta člana Savjeta RTCG. Imajući u vidu da je, na moje zadovoljstvo, Upravni sud prilikom donošenja svih odluka o mom pitanju imao identičan stav u moju korist, te da je u ovoj trećoj presudi dao konačnu odluku da nisam u konfliktu interesa, najmanje što očekujem je izvinjenje Agencije za sprečavanje korupcije“, kazao je Vukčević za Monitor.

Ostaje još da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću i poništi nezakonitu odluku Skupštine u postupku razrješenja Vukčevića. U slučaju Đurovića, treći put u četiri prethodne godine, koliko traje sudski postupak, predmet se nalazi pred Višim sudom.

﮼Vjerujem da će i u mom slučaju Viši sud presuditi u moju korist i potvrditi presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava odluka Skupštine. Nakon četiri godine sudskog postupka i pokušaja medijske diskreditacije i pritiska od strane DPS kontrolisanih medija, teško je govoriti o bilo kavoj pravdi”, kaže Đurović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Možda bi pohvale dobili i od crnogorske javnosti, ako bi makar na trenutak zaboravila, da je policija sinoć hapšenjem Kašćelana samo radila svoj posao, onaj za koji je plaćaju građani Crne Gore. Zato umjesto hvalospjeva, slijedi podsjećanje da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane.

Isto tako ne treba zaboraviti da su upravo crnogorski istražitelji dozvolili da se Kašćelan brani sa slobode u sudskom postupku u kojem mu se sudi za zelenaštvo na organizovan način.

Ta odluka donijeta je krajem 2019. godine, nakon što je sud prihvatio jemstvo u iznosu nešto više od 500.000 eura u protiv vrijednosti nekretnina.

U istom predmetu sudi se nedavno uhapšenima Igoru M. Božoviću i njegovom sinu Vladimiru Božoviću. Otac i sin uhapšeni su sredinom aprila u Portugalu po potjernici NCB Intertpol Podgorica. Za navodnim pripadnicima kavačkog klana policija je tragala godinama, a prilikom hapšenja kod njih je pronašla pištolj i falsifikovana dokumenta Bugarske i Hrvatske, sa drugim identitetima.

Iz Uprave policije saopšteno je da su Božovići uhapšeni ciljanim traganjem i razmjenom operativnih podataka službenika Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL Eurpol SIRENE, sa partnerskom službom iz Portugalije, a uz podršku Europol-a i ENFAST mreže.

Za Božovićem je policija tragala od avgustra 2017. godine, a njegov sin Vladimir bježao je istražiteljima od 12. septembra 2016. godine. Igor Božović, kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je početkom novembra 2011. godine sa Kašćelnom stvorio kriminalnu organizaciju, bio je u zatvoru kada je policija u Kotoru hapsila kavčane. Spuške bedeme napustio je 4. avgusta 2017. godine, a Specijalno državno tužilaštvo tek 12 dana kasnije tražilo je od Višeg suda da Božoviću odrede pritvor.

Da se nadamo da će najnovija hapšenja biti uvod u neku novu priču obračuna sa kriminalnim klanovima.

 

I Kašćelan bio meta

Specijalno državno tužilaštvo i službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala nedavno su, kako je saopšteno, spriječili ubistvo Kašćelana.

Prema tim navodima, trebalo je da bude likvidiran 22. januara dok je blindiranim automobilom dolazio na suđenje u Viši sud u Podgorici.

Kašćelan je tog dana trebalo da bude napadnut na jednom od semafora u Podgorici dok se nalazio u automobilu – plan kriminalne grupe bio je da aktiviraju improvizovanu eksplozivnu napravu, koju bi postavili tako što bi motociklom prišli njegovom vozilu i magnetom je prikačili.

 

,,Pao” Cetinjanin

Crnogorski državljanin Ivan Armuš uhapšen je u nedelju u velikoj akciji kolumbijske policije, koja ga je označila kao jednog od vođa balkanskog kartela!

Kako je navela policija te države, Armuš je uhapšen u sklopu zapljene 494 kilograma kokaina na luksuznoj jedrilici koja je iz luke Kartahena trebalo da isplovi za Lisabon. Otkriveno je da je, osim za slanje velikih pošiljki kokaina u Evropu, ovaj Cetinjanin bio zadužen i za snabdijevanje američkog tržišta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo