Povežite se sa nama

OKO NAS

Za sjeme

Objavljeno prije

na

Predstavnici nevladinih organitacija, građanski aktivista, slobodnomislećih ljudi, dan poslije izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, okupili su se u Beranselu da mještanima pruži podršku u borbi za poštovanje Ustava i zakona i pravu na život u zdravoj sredini.

Na jednom mjestu našli su se ekološki aktivisti iz Podgorice, koji se bore za spas Gorice i protiv izgradnje tunela, ljudi iz Dragišnice, koji se bore protiv nezakonite sječe u nacinalnom parku, ljudi iz Kotora koji se bore protiv eksploatacije kamenoloma Marišići zbog devastacije životne sredine, ekološki aktivisti iz drugih gradova Crne Gore i nevladine organizacije koje se bave ne samo ekologijom nego i pitanjima ljudskih prava. Pridružili su im se prijatelji koji predstavljaju neformalne grupe građana, dobro poznati javnosti, kao i predstavnici medija.

Nijesu slučajno bili u isto vrijeme ne istom mjestu. Samo je ovdje Demokratska partija socijalista poražena legalno i legitimno. Na referendumu, koji je mjesna zajednica organizovala o izgradnji deponije Vasove vode.

Mnogi smatraju da je upravo taj referendum, u ljeto 2012. godine, predstavljao najslobodnije i najdemokratskije izjašnjavanje građana ikada održano u Crnoj Gori. Sproveden je bez kampanje, prinude, bez novca i mogućnosti uticaja na birače.

Aktivisti iz naselja došli su do ažuriranih biračkih spiskova prema kojima je pravo glasa u tom trenutku imalo 1.171 punoljetni Beranselac. To pravo iskoristilo je 626 građana, ili procentualno 53,45 odsto. Bez sile i prinude. Od toga, na pitanje „da li ste za to da se na teritoriji MZ Beranselo gradi regionalna sanitarna deponija?”, odrečno je odgovorilo 623 glasača. Samo dvoje mještana je glasalo za izgradnju deponije, dok je jedan listić bio nevažeći.

„Referendum smo sproveli zbog toga da lokalne vlasti ne bi pričale kako pobunu u Beranselu organizuje šačica ljudi. Nijesmo ni mislili da će oni priznati da su poraženi. Ali zbog šireg okruženja, pa i međunarodne javnosti, danas podsjećamo na taj čin i na činjenicu koliko je Beranselaca protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama” – poručuju mještani naselja.

Kada su Beranselci prvi put stali na barikade, polovinom novembra 2010. godine, gradonačelnik Berana Vuka Golubović, obećao im je da će problem biti riješen „sa prvim proljećnim danima”. Hoće reći, da će tada biti sanirano smetlište, koje ugrožava njihovo zdravlje i živote, i biti napravljena moderna sanitarna deponija.

Tri su proljeća prošla, a planina smeća i opasnog otpada na Vasovim vodama samo se uvećava. Nezakonito i nelegalno. Mještani nastavlju da se bune, a njihovu upornost lokalne vlasti objašnjavaju djelovanjem stranih obavještajnih službi, koje su u zavjeri protiv opštinskog rukovodstva. Naravno i DPS-a.

Ovo isto opštinsko rukovodstvo na aktivnosti u realizaciji navodnih priprema za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, počevši od 2007. i prve studije prema kojoj se, falsifikovanjem dokumenata i činjenica došlo do lokacije na Vasovim vodama kao drugorangirane, uprazno je potrošilo najmanje sedamsto hiljada eura. To niko i ne pominje.

Priča oko izbora lokacije za izgradnju regionalne deponije u Beranama za nekoliko opština, jedna je od ključnih stvari za razumijevanje odgovora na pitanje zašto se mještani Beransela bune. Selekcija je počela još 2004. godine. Tada se u igri pored pet lokacija, među kojima nije ni bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak. Prvobitnim masterplanom za odlaganje čvrstog otpada, koji je za potrebe crnogorskog Ministarstva uređenja prostora te godine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, lokacija Turjak je bila predložena kao „najbolje rješenje za regionalnu deponiju”. Mještani Bihora i nekoliko sela iz rožajske opštine, organizovali su masovne proteste. Naknadna studija pokazala je ne samo da lokacija Turjak nije najbolje, već da je „najgore moguće rješenje”.

Novom studijom predviđeno je sedam lokacija na području beranske opštine. Četiri je predložio Hidrometorološki zavod, dvije američka razvojna organizacija CHF, koja je finansirala izradu studije. Sedmu lokaciju, Vasove vode, naknadno je za bodovanje predložila lokalna uprava.

Bodovanje je pokazalo da je najekonomičnija lokacija stari kamenolom u selu Buče, na Gradinskom polju. Drugorangirana je bila Vasove vode. Lokalna uprava je, međutim, obavijestila obrađivača da je lokacija Buče, gdje inače živi gradonačelnik i koja je jako uporište DPS-a u ovom gradu, sporna zbog procesa restitucije. Istovremeno su ga obavijestili da su počeli proces otkupa zemljišta na Vasovim vodama – prije nego je izvršeno bodovanje. Tako su se, unaprijed isprojektovane, Vasove vode našle na prvom mjestu.

Zaludu su mještani Beransela prigovarali. Onda je spontano krenuo talas protesta. Nakon što je javno nudio da Opštini vrati novac koji su potrošili za otkup privatnog zemljišta na Vasovim vodama, krajem ljeta 2010. godine američki državljanin porijeklom iz ovog naselja Jovan Lončar zakupio je bilbord i nalijepio fotografiju gradskog smetlišta na Vasovim vodama s pitanjem – „Dokle”. Cijepanje tog bilborda pod pokroviteljstvom lokalnih vlasti bilo je inicijalna kapisla za proteste mještana, koji su počeli dva-tri mjeseca kasnije.

Lončar je dobio spor protiv lokalnih vlasti i njegov bilbord morali su vratiti na isto mjesto s kojeg su ga vatrogasci skinuli. Nezadovoljan visinom odštete za duševne bolove koje je pretrpio, a koje je Osnovni sud u Beranama procijenio na petsto eura, on je uložio tužbu Strazburu protiv države Crne Gore. Lončareva tužba je u ovom međunarodnom sudu nedavno prihvaćena, tako da će se naša država uskoro suočiti s neugodnim procesom iz oblasti ljudskih prava.

Beranselci su razvili građanski aktivizam do razmjera kakve do sada nijesu viđene u Crnoj Gori. Vlastima se to ne sviđa i počinju da ih hapse i sprovode u zatvor. Oni se vezuju lancima i pored crnogorske, nose i američku zastavu. Simbolično okrenute naopačke. Vojnici znaju da je obrnuto zakačena zastava znak za poziv u pomoć. Mještani ovog naselja kažu da na taj način šalju signale međunarodnoj zajednici da treba da se umiješa u ovaj problem u susret otvaranju poglavlja koje se tiče ekologije.

I posljednji susret ekologa i građanskih aktivista u Beranselu policija je pokušala da preduprijedi i zabrani. Mještanima naselja i njihovim gostima iz čitave Crne Gore nije dozvoljeno da prošetaju do centra grada, jer navodno to nijesu najavili na vrijeme. Oni su druženje organizovali na privatnom posjedu. Prije toga su simbolično zasadili mlada stabla na Vasovim vodama.

Građanski aktivisti su odali priznaje devedesetpetogodišnjem Đorđiju Tomoviću tako što su polijegali ispred njega i natpisa „svi smo mi Beranselo”, baš kao što je i ovaj starina, koji je dobio poziv za zatvor, zalijegao ispred kamiona komunalnog preduzeća.

Beranselci su kroz građanski aktivizam za tri godine osvojili prostore slobode koji drugi tek treba da osvajaju. Jednom će na njihovom primjeru djeca u školi učiti kako se sije sjeme slobode.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo