Povežite se sa nama

OKO NAS

Za sjeme

Objavljeno prije

na

Predstavnici nevladinih organitacija, građanski aktivista, slobodnomislećih ljudi, dan poslije izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, okupili su se u Beranselu da mještanima pruži podršku u borbi za poštovanje Ustava i zakona i pravu na život u zdravoj sredini.

Na jednom mjestu našli su se ekološki aktivisti iz Podgorice, koji se bore za spas Gorice i protiv izgradnje tunela, ljudi iz Dragišnice, koji se bore protiv nezakonite sječe u nacinalnom parku, ljudi iz Kotora koji se bore protiv eksploatacije kamenoloma Marišići zbog devastacije životne sredine, ekološki aktivisti iz drugih gradova Crne Gore i nevladine organizacije koje se bave ne samo ekologijom nego i pitanjima ljudskih prava. Pridružili su im se prijatelji koji predstavljaju neformalne grupe građana, dobro poznati javnosti, kao i predstavnici medija.

Nijesu slučajno bili u isto vrijeme ne istom mjestu. Samo je ovdje Demokratska partija socijalista poražena legalno i legitimno. Na referendumu, koji je mjesna zajednica organizovala o izgradnji deponije Vasove vode.

Mnogi smatraju da je upravo taj referendum, u ljeto 2012. godine, predstavljao najslobodnije i najdemokratskije izjašnjavanje građana ikada održano u Crnoj Gori. Sproveden je bez kampanje, prinude, bez novca i mogućnosti uticaja na birače.

Aktivisti iz naselja došli su do ažuriranih biračkih spiskova prema kojima je pravo glasa u tom trenutku imalo 1.171 punoljetni Beranselac. To pravo iskoristilo je 626 građana, ili procentualno 53,45 odsto. Bez sile i prinude. Od toga, na pitanje „da li ste za to da se na teritoriji MZ Beranselo gradi regionalna sanitarna deponija?”, odrečno je odgovorilo 623 glasača. Samo dvoje mještana je glasalo za izgradnju deponije, dok je jedan listić bio nevažeći.

„Referendum smo sproveli zbog toga da lokalne vlasti ne bi pričale kako pobunu u Beranselu organizuje šačica ljudi. Nijesmo ni mislili da će oni priznati da su poraženi. Ali zbog šireg okruženja, pa i međunarodne javnosti, danas podsjećamo na taj čin i na činjenicu koliko je Beranselaca protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama” – poručuju mještani naselja.

Kada su Beranselci prvi put stali na barikade, polovinom novembra 2010. godine, gradonačelnik Berana Vuka Golubović, obećao im je da će problem biti riješen „sa prvim proljećnim danima”. Hoće reći, da će tada biti sanirano smetlište, koje ugrožava njihovo zdravlje i živote, i biti napravljena moderna sanitarna deponija.

Tri su proljeća prošla, a planina smeća i opasnog otpada na Vasovim vodama samo se uvećava. Nezakonito i nelegalno. Mještani nastavlju da se bune, a njihovu upornost lokalne vlasti objašnjavaju djelovanjem stranih obavještajnih službi, koje su u zavjeri protiv opštinskog rukovodstva. Naravno i DPS-a.

Ovo isto opštinsko rukovodstvo na aktivnosti u realizaciji navodnih priprema za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, počevši od 2007. i prve studije prema kojoj se, falsifikovanjem dokumenata i činjenica došlo do lokacije na Vasovim vodama kao drugorangirane, uprazno je potrošilo najmanje sedamsto hiljada eura. To niko i ne pominje.

Priča oko izbora lokacije za izgradnju regionalne deponije u Beranama za nekoliko opština, jedna je od ključnih stvari za razumijevanje odgovora na pitanje zašto se mještani Beransela bune. Selekcija je počela još 2004. godine. Tada se u igri pored pet lokacija, među kojima nije ni bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak. Prvobitnim masterplanom za odlaganje čvrstog otpada, koji je za potrebe crnogorskog Ministarstva uređenja prostora te godine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, lokacija Turjak je bila predložena kao „najbolje rješenje za regionalnu deponiju”. Mještani Bihora i nekoliko sela iz rožajske opštine, organizovali su masovne proteste. Naknadna studija pokazala je ne samo da lokacija Turjak nije najbolje, već da je „najgore moguće rješenje”.

Novom studijom predviđeno je sedam lokacija na području beranske opštine. Četiri je predložio Hidrometorološki zavod, dvije američka razvojna organizacija CHF, koja je finansirala izradu studije. Sedmu lokaciju, Vasove vode, naknadno je za bodovanje predložila lokalna uprava.

Bodovanje je pokazalo da je najekonomičnija lokacija stari kamenolom u selu Buče, na Gradinskom polju. Drugorangirana je bila Vasove vode. Lokalna uprava je, međutim, obavijestila obrađivača da je lokacija Buče, gdje inače živi gradonačelnik i koja je jako uporište DPS-a u ovom gradu, sporna zbog procesa restitucije. Istovremeno su ga obavijestili da su počeli proces otkupa zemljišta na Vasovim vodama – prije nego je izvršeno bodovanje. Tako su se, unaprijed isprojektovane, Vasove vode našle na prvom mjestu.

Zaludu su mještani Beransela prigovarali. Onda je spontano krenuo talas protesta. Nakon što je javno nudio da Opštini vrati novac koji su potrošili za otkup privatnog zemljišta na Vasovim vodama, krajem ljeta 2010. godine američki državljanin porijeklom iz ovog naselja Jovan Lončar zakupio je bilbord i nalijepio fotografiju gradskog smetlišta na Vasovim vodama s pitanjem – „Dokle”. Cijepanje tog bilborda pod pokroviteljstvom lokalnih vlasti bilo je inicijalna kapisla za proteste mještana, koji su počeli dva-tri mjeseca kasnije.

Lončar je dobio spor protiv lokalnih vlasti i njegov bilbord morali su vratiti na isto mjesto s kojeg su ga vatrogasci skinuli. Nezadovoljan visinom odštete za duševne bolove koje je pretrpio, a koje je Osnovni sud u Beranama procijenio na petsto eura, on je uložio tužbu Strazburu protiv države Crne Gore. Lončareva tužba je u ovom međunarodnom sudu nedavno prihvaćena, tako da će se naša država uskoro suočiti s neugodnim procesom iz oblasti ljudskih prava.

Beranselci su razvili građanski aktivizam do razmjera kakve do sada nijesu viđene u Crnoj Gori. Vlastima se to ne sviđa i počinju da ih hapse i sprovode u zatvor. Oni se vezuju lancima i pored crnogorske, nose i američku zastavu. Simbolično okrenute naopačke. Vojnici znaju da je obrnuto zakačena zastava znak za poziv u pomoć. Mještani ovog naselja kažu da na taj način šalju signale međunarodnoj zajednici da treba da se umiješa u ovaj problem u susret otvaranju poglavlja koje se tiče ekologije.

I posljednji susret ekologa i građanskih aktivista u Beranselu policija je pokušala da preduprijedi i zabrani. Mještanima naselja i njihovim gostima iz čitave Crne Gore nije dozvoljeno da prošetaju do centra grada, jer navodno to nijesu najavili na vrijeme. Oni su druženje organizovali na privatnom posjedu. Prije toga su simbolično zasadili mlada stabla na Vasovim vodama.

Građanski aktivisti su odali priznaje devedesetpetogodišnjem Đorđiju Tomoviću tako što su polijegali ispred njega i natpisa „svi smo mi Beranselo”, baš kao što je i ovaj starina, koji je dobio poziv za zatvor, zalijegao ispred kamiona komunalnog preduzeća.

Beranselci su kroz građanski aktivizam za tri godine osvojili prostore slobode koji drugi tek treba da osvajaju. Jednom će na njihovom primjeru djeca u školi učiti kako se sije sjeme slobode.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo