Predstavnici nevladinih organitacija, građanski aktivista, slobodnomislećih ljudi, dan poslije izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, okupili su se u Beranselu da mještanima pruži podršku u borbi za poštovanje Ustava i zakona i pravu na život u zdravoj sredini.
Na jednom mjestu našli su se ekološki aktivisti iz Podgorice, koji se bore za spas Gorice i protiv izgradnje tunela, ljudi iz Dragišnice, koji se bore protiv nezakonite sječe u nacinalnom parku, ljudi iz Kotora koji se bore protiv eksploatacije kamenoloma Marišići zbog devastacije životne sredine, ekološki aktivisti iz drugih gradova Crne Gore i nevladine organizacije koje se bave ne samo ekologijom nego i pitanjima ljudskih prava. Pridružili su im se prijatelji koji predstavljaju neformalne grupe građana, dobro poznati javnosti, kao i predstavnici medija.
Nijesu slučajno bili u isto vrijeme ne istom mjestu. Samo je ovdje Demokratska partija socijalista poražena legalno i legitimno. Na referendumu, koji je mjesna zajednica organizovala o izgradnji deponije Vasove vode.
Mnogi smatraju da je upravo taj referendum, u ljeto 2012. godine, predstavljao najslobodnije i najdemokratskije izjašnjavanje građana ikada održano u Crnoj Gori. Sproveden je bez kampanje, prinude, bez novca i mogućnosti uticaja na birače.
Aktivisti iz naselja došli su do ažuriranih biračkih spiskova prema kojima je pravo glasa u tom trenutku imalo 1.171 punoljetni Beranselac. To pravo iskoristilo je 626 građana, ili procentualno 53,45 odsto. Bez sile i prinude. Od toga, na pitanje „da li ste za to da se na teritoriji MZ Beranselo gradi regionalna sanitarna deponija?”, odrečno je odgovorilo 623 glasača. Samo dvoje mještana je glasalo za izgradnju deponije, dok je jedan listić bio nevažeći.
„Referendum smo sproveli zbog toga da lokalne vlasti ne bi pričale kako pobunu u Beranselu organizuje šačica ljudi. Nijesmo ni mislili da će oni priznati da su poraženi. Ali zbog šireg okruženja, pa i međunarodne javnosti, danas podsjećamo na taj čin i na činjenicu koliko je Beranselaca protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama” – poručuju mještani naselja.
Kada su Beranselci prvi put stali na barikade, polovinom novembra 2010. godine, gradonačelnik Berana Vuka Golubović, obećao im je da će problem biti riješen „sa prvim proljećnim danima”. Hoće reći, da će tada biti sanirano smetlište, koje ugrožava njihovo zdravlje i živote, i biti napravljena moderna sanitarna deponija.
Tri su proljeća prošla, a planina smeća i opasnog otpada na Vasovim vodama samo se uvećava. Nezakonito i nelegalno. Mještani nastavlju da se bune, a njihovu upornost lokalne vlasti objašnjavaju djelovanjem stranih obavještajnih službi, koje su u zavjeri protiv opštinskog rukovodstva. Naravno i DPS-a.
Ovo isto opštinsko rukovodstvo na aktivnosti u realizaciji navodnih priprema za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, počevši od 2007. i prve studije prema kojoj se, falsifikovanjem dokumenata i činjenica došlo do lokacije na Vasovim vodama kao drugorangirane, uprazno je potrošilo najmanje sedamsto hiljada eura. To niko i ne pominje.
Priča oko izbora lokacije za izgradnju regionalne deponije u Beranama za nekoliko opština, jedna je od ključnih stvari za razumijevanje odgovora na pitanje zašto se mještani Beransela bune. Selekcija je počela još 2004. godine. Tada se u igri pored pet lokacija, među kojima nije ni bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak. Prvobitnim masterplanom za odlaganje čvrstog otpada, koji je za potrebe crnogorskog Ministarstva uređenja prostora te godine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, lokacija Turjak je bila predložena kao „najbolje rješenje za regionalnu deponiju”. Mještani Bihora i nekoliko sela iz rožajske opštine, organizovali su masovne proteste. Naknadna studija pokazala je ne samo da lokacija Turjak nije najbolje, već da je „najgore moguće rješenje”.
Novom studijom predviđeno je sedam lokacija na području beranske opštine. Četiri je predložio Hidrometorološki zavod, dvije američka razvojna organizacija CHF, koja je finansirala izradu studije. Sedmu lokaciju, Vasove vode, naknadno je za bodovanje predložila lokalna uprava.
Bodovanje je pokazalo da je najekonomičnija lokacija stari kamenolom u selu Buče, na Gradinskom polju. Drugorangirana je bila Vasove vode. Lokalna uprava je, međutim, obavijestila obrađivača da je lokacija Buče, gdje inače živi gradonačelnik i koja je jako uporište DPS-a u ovom gradu, sporna zbog procesa restitucije. Istovremeno su ga obavijestili da su počeli proces otkupa zemljišta na Vasovim vodama – prije nego je izvršeno bodovanje. Tako su se, unaprijed isprojektovane, Vasove vode našle na prvom mjestu.
Zaludu su mještani Beransela prigovarali. Onda je spontano krenuo talas protesta. Nakon što je javno nudio da Opštini vrati novac koji su potrošili za otkup privatnog zemljišta na Vasovim vodama, krajem ljeta 2010. godine američki državljanin porijeklom iz ovog naselja Jovan Lončar zakupio je bilbord i nalijepio fotografiju gradskog smetlišta na Vasovim vodama s pitanjem – „Dokle”. Cijepanje tog bilborda pod pokroviteljstvom lokalnih vlasti bilo je inicijalna kapisla za proteste mještana, koji su počeli dva-tri mjeseca kasnije.
Lončar je dobio spor protiv lokalnih vlasti i njegov bilbord morali su vratiti na isto mjesto s kojeg su ga vatrogasci skinuli. Nezadovoljan visinom odštete za duševne bolove koje je pretrpio, a koje je Osnovni sud u Beranama procijenio na petsto eura, on je uložio tužbu Strazburu protiv države Crne Gore. Lončareva tužba je u ovom međunarodnom sudu nedavno prihvaćena, tako da će se naša država uskoro suočiti s neugodnim procesom iz oblasti ljudskih prava.
Beranselci su razvili građanski aktivizam do razmjera kakve do sada nijesu viđene u Crnoj Gori. Vlastima se to ne sviđa i počinju da ih hapse i sprovode u zatvor. Oni se vezuju lancima i pored crnogorske, nose i američku zastavu. Simbolično okrenute naopačke. Vojnici znaju da je obrnuto zakačena zastava znak za poziv u pomoć. Mještani ovog naselja kažu da na taj način šalju signale međunarodnoj zajednici da treba da se umiješa u ovaj problem u susret otvaranju poglavlja koje se tiče ekologije.
I posljednji susret ekologa i građanskih aktivista u Beranselu policija je pokušala da preduprijedi i zabrani. Mještanima naselja i njihovim gostima iz čitave Crne Gore nije dozvoljeno da prošetaju do centra grada, jer navodno to nijesu najavili na vrijeme. Oni su druženje organizovali na privatnom posjedu. Prije toga su simbolično zasadili mlada stabla na Vasovim vodama.
Građanski aktivisti su odali priznaje devedesetpetogodišnjem Đorđiju Tomoviću tako što su polijegali ispred njega i natpisa „svi smo mi Beranselo”, baš kao što je i ovaj starina, koji je dobio poziv za zatvor, zalijegao ispred kamiona komunalnog preduzeća.
Beranselci su kroz građanski aktivizam za tri godine osvojili prostore slobode koji drugi tek treba da osvajaju. Jednom će na njihovom primjeru djeca u školi učiti kako se sije sjeme slobode.
Tufik SOFTIĆ