Povežite se sa nama

OKO NAS

Odlazi profesor, metodolog ostaje

Objavljeno prije

na

Miloš Bešić je nedavno obznanio da napušta Fakultet političkih nauka. Prvo je kazao da to čini iz ličnih razloga, da bi potom pojasnio da je njegovo nezadovoljstvo prouzrokovano velikim brojem faktora: ,,Ti faktori su proizveli disfunkcionisanje Univerziteta na način na koji ja kao akademski građanin i kao intelektualac vidim funkcionisanje Univerziteta. Od narušavanja autonomije preko svjesnog i namjernog proizvođenja loših međuljudskih odnosa do smanjenja materijalnih uslova rada…”.

Ne zna se da li bi Bešić i dalje bio spreman da sve to trpi da ga iz Rektorata nijesu obavijestili da mu se obustavlja izbor u zvanje vanrednog profesora ,,zbog toga što predugo traje”.

Mediji su zatim kao senzaciju otkrili da je uprava Univerziteta Crne Gore dobila zvanični dopis sa Fakulteta političkih nauka iz Beograda kojim se potvrđuje da je Miloš Bešić tamo zasnovao stalni radni odnos. Ispostavilo se da su dokumenti o dva radna odnosa, stigli upravi Univerziteta još prije godinu dana. Među njima je i mišljenje srpskog Ministarstva rada u kojem se navodi da je zasnivanje dva radna odnosa u dvije države nezakonito.

Monitor je o svemu tome više puta pisao. Ni po zakonu Crne Gore, kao ni Srbije, nije dozvoljeno da ista osoba bude u punom radnom vremenu (40 sati sedmično) zapošljena kod dva poslodavca, bez obzira da li su iz Crne Gore ili je samo jedan sa sjedištem van Crne Gore. Bešić je istovremeno, sa punim radnim vremenom, bio stalno zaposlen na FPN u Podgorici (od 2007. do avgusta 2012.) i u Beogradu (od 16. 10. 2010. godine). Na oba Univerziteta po osnovu ugovora na pet godina.

No Bešiću to nije prvina: i ranije je bio duplo zapošljen. U dva navrata kršio je zakon po istom principu: od 2007. – 2009. godine bio je zapošljen u Podgorici i u Kruševcu, dok je od 2010. do avgusta 2012. istovremeno radio u Podgorici i u Beogradu.

Bešiću je prekipjelo kada ga nijesu proizveli u veće akademsko zvanje. A i po tom osnovu se nakupilo nezakonitosti. Bešić je prekršio zakon i prilikom konkurisanja za izbor u novo akademsko zvanje, vanrednog profesora na FPN-u u Podgorici. Po proceduri kandidat je dužan da u roku od pola godine prije isteka izbornog perioda (petogodišnji ugovor mu je istekao 31. avgusta 2012), preda inicijativu za izbor u novo zvanje. Bešić to nije učinio u zakonom predviđenom roku već je inicijativu predao nakon isteka ugovora i to 3. septembra 2012.

U tom pravnom interegnumu, Bešić je svojim glasom podržao Oliveru Komar, jednu od kandidatkinja za dekana FNP-a, na nedavnim neuspjelim izborima. Monitor je pisao da nezaposleni Bešić nije mogao biti član Vijeća, a samim tim ni podržavati kandidaturu.

Dio nevolja na FNP-u je i počeo nakon neizbora dekana. Obje kandidatkinje za mjesto dekana Olivera Komar i Nataša Ružić dobile su po pet glasova od Vijeća. I pored toga što je glasanje bilo tajno, mediji su obavijestili da su Ružićevu podržali predstavnici studenata u Vijeću, iako je na osnovu sumnjive ankete koja je rađena na FNP-u, većina studenata bila za to da Komar postane dekanica. Bešić je tada studentima na samom Vijeću ponudio pomoć u sprovođenju ankete iako je bio član izborne komisije.

I nakon najavljene ostavke dio studenata riješio je da peticijom brani metodologa Bešića. Studenti su pokrenuli inicijativu kojom se traži povratak Bešića na Fakultet političkih nauka. Tvrde da je peticiju potpisalo oko 600 studenata, a u izjavama navode da je profesor Miloš Bešić „sinonim za FPN”.

S druge strane, predsjednik Studentskog vijeća FPN-a Budimir Andrić saopštio je da Bešić pokušava da manipuliše studentima. ,,Postoje dokazi o prepisci koju profesor Bešić na Facebook grupama vodi sa studentima kojima lansira informacije kako nijesmo ispoštovali njihovu volju prilikom izbora za dekana iako je glasanje bilo tajno i podržava ih u nastojanjima da organizuju proteste za njegov povratak na FPN”, tvrdi Andrić.

Iz Rektorata UCG je na peticiju odgovoreno da nije njihova želja da Bešić ode sa UCG, već je to njegova odluka. Rektorat je saopštio da bi uprava željela da Miloš Bešić ostane na podgoričkom FNP-u makar do kraja zimskog semestra. To ne čudi ako se zna da profesor Bešić predaje nekoliko predmeta na FNP-u, a ovaj fakultet je ionako tanak sa predavačima, ima čak 23 gostujuća profesora sa UCG i 11 gostujućih profesora iz Beograda i dva iz Zagreba.

U javnosti Bešić je poznat manje kao profesor, a više kao metodolog. ,,DPS je demonstrirao snagu na lokalnim izborima, posljednja je analiza metodologa Bešića.

Nakon prošlogodišnjih oktobarskih izbora Demokratski front je optužio Bešića da je za DPS namjenska istraživanje javnog mnjenja dobio stan. Mjesec dana poslije izbora Upravni odbor UCG donio je odluku da Bešić vrati stan koji je od Univerziteta dobio na korišćenje u profesorskoj zgradi. „Ako je tako odlučeno, nema ništa sporno. Moram da vidim o čemu se radi, stan sam dobio na korišćenje i u ugovoru nigdje ne piše da treba da plaćam”, kazao je Bešić.

Prije mjesec dana je zvanično potvrđeno ono što je Monitor objavio prije godinu dana: da je bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, 2010. godine, po posebnim uslovima dao crnogorsko državljanstvo profesoru FNP-a Milošu Bešiću. Član 12 Zakona o državljanstvu predviđa: „Punoljetno lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom iako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona”.

Za koje od predviđenih zasluga je Bešić dobio državljanstvo nije precizirano.

Iako je, nakon oštrih kritika, 2009. godine poručio da više neće javno objavljivati rezultate istraživanja javnog mnjenja, niti davati intervjue o političkim pitanjima, Bešića je to držalo do narednih izbora.

Uobičajena analiza metodologa Bešića nakon nedavnih lokalnih izbora potvrda je da, i ako nas napusti kao profesor, kao metodolog sigurno neće.

Vukadinović, Bešićev kolega

Miloš Bešić nije jedini koji puno radno vrijeme radi na dva fakulteta u dvije države. Kolega mu je Srđan Vukadinović koji je protivzakonito stalno zaposlen na dva fakulteta – Filozofskom fakultetu u Nikšiću i na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Nevladine organizacije su izračunale da je ovakvim nelegalnim angažmanom UCG godišnje oštećen između 25 000 -30 000 eura. Toliko iznosi razlika plate stalno zaposlenog profesora i nadoknade koja bi se dobijala na bazi honorarnog angažmana. Kao i Bešiću, Vukadinoviću profesura nije glavna preokupacija. Teško da će proći koji izbori, ili kriza u vladajućoj koaliciji ili opoziciji a da o tome nešto ne progovori analitičar Vukadinović. Suština Vukadinovićevih analiza sumirana je u njegovoj procjeni: „Na novim izborima DPS ubjedljivo pobjeđuje”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo