Povežite se sa nama

OKO NAS

Korak po korak

Objavljeno prije

na

Crnogorska policija je od početka godine zaplijenila 1. 234 kilograma opojnih droga. Zabrinjavajuće je da je to mnogo veća količina od prošlogodišnje zapljene (500 kilograma) i da je naša država i dalje važna destinacija preko koje se krijumčari droga. Procjenjuje se da ipak manji dio droge ostaje u našoj državi, ali sasvim dovoljno da se dvije decenije stvaraju generacije zavisnika, koji prave ogromne probleme sebi, svojim porodicama i cijelom društvu. O tome kako se zavisnicima može pomoći da se rehabilituju, resocijalizuju i reintegrišu svjedoče primjeri iz Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica i NVO 4 Life.

Javna ustanova Podgorica je ustanova stacionarnog tipa. Tretman u njoj počiva na pristupu da oporavak od bolesti zavisnosti ne predstavlja samo uspostavljanje apstinencije, već podrazumijeva promjenu životnog stila, ponašanja, razmišljanja i stavova, što je dugoročan proces.

Osnovne programske aktivnosti sprovode se kroz savremene metode rada i u prostorijama opremljenim prema visokim standardima. Osim prostorija u kojima se rade grupne terapije, individualne terapije, terena za fudbal, košarku, teretane, ustanova posjeduje i biblioteku i kompjutersku salu.

Tretman traje najmanje 12 mjeseci rezidencijalnog boravka, koji se sastoji iz tri faze: adaptacija, rehabilitacija i resocijalizacija. Nakon toga, slijedi 12 mjeseci nerezidencijalnog tretmana koji podrazumijeva volontiranje i podržavanje novih klijenata.

Proces resocijalizacije u JU Podgorica ima za cilj da klijent uskladi svoje ponašanje sa zahtjevima društva, kao i da razvije osjećanja društvene svijesti i samodiscipline. Pored programskih aktivnosti, klijentima se omogućuje prisustvovanje što većem broju kulturno-umjetničkih manifestacija, a značajna saradnja na tom polju ostvarena je sa Gradskim pozorištem, CNP-om i KIC-om Budo Tomović. Takođe, često se organizuju različite akcije povodom obilježavanja važnih datuma, a klijenti se usmjeravaju i na zdrave aktivnosti, kao što su posjete ekološkim lokacijama u vidu izleta i planinarenja.

– Sadržaj akcija uglavnom je usmjeren na podizanje svijesti javnosti da problem bolesti zavisnosti ne treba skrivati i da se radi o bolesti koja se uspješno tretira, a sve u cilju suzbijanja stigme koja prati zavisnike u oporavku, kaže direktor Aleksandar Radinović.

Nakon završenog cjelokupnog tretmana JU Podgorica ne prekida kontakt sa klijentima. U njoj uvijek mogu pronaći razumijevanje i koristan savjet za održavanje kvalitetne apstinencije, a nekima se omogućava i volonterski rad u njoj.

U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore već dvije godine organizuje se radno angažovanje asistenata u tretmanu bivših klijenata koji sada uspješno apstiniraju. Ta praksa se pokazala kao veoma korisna, a za ovu vrstu angažovanja biraju se klijenti koji su prestali da koriste psihoaktivne supstance i pokazuju odgovornost za rad sa zavisnicima.

Radi stvaranja radnih navika klijenti se, kaže direktor Radinović, bave uređenjem kruga ustanove, radovima sa ukrasnim biljem u plasteniku i radovima u vinogradu. Takođe, dio te terapije čini i art-terapija (slikaraska radionica) koju vode akademski slikari. Obezbjeđivanjem sredstava kroz projekat Reforma sistema socijalne i dječje zaštite – unapređenje socijalne inkluzije IPA 2010, a koji finansira Evropska unija, u planu je unapređenje pokrenute radionice za uzgoj pčela i vrcanje meda, stolarske radionice i radionice za umjetničku obradu drveta.

Program pomoći pri reintegraciji zavisnika/ca organizuje i NVO 4 Life iz Podgorice.

– Tokom liječenja osoba zavisnih od droga pokušavamo da im ukažemo na to da njihovo ponašanje nije bilo prihvatljivo i u skladu sa društvenim normama i da je zbog toga neophodno da se uklone uzroci takvog ponašanja kako bi mogli postati zdrave, cjelovite i prihvaćene ličnosti. Međutim, uspjeh u njihovom izlječenju je deteminisan prije svega sadržajima koji im stoje na raspolaganju nakon rehabilitacije i resocijalizacije, ali i odnosom društva prema njima, jer bez prihvatanja i aktivnog uključivanja bivših zavisnika/ca u takve sadržaje i sam proces rehabilitacije i resocijalizacije neće biti u potpunosti uspješan, kaže Saša Mijović, izvršni direktor NVO 4 Life.

Veliki problem predstavlja i to što u Crnoj Gori ne postoje institucije za prihvat bivših zatvorenika nakon odsluženja kazne. Tako su oni dvostruko diskriminisani, jer su i bivši zavisnici od droga i bivši zatvorenici.

Prvi oblik pomoći zavisnicima sastoji se u rješavanju problema koje zavisnik sam ne može da riješi, a koje su od značaja za njegovo dalje ponašanje – zaposlenje, rješavanje materijalnih teškoća itd. Drugi oblik se sastoji u podsticanju osobe da sama rješava svoje probleme.

Ova NVO, osim što im pruža pomoć u rehabilitaciji i (re)socijalizaciji, u dijelu (re)integracije pokušava da bude most između tih osoba i društva i pomaže im pri reintegraciji tako što ih nakon rehabilitacije i resocijalizacije ili nakon odsluženja kazne zatvora prihvata u svoj Dnevni centar, pomažući im pri daljoj resocijalizaciji i reintegraciji.

Godinama ova NVO posreduje i pomaže pri zaposlenju, edukacijama i stručnom osposobljavanju zavisnika.

– Pomogli smo jednom broju njih da se zaposle. Od jula ove godine uz podršku kancelarije UNDP u Crnoj Gori pokrenuli smo projekat Pomoć i podrška socijalnoj inkluziji zavisnika/ca čiji je cilj njihovo osposobljavanje za dizajn i izradu propagandnog materijala i njegovu izradu na mašini koju su nam donirali u te svrhe, kaže Mijović.

Zavisnici/ce koji su na tretmanu odvikavanja od droga u ovoj organizaciji imaju priliku da se osposobe i rade taj posao, ali i da zarade prodajom materijala.

– Pošto jedan broj zavisnika/ca čini razna krivična djela kako bi nabavili drogu (krađe, razbojništva, prostitucija) ovim programom reintegracije oni se vježbaju i uče da na pošten način obezbijede finansijska sredstva neophodna za život. Time se utiče na sprečavanje recidiva i na kraju smanjuje stopa kriminaliteta, objašnjava Mijović.

Najbrojni zavisnici od droge

Za usluge Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica i od septembra 2008. do septembra ove godine interesovalo se 380 osoba. Tretman je započelo blizu 200 klijenata.

Od ukupnog broja primljenih klijenata, oko tri odsto su zavisnici od alkohola, 1,5 odsto zavisnici od kocke, dok ostalih 95,5 odsto koristi drogu.

– Sa ponosom možemo reći da su ovi rezultati veoma dobri, uzimajući u obzir specifiku bolesti zavisnosti koja se definiše kao hronična, progresivna, recidivirajuća bolest. Podaci ukazuju da se najveći broj klijenata odlučuje na dugoročan tretman nakon 8-15 godina aktivne faze bolesti i to njih 54,50%, nakon 15-20 godina njih 20,50%, a najmanji procenat (sedam odsto) je onih koji „provedu u problemu” 20-33 godine. Najveći procenat klijenata koji su otpočeli tretman u Ustanovi imao je imeđu 24 i 35 godina, oko 80,90%, dok najmanji procenat čine klijenti koji tretman otpočinju sa 20 do 24 godine starosti, samo njih 5,10%, kaže direktor Aleksandar Radinović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo