Povežite se sa nama

MONITORING

Zaduži se i vladaj

Objavljeno prije

na

,,Bravo majstori! Ko će to vraćat? Narod više nema okle, a vi ovo što oteste narodu ne date milom nazad? Ima li ikakve ideje da ova zemlja napravi i mali profit osim zaduženjima?”, zapitao se anonimni crnogorski građanin na jednom od domaćih portala nakon što je tri dana pred Novu godinu objavljena vijest da se Vlada zadužuje dodatnih 40 miliona eura. ,,Nikad vam se nećemo moći odužiti”, dodao je drugi. A dugovi rastu. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Vlada ovlastila ministra finansija Radoja Žugića da zaključi kreditne aranžmane od 40 miliona eura sa ovdašnjim – Erste i Sosiete ženeral bankom.

,,Kreditni aranžmani biće zaključeni u cilju obezbjeđivanja sredstava za servisiranje obaveza do kraja godine, koje su tradicionalno najveće u posljednjem kalendarskom mjesecu, kao i za stvaranje fiskalne rezerve za prvi kvartal naredne godine”, pojašnjava se u saopštenju Ministarstva finansija. U prevodu – nastavlja se praksa Vlade da uzima ,,potrošačke kredite”. Novac, ponovo, neće otići na finansiranje nekog razvojnog projekta koji bi mogao donijeti profit i na koncu novac u budžetske kase.

Država je i prošle godine od domaćih banaka, po osnovu državnih zapisa, pozajmila 73 miliona eura. Vlada je tada najavila da će taj način zaduživanja biti jedna od opcija za obezbjeđivanje novca i u ovoj godini. Da će nastaviti da se zadužuje, na koji god to način bilo, jedno je od rijetkih obećanja koje je ova vlast ispunila. I nastaviće da ispunjava. Pod uslovom da pronađe nekoga da joj pozajmljuje novac.

Na posljednjoj sjednici, na izmaku 2012, Vlada je procijenila da će državnom budžetu u naredne dvije godine nedostajati oko 639 miliona eura koje će morati da pozajmi iz inostranih izvora.

Tu, međutim, nije kraj novogodišnjim čarolijama. Dan nakon Božića mediji su objavljili dokument Vlade pod nazivom Pretpristupni ekonomski program od 2012. do 2015. godine u kom se ocjenjuje da su naša dva velika problema ,,nelikvidna privreda i neodstupnost kredita privredi”.

Tu postaje zanimljivo. Vlada koja sada govori o nelikvidnoj privredi i nedostupnosti kredita privredi kao najvažnijim problemima, tri dana pred Novu od domaćih banaka uzela je 40 miliona eura kredita koji su mogli otići – privredi, gladnoj novca kojim bi pokrenuli zamrle poslove.

Kredit je, pri tom, u ime Vlade zadužen da uzme Radoje Žugić, doskorašnji guverner Centralne banke, koga ćemo pamtiti po odluci (iz novembra prošle godine) da ovdašnjim bankama ograniči aktivne i pasivne kamatne stope. Tim potezom, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, neće nestati problem koji Vlada kvalifikuje kao jedan od najvažnijih – ,,nedostupnost kredita privredi”. Naprotiv, smatraju neki, smanjenje kamata moglo bi dodatno da destimuliše banke da kreditiraju sve nelikvidniju privredu.

Pad obima kredita poslovnih banaka odavno se bilježi. Crnogorske poslovne banke su u prvom polugođu 2011. godine imale plasiranih dvije milijarde eura, što je za 12,4 odsto manje u odnosu na isti period 2010. godine. Krediti privredi smanjeni za čak 19,9 posto, a krediti domaćinstvima za 3,3 procenta. Taj pad nastavio se i u prošloj godini. Kao i porast ,,loših” kredita, onih koji se ne vraćaju duže od devet mjeseci. Takvih je na kraju septembra prošle godine bilo 350,5 miliona eura i porasli su za 15,2 miliona u odnosu na kraj juna 2012. Iz Centralne banke Crne Gore saopšteno je da je na kraju 2012. neplaćeni dug porastao 70 odsto u odnosu na godinu ranije!

Još je u januaru prošle godine iz Centralne banke na čelu sa Radojem Žugićem iznijet stav da su kamatne stope poslovnih banaka previsoke i da bi trebalo razmotriti ,,uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko trižište ukoliko postojeće poslovne banke ne preispitaju kamatnu politiku”. Kao da je to ,,uvođenje” stvar odluke nekoga iz ovdašnjeg lanca političko-ekonomske odgovornosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Popović upozorio je tada da CBCG nije centralni komitet i ukazao na suštinu problema.

,,Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke kamate malo im, dakle, vjeruju. Sa druge strane pogledajte koliko je procentualno učešće kredita koji su pokriveni fiducijom ili hipotekom pa će vam biti jasno koliko je tu stvar kvalitetnih novčanih tokova u odnosu na ono što bi trebalo da bude”, ocijenio je on.

Popović je upozorio da su kamate visoke upravo zbog toga što je privreda nelikvidna, a ne obratno i da nema mnogo prostora za spuštanje kamata.

Rješenje rasta loših kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju, smatraju u bankama, riješilo bi se poboljšanjem likvidnosti u realnom sektoru, rastom stranih investicija, kao i stimulativnim djelovanjima na mali i srednji biznis.

,,Poboljšanje poslovne klime i nove ideje u privredi, posebno u proizvodnom sektoru, ključne su za dugoročnu perspektivu”, ocijenila je nedavno Dragana Crvenica iz Erste banke. Po njenom mišljenju privremene mjere CBCG o ograničavanju kamatnih stopa neće u značajnoj mjeri uticati na smanjenje loših kredita.

Ni privrednici ne vjeruju da će sniženje kamata riješiti probleme nelikvidne privrede.

,,Struktura privrede je takva da ne možemo kratkoročno očekivati bolje rezultate i mislim da će veliki broj kompanija biti u teškim problemima u naredom periodu. Imamo malu kreditnu aktivnost banaka koja je opravdana jer se veliki broj privrednih subjekata zadužio”, smatra vlasnik mesne industrije Goranović Đorđe Goranović.

Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović kazao je da je činjenica da se nelikvidnost privrede iz dana u dan povećava. ,,Banke ne treba kriviti za takvu politiku jer su izašle sa velikim problemima iz zone ekonomskog buma i opravdano su oprezne u kreditiranju. Ne treba upućivati toliku kritiku bankama zato što ih je situacija natjerala da budu takve”.

Vlada može, prema njegovim riječima, da počne rješavati problem tako što će pokrenuti javne radove i zadužiti se u inostranstvu kako bi se počele osnivati industrijske zone gdje bi počeo da se razvija mali i srednji biznis koji će supstituisati dio uvoza.

Pošto su uzeli 40 miliona od domaćih banaka koje će držati u rezervi a koje su mogle otići privredi, u Ministarstvu finansija su kazali da će Vlada i u narednom periodu pomoći oporavak privrede.

Gledali smo kako našim novcem pomažu Prvu banku, kako pokrivaju višemilionske dugove misterioznim vlasnicima iz egzotičnih destinacija, garantuju sumnjive kreditne aranžmane Đukanovićevim ortacima… Državne rezerve uvijek dobro dođu.

Gledali smo i kako tokom protekle dvije decenije nestaju desetine i stotine preduzeća.

Slijedi nastavak – Kako je crnogorska vlada spašavala privredu. Poput filma: Kako je propao rokenrol. Gledajte. Tražili ste.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo