,,Bravo majstori! Ko će to vraćat? Narod više nema okle, a vi ovo što oteste narodu ne date milom nazad? Ima li ikakve ideje da ova zemlja napravi i mali profit osim zaduženjima?”, zapitao se anonimni crnogorski građanin na jednom od domaćih portala nakon što je tri dana pred Novu godinu objavljena vijest da se Vlada zadužuje dodatnih 40 miliona eura. ,,Nikad vam se nećemo moći odužiti”, dodao je drugi. A dugovi rastu. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Vlada ovlastila ministra finansija Radoja Žugića da zaključi kreditne aranžmane od 40 miliona eura sa ovdašnjim – Erste i Sosiete ženeral bankom.

,,Kreditni aranžmani biće zaključeni u cilju obezbjeđivanja sredstava za servisiranje obaveza do kraja godine, koje su tradicionalno najveće u posljednjem kalendarskom mjesecu, kao i za stvaranje fiskalne rezerve za prvi kvartal naredne godine”, pojašnjava se u saopštenju Ministarstva finansija. U prevodu – nastavlja se praksa Vlade da uzima ,,potrošačke kredite”. Novac, ponovo, neće otići na finansiranje nekog razvojnog projekta koji bi mogao donijeti profit i na koncu novac u budžetske kase.

Država je i prošle godine od domaćih banaka, po osnovu državnih zapisa, pozajmila 73 miliona eura. Vlada je tada najavila da će taj način zaduživanja biti jedna od opcija za obezbjeđivanje novca i u ovoj godini. Da će nastaviti da se zadužuje, na koji god to način bilo, jedno je od rijetkih obećanja koje je ova vlast ispunila. I nastaviće da ispunjava. Pod uslovom da pronađe nekoga da joj pozajmljuje novac.

Na posljednjoj sjednici, na izmaku 2012, Vlada je procijenila da će državnom budžetu u naredne dvije godine nedostajati oko 639 miliona eura koje će morati da pozajmi iz inostranih izvora.

Tu, međutim, nije kraj novogodišnjim čarolijama. Dan nakon Božića mediji su objavljili dokument Vlade pod nazivom Pretpristupni ekonomski program od 2012. do 2015. godine u kom se ocjenjuje da su naša dva velika problema ,,nelikvidna privreda i neodstupnost kredita privredi”.

Tu postaje zanimljivo. Vlada koja sada govori o nelikvidnoj privredi i nedostupnosti kredita privredi kao najvažnijim problemima, tri dana pred Novu od domaćih banaka uzela je 40 miliona eura kredita koji su mogli otići – privredi, gladnoj novca kojim bi pokrenuli zamrle poslove.

Kredit je, pri tom, u ime Vlade zadužen da uzme Radoje Žugić, doskorašnji guverner Centralne banke, koga ćemo pamtiti po odluci (iz novembra prošle godine) da ovdašnjim bankama ograniči aktivne i pasivne kamatne stope. Tim potezom, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, neće nestati problem koji Vlada kvalifikuje kao jedan od najvažnijih – ,,nedostupnost kredita privredi”. Naprotiv, smatraju neki, smanjenje kamata moglo bi dodatno da destimuliše banke da kreditiraju sve nelikvidniju privredu.

Pad obima kredita poslovnih banaka odavno se bilježi. Crnogorske poslovne banke su u prvom polugođu 2011. godine imale plasiranih dvije milijarde eura, što je za 12,4 odsto manje u odnosu na isti period 2010. godine. Krediti privredi smanjeni za čak 19,9 posto, a krediti domaćinstvima za 3,3 procenta. Taj pad nastavio se i u prošloj godini. Kao i porast ,,loših” kredita, onih koji se ne vraćaju duže od devet mjeseci. Takvih je na kraju septembra prošle godine bilo 350,5 miliona eura i porasli su za 15,2 miliona u odnosu na kraj juna 2012. Iz Centralne banke Crne Gore saopšteno je da je na kraju 2012. neplaćeni dug porastao 70 odsto u odnosu na godinu ranije!

Još je u januaru prošle godine iz Centralne banke na čelu sa Radojem Žugićem iznijet stav da su kamatne stope poslovnih banaka previsoke i da bi trebalo razmotriti ,,uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko trižište ukoliko postojeće poslovne banke ne preispitaju kamatnu politiku”. Kao da je to ,,uvođenje” stvar odluke nekoga iz ovdašnjeg lanca političko-ekonomske odgovornosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Popović upozorio je tada da CBCG nije centralni komitet i ukazao na suštinu problema.

,,Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke kamate malo im, dakle, vjeruju. Sa druge strane pogledajte koliko je procentualno učešće kredita koji su pokriveni fiducijom ili hipotekom pa će vam biti jasno koliko je tu stvar kvalitetnih novčanih tokova u odnosu na ono što bi trebalo da bude”, ocijenio je on.

Popović je upozorio da su kamate visoke upravo zbog toga što je privreda nelikvidna, a ne obratno i da nema mnogo prostora za spuštanje kamata.

Rješenje rasta loših kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju, smatraju u bankama, riješilo bi se poboljšanjem likvidnosti u realnom sektoru, rastom stranih investicija, kao i stimulativnim djelovanjima na mali i srednji biznis.

,,Poboljšanje poslovne klime i nove ideje u privredi, posebno u proizvodnom sektoru, ključne su za dugoročnu perspektivu”, ocijenila je nedavno Dragana Crvenica iz Erste banke. Po njenom mišljenju privremene mjere CBCG o ograničavanju kamatnih stopa neće u značajnoj mjeri uticati na smanjenje loših kredita.

Ni privrednici ne vjeruju da će sniženje kamata riješiti probleme nelikvidne privrede.

,,Struktura privrede je takva da ne možemo kratkoročno očekivati bolje rezultate i mislim da će veliki broj kompanija biti u teškim problemima u naredom periodu. Imamo malu kreditnu aktivnost banaka koja je opravdana jer se veliki broj privrednih subjekata zadužio”, smatra vlasnik mesne industrije Goranović Đorđe Goranović.

Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović kazao je da je činjenica da se nelikvidnost privrede iz dana u dan povećava. ,,Banke ne treba kriviti za takvu politiku jer su izašle sa velikim problemima iz zone ekonomskog buma i opravdano su oprezne u kreditiranju. Ne treba upućivati toliku kritiku bankama zato što ih je situacija natjerala da budu takve”.

Vlada može, prema njegovim riječima, da počne rješavati problem tako što će pokrenuti javne radove i zadužiti se u inostranstvu kako bi se počele osnivati industrijske zone gdje bi počeo da se razvija mali i srednji biznis koji će supstituisati dio uvoza.

Pošto su uzeli 40 miliona od domaćih banaka koje će držati u rezervi a koje su mogle otići privredi, u Ministarstvu finansija su kazali da će Vlada i u narednom periodu pomoći oporavak privrede.

Gledali smo kako našim novcem pomažu Prvu banku, kako pokrivaju višemilionske dugove misterioznim vlasnicima iz egzotičnih destinacija, garantuju sumnjive kreditne aranžmane Đukanovićevim ortacima… Državne rezerve uvijek dobro dođu.

Gledali smo i kako tokom protekle dvije decenije nestaju desetine i stotine preduzeća.

Slijedi nastavak – Kako je crnogorska vlada spašavala privredu. Poput filma: Kako je propao rokenrol. Gledajte. Tražili ste.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ