MONITORING
Zaduži se i vladaj
,,Bravo majstori! Ko će to vraćat? Narod više nema okle, a vi ovo što oteste narodu ne date milom nazad? Ima li ikakve ideje da ova zemlja napravi i mali profit osim zaduženjima?”, zapitao se anonimni crnogorski građanin na jednom od domaćih portala nakon što je tri dana pred Novu godinu objavljena vijest da se Vlada zadužuje dodatnih 40 miliona eura. ,,Nikad vam se nećemo moći odužiti”, dodao je drugi. A dugovi rastu. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Vlada ovlastila ministra finansija Radoja Žugića da zaključi kreditne aranžmane od 40 miliona eura sa ovdašnjim – Erste i Sosiete ženeral bankom.
,,Kreditni aranžmani biće zaključeni u cilju obezbjeđivanja sredstava za servisiranje obaveza do kraja godine, koje su tradicionalno najveće u posljednjem kalendarskom mjesecu, kao i za stvaranje fiskalne rezerve za prvi kvartal naredne godine”, pojašnjava se u saopštenju Ministarstva finansija. U prevodu – nastavlja se praksa Vlade da uzima ,,potrošačke kredite”. Novac, ponovo, neće otići na finansiranje nekog razvojnog projekta koji bi mogao donijeti profit i na koncu novac u budžetske kase.
Država je i prošle godine od domaćih banaka, po osnovu državnih zapisa, pozajmila 73 miliona eura. Vlada je tada najavila da će taj način zaduživanja biti jedna od opcija za obezbjeđivanje novca i u ovoj godini. Da će nastaviti da se zadužuje, na koji god to način bilo, jedno je od rijetkih obećanja koje je ova vlast ispunila. I nastaviće da ispunjava. Pod uslovom da pronađe nekoga da joj pozajmljuje novac.
Na posljednjoj sjednici, na izmaku 2012, Vlada je procijenila da će državnom budžetu u naredne dvije godine nedostajati oko 639 miliona eura koje će morati da pozajmi iz inostranih izvora.
Tu, međutim, nije kraj novogodišnjim čarolijama. Dan nakon Božića mediji su objavljili dokument Vlade pod nazivom Pretpristupni ekonomski program od 2012. do 2015. godine u kom se ocjenjuje da su naša dva velika problema ,,nelikvidna privreda i neodstupnost kredita privredi”.
Tu postaje zanimljivo. Vlada koja sada govori o nelikvidnoj privredi i nedostupnosti kredita privredi kao najvažnijim problemima, tri dana pred Novu od domaćih banaka uzela je 40 miliona eura kredita koji su mogli otići – privredi, gladnoj novca kojim bi pokrenuli zamrle poslove.
Kredit je, pri tom, u ime Vlade zadužen da uzme Radoje Žugić, doskorašnji guverner Centralne banke, koga ćemo pamtiti po odluci (iz novembra prošle godine) da ovdašnjim bankama ograniči aktivne i pasivne kamatne stope. Tim potezom, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, neće nestati problem koji Vlada kvalifikuje kao jedan od najvažnijih – ,,nedostupnost kredita privredi”. Naprotiv, smatraju neki, smanjenje kamata moglo bi dodatno da destimuliše banke da kreditiraju sve nelikvidniju privredu.
Pad obima kredita poslovnih banaka odavno se bilježi. Crnogorske poslovne banke su u prvom polugođu 2011. godine imale plasiranih dvije milijarde eura, što je za 12,4 odsto manje u odnosu na isti period 2010. godine. Krediti privredi smanjeni za čak 19,9 posto, a krediti domaćinstvima za 3,3 procenta. Taj pad nastavio se i u prošloj godini. Kao i porast ,,loših” kredita, onih koji se ne vraćaju duže od devet mjeseci. Takvih je na kraju septembra prošle godine bilo 350,5 miliona eura i porasli su za 15,2 miliona u odnosu na kraj juna 2012. Iz Centralne banke Crne Gore saopšteno je da je na kraju 2012. neplaćeni dug porastao 70 odsto u odnosu na godinu ranije!
Još je u januaru prošle godine iz Centralne banke na čelu sa Radojem Žugićem iznijet stav da su kamatne stope poslovnih banaka previsoke i da bi trebalo razmotriti ,,uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko trižište ukoliko postojeće poslovne banke ne preispitaju kamatnu politiku”. Kao da je to ,,uvođenje” stvar odluke nekoga iz ovdašnjeg lanca političko-ekonomske odgovornosti.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Popović upozorio je tada da CBCG nije centralni komitet i ukazao na suštinu problema.
,,Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke kamate malo im, dakle, vjeruju. Sa druge strane pogledajte koliko je procentualno učešće kredita koji su pokriveni fiducijom ili hipotekom pa će vam biti jasno koliko je tu stvar kvalitetnih novčanih tokova u odnosu na ono što bi trebalo da bude”, ocijenio je on.
Popović je upozorio da su kamate visoke upravo zbog toga što je privreda nelikvidna, a ne obratno i da nema mnogo prostora za spuštanje kamata.
Rješenje rasta loših kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju, smatraju u bankama, riješilo bi se poboljšanjem likvidnosti u realnom sektoru, rastom stranih investicija, kao i stimulativnim djelovanjima na mali i srednji biznis.
,,Poboljšanje poslovne klime i nove ideje u privredi, posebno u proizvodnom sektoru, ključne su za dugoročnu perspektivu”, ocijenila je nedavno Dragana Crvenica iz Erste banke. Po njenom mišljenju privremene mjere CBCG o ograničavanju kamatnih stopa neće u značajnoj mjeri uticati na smanjenje loših kredita.
Ni privrednici ne vjeruju da će sniženje kamata riješiti probleme nelikvidne privrede.
,,Struktura privrede je takva da ne možemo kratkoročno očekivati bolje rezultate i mislim da će veliki broj kompanija biti u teškim problemima u naredom periodu. Imamo malu kreditnu aktivnost banaka koja je opravdana jer se veliki broj privrednih subjekata zadužio”, smatra vlasnik mesne industrije Goranović Đorđe Goranović.
Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović kazao je da je činjenica da se nelikvidnost privrede iz dana u dan povećava. ,,Banke ne treba kriviti za takvu politiku jer su izašle sa velikim problemima iz zone ekonomskog buma i opravdano su oprezne u kreditiranju. Ne treba upućivati toliku kritiku bankama zato što ih je situacija natjerala da budu takve”.
Vlada može, prema njegovim riječima, da počne rješavati problem tako što će pokrenuti javne radove i zadužiti se u inostranstvu kako bi se počele osnivati industrijske zone gdje bi počeo da se razvija mali i srednji biznis koji će supstituisati dio uvoza.
Pošto su uzeli 40 miliona od domaćih banaka koje će držati u rezervi a koje su mogle otići privredi, u Ministarstvu finansija su kazali da će Vlada i u narednom periodu pomoći oporavak privrede.
Gledali smo kako našim novcem pomažu Prvu banku, kako pokrivaju višemilionske dugove misterioznim vlasnicima iz egzotičnih destinacija, garantuju sumnjive kreditne aranžmane Đukanovićevim ortacima… Državne rezerve uvijek dobro dođu.
Gledali smo i kako tokom protekle dvije decenije nestaju desetine i stotine preduzeća.
Slijedi nastavak – Kako je crnogorska vlada spašavala privredu. Poput filma: Kako je propao rokenrol. Gledajte. Tražili ste.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način