Povežite se sa nama

OKO NAS

Korak po korak

Objavljeno prije

na

Crnogorska policija je od početka godine zaplijenila 1. 234 kilograma opojnih droga. Zabrinjavajuće je da je to mnogo veća količina od prošlogodišnje zapljene (500 kilograma) i da je naša država i dalje važna destinacija preko koje se krijumčari droga. Procjenjuje se da ipak manji dio droge ostaje u našoj državi, ali sasvim dovoljno da se dvije decenije stvaraju generacije zavisnika, koji prave ogromne probleme sebi, svojim porodicama i cijelom društvu. O tome kako se zavisnicima može pomoći da se rehabilituju, resocijalizuju i reintegrišu svjedoče primjeri iz Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica i NVO 4 Life.

Javna ustanova Podgorica je ustanova stacionarnog tipa. Tretman u njoj počiva na pristupu da oporavak od bolesti zavisnosti ne predstavlja samo uspostavljanje apstinencije, već podrazumijeva promjenu životnog stila, ponašanja, razmišljanja i stavova, što je dugoročan proces.

Osnovne programske aktivnosti sprovode se kroz savremene metode rada i u prostorijama opremljenim prema visokim standardima. Osim prostorija u kojima se rade grupne terapije, individualne terapije, terena za fudbal, košarku, teretane, ustanova posjeduje i biblioteku i kompjutersku salu.

Tretman traje najmanje 12 mjeseci rezidencijalnog boravka, koji se sastoji iz tri faze: adaptacija, rehabilitacija i resocijalizacija. Nakon toga, slijedi 12 mjeseci nerezidencijalnog tretmana koji podrazumijeva volontiranje i podržavanje novih klijenata.

Proces resocijalizacije u JU Podgorica ima za cilj da klijent uskladi svoje ponašanje sa zahtjevima društva, kao i da razvije osjećanja društvene svijesti i samodiscipline. Pored programskih aktivnosti, klijentima se omogućuje prisustvovanje što većem broju kulturno-umjetničkih manifestacija, a značajna saradnja na tom polju ostvarena je sa Gradskim pozorištem, CNP-om i KIC-om Budo Tomović. Takođe, često se organizuju različite akcije povodom obilježavanja važnih datuma, a klijenti se usmjeravaju i na zdrave aktivnosti, kao što su posjete ekološkim lokacijama u vidu izleta i planinarenja.

– Sadržaj akcija uglavnom je usmjeren na podizanje svijesti javnosti da problem bolesti zavisnosti ne treba skrivati i da se radi o bolesti koja se uspješno tretira, a sve u cilju suzbijanja stigme koja prati zavisnike u oporavku, kaže direktor Aleksandar Radinović.

Nakon završenog cjelokupnog tretmana JU Podgorica ne prekida kontakt sa klijentima. U njoj uvijek mogu pronaći razumijevanje i koristan savjet za održavanje kvalitetne apstinencije, a nekima se omogućava i volonterski rad u njoj.

U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore već dvije godine organizuje se radno angažovanje asistenata u tretmanu bivših klijenata koji sada uspješno apstiniraju. Ta praksa se pokazala kao veoma korisna, a za ovu vrstu angažovanja biraju se klijenti koji su prestali da koriste psihoaktivne supstance i pokazuju odgovornost za rad sa zavisnicima.

Radi stvaranja radnih navika klijenti se, kaže direktor Radinović, bave uređenjem kruga ustanove, radovima sa ukrasnim biljem u plasteniku i radovima u vinogradu. Takođe, dio te terapije čini i art-terapija (slikaraska radionica) koju vode akademski slikari. Obezbjeđivanjem sredstava kroz projekat Reforma sistema socijalne i dječje zaštite – unapređenje socijalne inkluzije IPA 2010, a koji finansira Evropska unija, u planu je unapređenje pokrenute radionice za uzgoj pčela i vrcanje meda, stolarske radionice i radionice za umjetničku obradu drveta.

Program pomoći pri reintegraciji zavisnika/ca organizuje i NVO 4 Life iz Podgorice.

– Tokom liječenja osoba zavisnih od droga pokušavamo da im ukažemo na to da njihovo ponašanje nije bilo prihvatljivo i u skladu sa društvenim normama i da je zbog toga neophodno da se uklone uzroci takvog ponašanja kako bi mogli postati zdrave, cjelovite i prihvaćene ličnosti. Međutim, uspjeh u njihovom izlječenju je deteminisan prije svega sadržajima koji im stoje na raspolaganju nakon rehabilitacije i resocijalizacije, ali i odnosom društva prema njima, jer bez prihvatanja i aktivnog uključivanja bivših zavisnika/ca u takve sadržaje i sam proces rehabilitacije i resocijalizacije neće biti u potpunosti uspješan, kaže Saša Mijović, izvršni direktor NVO 4 Life.

Veliki problem predstavlja i to što u Crnoj Gori ne postoje institucije za prihvat bivših zatvorenika nakon odsluženja kazne. Tako su oni dvostruko diskriminisani, jer su i bivši zavisnici od droga i bivši zatvorenici.

Prvi oblik pomoći zavisnicima sastoji se u rješavanju problema koje zavisnik sam ne može da riješi, a koje su od značaja za njegovo dalje ponašanje – zaposlenje, rješavanje materijalnih teškoća itd. Drugi oblik se sastoji u podsticanju osobe da sama rješava svoje probleme.

Ova NVO, osim što im pruža pomoć u rehabilitaciji i (re)socijalizaciji, u dijelu (re)integracije pokušava da bude most između tih osoba i društva i pomaže im pri reintegraciji tako što ih nakon rehabilitacije i resocijalizacije ili nakon odsluženja kazne zatvora prihvata u svoj Dnevni centar, pomažući im pri daljoj resocijalizaciji i reintegraciji.

Godinama ova NVO posreduje i pomaže pri zaposlenju, edukacijama i stručnom osposobljavanju zavisnika.

– Pomogli smo jednom broju njih da se zaposle. Od jula ove godine uz podršku kancelarije UNDP u Crnoj Gori pokrenuli smo projekat Pomoć i podrška socijalnoj inkluziji zavisnika/ca čiji je cilj njihovo osposobljavanje za dizajn i izradu propagandnog materijala i njegovu izradu na mašini koju su nam donirali u te svrhe, kaže Mijović.

Zavisnici/ce koji su na tretmanu odvikavanja od droga u ovoj organizaciji imaju priliku da se osposobe i rade taj posao, ali i da zarade prodajom materijala.

– Pošto jedan broj zavisnika/ca čini razna krivična djela kako bi nabavili drogu (krađe, razbojništva, prostitucija) ovim programom reintegracije oni se vježbaju i uče da na pošten način obezbijede finansijska sredstva neophodna za život. Time se utiče na sprečavanje recidiva i na kraju smanjuje stopa kriminaliteta, objašnjava Mijović.

Najbrojni zavisnici od droge

Za usluge Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica i od septembra 2008. do septembra ove godine interesovalo se 380 osoba. Tretman je započelo blizu 200 klijenata.

Od ukupnog broja primljenih klijenata, oko tri odsto su zavisnici od alkohola, 1,5 odsto zavisnici od kocke, dok ostalih 95,5 odsto koristi drogu.

– Sa ponosom možemo reći da su ovi rezultati veoma dobri, uzimajući u obzir specifiku bolesti zavisnosti koja se definiše kao hronična, progresivna, recidivirajuća bolest. Podaci ukazuju da se najveći broj klijenata odlučuje na dugoročan tretman nakon 8-15 godina aktivne faze bolesti i to njih 54,50%, nakon 15-20 godina njih 20,50%, a najmanji procenat (sedam odsto) je onih koji „provedu u problemu” 20-33 godine. Najveći procenat klijenata koji su otpočeli tretman u Ustanovi imao je imeđu 24 i 35 godina, oko 80,90%, dok najmanji procenat čine klijenti koji tretman otpočinju sa 20 do 24 godine starosti, samo njih 5,10%, kaže direktor Aleksandar Radinović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo