Povežite se sa nama

MONITORING

Zaduži se i vladaj

Objavljeno prije

na

,,Bravo majstori! Ko će to vraćat? Narod više nema okle, a vi ovo što oteste narodu ne date milom nazad? Ima li ikakve ideje da ova zemlja napravi i mali profit osim zaduženjima?”, zapitao se anonimni crnogorski građanin na jednom od domaćih portala nakon što je tri dana pred Novu godinu objavljena vijest da se Vlada zadužuje dodatnih 40 miliona eura. ,,Nikad vam se nećemo moći odužiti”, dodao je drugi. A dugovi rastu. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Vlada ovlastila ministra finansija Radoja Žugića da zaključi kreditne aranžmane od 40 miliona eura sa ovdašnjim – Erste i Sosiete ženeral bankom.

,,Kreditni aranžmani biće zaključeni u cilju obezbjeđivanja sredstava za servisiranje obaveza do kraja godine, koje su tradicionalno najveće u posljednjem kalendarskom mjesecu, kao i za stvaranje fiskalne rezerve za prvi kvartal naredne godine”, pojašnjava se u saopštenju Ministarstva finansija. U prevodu – nastavlja se praksa Vlade da uzima ,,potrošačke kredite”. Novac, ponovo, neće otići na finansiranje nekog razvojnog projekta koji bi mogao donijeti profit i na koncu novac u budžetske kase.

Država je i prošle godine od domaćih banaka, po osnovu državnih zapisa, pozajmila 73 miliona eura. Vlada je tada najavila da će taj način zaduživanja biti jedna od opcija za obezbjeđivanje novca i u ovoj godini. Da će nastaviti da se zadužuje, na koji god to način bilo, jedno je od rijetkih obećanja koje je ova vlast ispunila. I nastaviće da ispunjava. Pod uslovom da pronađe nekoga da joj pozajmljuje novac.

Na posljednjoj sjednici, na izmaku 2012, Vlada je procijenila da će državnom budžetu u naredne dvije godine nedostajati oko 639 miliona eura koje će morati da pozajmi iz inostranih izvora.

Tu, međutim, nije kraj novogodišnjim čarolijama. Dan nakon Božića mediji su objavljili dokument Vlade pod nazivom Pretpristupni ekonomski program od 2012. do 2015. godine u kom se ocjenjuje da su naša dva velika problema ,,nelikvidna privreda i neodstupnost kredita privredi”.

Tu postaje zanimljivo. Vlada koja sada govori o nelikvidnoj privredi i nedostupnosti kredita privredi kao najvažnijim problemima, tri dana pred Novu od domaćih banaka uzela je 40 miliona eura kredita koji su mogli otići – privredi, gladnoj novca kojim bi pokrenuli zamrle poslove.

Kredit je, pri tom, u ime Vlade zadužen da uzme Radoje Žugić, doskorašnji guverner Centralne banke, koga ćemo pamtiti po odluci (iz novembra prošle godine) da ovdašnjim bankama ograniči aktivne i pasivne kamatne stope. Tim potezom, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, neće nestati problem koji Vlada kvalifikuje kao jedan od najvažnijih – ,,nedostupnost kredita privredi”. Naprotiv, smatraju neki, smanjenje kamata moglo bi dodatno da destimuliše banke da kreditiraju sve nelikvidniju privredu.

Pad obima kredita poslovnih banaka odavno se bilježi. Crnogorske poslovne banke su u prvom polugođu 2011. godine imale plasiranih dvije milijarde eura, što je za 12,4 odsto manje u odnosu na isti period 2010. godine. Krediti privredi smanjeni za čak 19,9 posto, a krediti domaćinstvima za 3,3 procenta. Taj pad nastavio se i u prošloj godini. Kao i porast ,,loših” kredita, onih koji se ne vraćaju duže od devet mjeseci. Takvih je na kraju septembra prošle godine bilo 350,5 miliona eura i porasli su za 15,2 miliona u odnosu na kraj juna 2012. Iz Centralne banke Crne Gore saopšteno je da je na kraju 2012. neplaćeni dug porastao 70 odsto u odnosu na godinu ranije!

Još je u januaru prošle godine iz Centralne banke na čelu sa Radojem Žugićem iznijet stav da su kamatne stope poslovnih banaka previsoke i da bi trebalo razmotriti ,,uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko trižište ukoliko postojeće poslovne banke ne preispitaju kamatnu politiku”. Kao da je to ,,uvođenje” stvar odluke nekoga iz ovdašnjeg lanca političko-ekonomske odgovornosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Popović upozorio je tada da CBCG nije centralni komitet i ukazao na suštinu problema.

,,Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke kamate malo im, dakle, vjeruju. Sa druge strane pogledajte koliko je procentualno učešće kredita koji su pokriveni fiducijom ili hipotekom pa će vam biti jasno koliko je tu stvar kvalitetnih novčanih tokova u odnosu na ono što bi trebalo da bude”, ocijenio je on.

Popović je upozorio da su kamate visoke upravo zbog toga što je privreda nelikvidna, a ne obratno i da nema mnogo prostora za spuštanje kamata.

Rješenje rasta loših kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju, smatraju u bankama, riješilo bi se poboljšanjem likvidnosti u realnom sektoru, rastom stranih investicija, kao i stimulativnim djelovanjima na mali i srednji biznis.

,,Poboljšanje poslovne klime i nove ideje u privredi, posebno u proizvodnom sektoru, ključne su za dugoročnu perspektivu”, ocijenila je nedavno Dragana Crvenica iz Erste banke. Po njenom mišljenju privremene mjere CBCG o ograničavanju kamatnih stopa neće u značajnoj mjeri uticati na smanjenje loših kredita.

Ni privrednici ne vjeruju da će sniženje kamata riješiti probleme nelikvidne privrede.

,,Struktura privrede je takva da ne možemo kratkoročno očekivati bolje rezultate i mislim da će veliki broj kompanija biti u teškim problemima u naredom periodu. Imamo malu kreditnu aktivnost banaka koja je opravdana jer se veliki broj privrednih subjekata zadužio”, smatra vlasnik mesne industrije Goranović Đorđe Goranović.

Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović kazao je da je činjenica da se nelikvidnost privrede iz dana u dan povećava. ,,Banke ne treba kriviti za takvu politiku jer su izašle sa velikim problemima iz zone ekonomskog buma i opravdano su oprezne u kreditiranju. Ne treba upućivati toliku kritiku bankama zato što ih je situacija natjerala da budu takve”.

Vlada može, prema njegovim riječima, da počne rješavati problem tako što će pokrenuti javne radove i zadužiti se u inostranstvu kako bi se počele osnivati industrijske zone gdje bi počeo da se razvija mali i srednji biznis koji će supstituisati dio uvoza.

Pošto su uzeli 40 miliona od domaćih banaka koje će držati u rezervi a koje su mogle otići privredi, u Ministarstvu finansija su kazali da će Vlada i u narednom periodu pomoći oporavak privrede.

Gledali smo kako našim novcem pomažu Prvu banku, kako pokrivaju višemilionske dugove misterioznim vlasnicima iz egzotičnih destinacija, garantuju sumnjive kreditne aranžmane Đukanovićevim ortacima… Državne rezerve uvijek dobro dođu.

Gledali smo i kako tokom protekle dvije decenije nestaju desetine i stotine preduzeća.

Slijedi nastavak – Kako je crnogorska vlada spašavala privredu. Poput filma: Kako je propao rokenrol. Gledajte. Tražili ste.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo