Povežite se sa nama

OKO NAS

Za sjeme

Objavljeno prije

na

Predstavnici nevladinih organitacija, građanski aktivista, slobodnomislećih ljudi, dan poslije izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, okupili su se u Beranselu da mještanima pruži podršku u borbi za poštovanje Ustava i zakona i pravu na život u zdravoj sredini.

Na jednom mjestu našli su se ekološki aktivisti iz Podgorice, koji se bore za spas Gorice i protiv izgradnje tunela, ljudi iz Dragišnice, koji se bore protiv nezakonite sječe u nacinalnom parku, ljudi iz Kotora koji se bore protiv eksploatacije kamenoloma Marišići zbog devastacije životne sredine, ekološki aktivisti iz drugih gradova Crne Gore i nevladine organizacije koje se bave ne samo ekologijom nego i pitanjima ljudskih prava. Pridružili su im se prijatelji koji predstavljaju neformalne grupe građana, dobro poznati javnosti, kao i predstavnici medija.

Nijesu slučajno bili u isto vrijeme ne istom mjestu. Samo je ovdje Demokratska partija socijalista poražena legalno i legitimno. Na referendumu, koji je mjesna zajednica organizovala o izgradnji deponije Vasove vode.

Mnogi smatraju da je upravo taj referendum, u ljeto 2012. godine, predstavljao najslobodnije i najdemokratskije izjašnjavanje građana ikada održano u Crnoj Gori. Sproveden je bez kampanje, prinude, bez novca i mogućnosti uticaja na birače.

Aktivisti iz naselja došli su do ažuriranih biračkih spiskova prema kojima je pravo glasa u tom trenutku imalo 1.171 punoljetni Beranselac. To pravo iskoristilo je 626 građana, ili procentualno 53,45 odsto. Bez sile i prinude. Od toga, na pitanje „da li ste za to da se na teritoriji MZ Beranselo gradi regionalna sanitarna deponija?”, odrečno je odgovorilo 623 glasača. Samo dvoje mještana je glasalo za izgradnju deponije, dok je jedan listić bio nevažeći.

„Referendum smo sproveli zbog toga da lokalne vlasti ne bi pričale kako pobunu u Beranselu organizuje šačica ljudi. Nijesmo ni mislili da će oni priznati da su poraženi. Ali zbog šireg okruženja, pa i međunarodne javnosti, danas podsjećamo na taj čin i na činjenicu koliko je Beranselaca protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama” – poručuju mještani naselja.

Kada su Beranselci prvi put stali na barikade, polovinom novembra 2010. godine, gradonačelnik Berana Vuka Golubović, obećao im je da će problem biti riješen „sa prvim proljećnim danima”. Hoće reći, da će tada biti sanirano smetlište, koje ugrožava njihovo zdravlje i živote, i biti napravljena moderna sanitarna deponija.

Tri su proljeća prošla, a planina smeća i opasnog otpada na Vasovim vodama samo se uvećava. Nezakonito i nelegalno. Mještani nastavlju da se bune, a njihovu upornost lokalne vlasti objašnjavaju djelovanjem stranih obavještajnih službi, koje su u zavjeri protiv opštinskog rukovodstva. Naravno i DPS-a.

Ovo isto opštinsko rukovodstvo na aktivnosti u realizaciji navodnih priprema za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, počevši od 2007. i prve studije prema kojoj se, falsifikovanjem dokumenata i činjenica došlo do lokacije na Vasovim vodama kao drugorangirane, uprazno je potrošilo najmanje sedamsto hiljada eura. To niko i ne pominje.

Priča oko izbora lokacije za izgradnju regionalne deponije u Beranama za nekoliko opština, jedna je od ključnih stvari za razumijevanje odgovora na pitanje zašto se mještani Beransela bune. Selekcija je počela još 2004. godine. Tada se u igri pored pet lokacija, među kojima nije ni bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak. Prvobitnim masterplanom za odlaganje čvrstog otpada, koji je za potrebe crnogorskog Ministarstva uređenja prostora te godine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, lokacija Turjak je bila predložena kao „najbolje rješenje za regionalnu deponiju”. Mještani Bihora i nekoliko sela iz rožajske opštine, organizovali su masovne proteste. Naknadna studija pokazala je ne samo da lokacija Turjak nije najbolje, već da je „najgore moguće rješenje”.

Novom studijom predviđeno je sedam lokacija na području beranske opštine. Četiri je predložio Hidrometorološki zavod, dvije američka razvojna organizacija CHF, koja je finansirala izradu studije. Sedmu lokaciju, Vasove vode, naknadno je za bodovanje predložila lokalna uprava.

Bodovanje je pokazalo da je najekonomičnija lokacija stari kamenolom u selu Buče, na Gradinskom polju. Drugorangirana je bila Vasove vode. Lokalna uprava je, međutim, obavijestila obrađivača da je lokacija Buče, gdje inače živi gradonačelnik i koja je jako uporište DPS-a u ovom gradu, sporna zbog procesa restitucije. Istovremeno su ga obavijestili da su počeli proces otkupa zemljišta na Vasovim vodama – prije nego je izvršeno bodovanje. Tako su se, unaprijed isprojektovane, Vasove vode našle na prvom mjestu.

Zaludu su mještani Beransela prigovarali. Onda je spontano krenuo talas protesta. Nakon što je javno nudio da Opštini vrati novac koji su potrošili za otkup privatnog zemljišta na Vasovim vodama, krajem ljeta 2010. godine američki državljanin porijeklom iz ovog naselja Jovan Lončar zakupio je bilbord i nalijepio fotografiju gradskog smetlišta na Vasovim vodama s pitanjem – „Dokle”. Cijepanje tog bilborda pod pokroviteljstvom lokalnih vlasti bilo je inicijalna kapisla za proteste mještana, koji su počeli dva-tri mjeseca kasnije.

Lončar je dobio spor protiv lokalnih vlasti i njegov bilbord morali su vratiti na isto mjesto s kojeg su ga vatrogasci skinuli. Nezadovoljan visinom odštete za duševne bolove koje je pretrpio, a koje je Osnovni sud u Beranama procijenio na petsto eura, on je uložio tužbu Strazburu protiv države Crne Gore. Lončareva tužba je u ovom međunarodnom sudu nedavno prihvaćena, tako da će se naša država uskoro suočiti s neugodnim procesom iz oblasti ljudskih prava.

Beranselci su razvili građanski aktivizam do razmjera kakve do sada nijesu viđene u Crnoj Gori. Vlastima se to ne sviđa i počinju da ih hapse i sprovode u zatvor. Oni se vezuju lancima i pored crnogorske, nose i američku zastavu. Simbolično okrenute naopačke. Vojnici znaju da je obrnuto zakačena zastava znak za poziv u pomoć. Mještani ovog naselja kažu da na taj način šalju signale međunarodnoj zajednici da treba da se umiješa u ovaj problem u susret otvaranju poglavlja koje se tiče ekologije.

I posljednji susret ekologa i građanskih aktivista u Beranselu policija je pokušala da preduprijedi i zabrani. Mještanima naselja i njihovim gostima iz čitave Crne Gore nije dozvoljeno da prošetaju do centra grada, jer navodno to nijesu najavili na vrijeme. Oni su druženje organizovali na privatnom posjedu. Prije toga su simbolično zasadili mlada stabla na Vasovim vodama.

Građanski aktivisti su odali priznaje devedesetpetogodišnjem Đorđiju Tomoviću tako što su polijegali ispred njega i natpisa „svi smo mi Beranselo”, baš kao što je i ovaj starina, koji je dobio poziv za zatvor, zalijegao ispred kamiona komunalnog preduzeća.

Beranselci su kroz građanski aktivizam za tri godine osvojili prostore slobode koji drugi tek treba da osvajaju. Jednom će na njihovom primjeru djeca u školi učiti kako se sije sjeme slobode.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo