MONITORING
Začarani krugovi

Sila Boga ne moli – DPS je riješio, a Filip Vujanović, predsjednik države, raspisao izbore u Nikšiću i Andrijevici. Zakazani su za 9. mart. Izbori za predsjednika države još nijesu raspisani. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, održaće ritualne konsultacije sa opozicijom na tu temu. Državni mediji javljaju da će predsjednički izbori biti u aprilu. Da je pravde, na svakom glasačkom listiću u Nikšiću bila bi napisana zahvalnica Dragu Đuroviću, odborniku Pozitivne Crne Gore prebjeglom u DPS-ove redove. Na primjer: Održavanje ovih izbora omogućio je Drago Đurović, neka mu je vazda fala. Na istom mjestu u Andrijevici, pomalo nepravedno zanemaren, trebao bi biti zapisan Uroš Gašo Čukić, nekadašnji odbornik Pokreta za promjene, takođe transformisan u velikomučenika koji je spoznao svjetla DPS-ove istine.
Pošto su slično prosvjetljenje doživjela i trojica odbornika u Podgorici, opozicija i SDP su tražili i izbore u glavnom gradu. Održavanje gradonačelnika dr Miomira Mugoše na vlasti omogućavaju Slaviša Guberinić iz Narodne, Dragan Ostojić iz Srpske narodne stranke i Boban Vujačić odbornik Nove. Tih izbora neće biti.
Vlast se u Nikšiću, logično, uzda u eho haosa koji je opozicija napravila nakon što je na izborima 14. oktobra osvojila blizu 23 hiljade glasova, oko dvije hiljade više nego Evropljani na čelu sa Milom Đukanovićem. Beskrajni opozicioni pregovori, međutim, kao da su dosadili DPS-u, pa se ta partija odlučila na oprobani metod nabavljanja opozicionog odbornika. Vera Miljanić je otišla, Drago Đurović došao – gotov posao. ,,I kad pobijede ne umiju ni da se dogovore ili ne žele, zato što nijesu sposobni da preuzmu odgovornost”, već ponavljaju DPS-ovi prvaci. To će izvjesno, biti jedan od oslonaca njihove kampanje. I premijer će, naravno, sada moći da se posebno posveti rodnom gradu. Ne treba sumnjati u silinu kojom će DPS krenuti u lomljenje ljudi.
Ipak, u Nikšiću će biti posla, dok u Andrijevici vlast treba samo da pokupi plodove zasijane nakon lokalnih izbora 2010. O tome ko će voditi Andrijevicu tada je odlučivao odbornik SDP-a Veselin Radenović koji se, iznenada priklonio opozicionoj koaliciji ,,Bolja Andrijevica – bolja Crna Gora”. Prirodno, SDP ga je zbog takvog bogohuljenja isključio iz stranke. Poslije je DPS nabavio Uroša Gaša Čukića, ali ni uz to pojačanje nije uspio da na zakonit način formira vlast. Po tužbi SNP-a Upravni sud je nekoliko puta izbore andrijevičkih čelnika proglašavao nezakonitim. Rasulo je dalo rezultate: na oktobarskim izborima u Andrijevici su opozicione partije osvojile oko 1200, andrijevički Evropljani preko 1800 glasova. Negdje dublje, Andrijevici je dosadilo da bude ,,mimo naroda”. Iako je njihova opština godinama bila jedina bez dugova i bez viška zaposlenih, građani Andrijevice uočili su da se ne isplati biti opoziciona opština u ovoj državi. Većina računa da će od milosti živjeti bolje.
Situacija u Podgorici je prosta. Evropska Crna Gora na izborima u oktobru osvojila je za oko tri hiljade manje glasova nego opozicija. Ne brojeći Mugošine Srbe. Znači da izbora neće biti dok se ne bude moralo.
Ne zna se hoće li opozicija imati hrabrosti i samopoštovanja pa bojkotovati izbore u Nikšiću i Andrijevici, ako ne bude izbora u Podgorici. Vjerovatnije je da neće. Predsjednik Nove Andrija Mandić podsjetio je da su pojedini konstituenti Demokratskog fronta zbog političke korupcije bojkotovali lokalne izbore u Kotoru, Mojkovcu i na Cetinju. ,,Taj naš čin nije dao nikakav rezultat jer su opozicioni birači izašli na izbore i glasali za druge opozicione stranke”. Mandić je uvjeren da su predsjednički izbori dobra prilika da se u Crnoj Gori najzad otpočne sa procesom promjena . ,,Evidentno je da rejting DPS-a drastično pada i tu činjenicu treba iskoristiti i poraziti tu partiju na svakom mogućem nivou”. Činjenica da evidencija sa izbora od prije samo tri mjeseca ne govori baš tako opozicionim prvacima izgleda ne znači mnogo.
Ni o bojkotu, ni o eventualnoj podršci opozicionom kandidatu SNP i Pozitivna se još ne izjašnjavaju. Tradicionalno, o tome će u SNP-u svoje reći Glavni odbor, Pozitivna će takođe razmotriti stvar na organima stranke.
Za svaki slučaj, predsjednik Filip Vujanović je objasnio da bojkot nikome nije donio korist i da bi značio da opozicija priznaje poraz. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić zahvalio je Vujanoviću na savjetima. ,,Bolje da se potrudio da poštuje pravne norme i da ne raspisuje izbore prije rezultata izvještaja pravnih struktura o skandalu u Nikšiću, koji ima ozbiljne indicije o političkoj korupciji”. Obojica su više izgledali kao ljudi koji započinju svoju predsjedničku kampanju, nego kao neko ko stvarno govori o izborima u Nikšiću i Andrijevici.
Filipa Vujanovića DPS još nije aminovao kao predsjedničkog kandidata. Vladini mediji pišu da je u toku partijska procedura izbora kandidata i da će isti biti izabran do kraja mjeseca. Ili to Milo Đukanović razmišlja.
Socijaldemokratska partija zasad je odlučna da neće podržati Vujanovića. Ne sviđa im se, a i nije po Ustavu. Predsjednik države isto biće može biti samo dva puta, ali prostor za rastezanje normi dobija se tumačenjem da je, otkad smo nezavisni, sve krenulo ispočetka, pa i brojanje predsjedničkih mandata.
Vujanović je za predsjednika Crne Gore prvi put izabran u maju 2003. U decembru 2002. i februaru 2003. predsjednik Crne Gore je biran bezuspješno jer niko nije osvojio preko polovine upisanih birača što je propisivao tadašnji zakon. Poslije je zakon promijenjen, za uspjeh na izborima bilo je dovoljno osvojiti preko polovine izašlih i Vujanović je pobijedio tada, kao i na predsjedničkim izborima 2008.
Ako je mandat predsjedniku prestao da važi u novoj državi, zašto i predsjednički izbori nijesu, kao parlamentarni, održani nakon referenduma. DPS najavljuje da će na slična pitanja odgovoriti pravni stručnjaci. ,,Poseban tim pravnih stručnjaka će otkloniti dilemu oko ustavnih pretpostavki kandidovanja gospodina Vujanovića za eventualnog predsjedničkog kandidata na predstojećim izborima. Na taj način stvoriće se uslovi da se otkloni bilo kakva sumnja oko kandidovanja bilo kojeg kandidata za predsjednika, uključujući i gospodina Vujanovića”, objasnio je Pobjedi Zoran Vukčević, poslanik DPS-a.
U međuvremenu se oglasio jedan od pravnik stručnjaka, ali se ne zna je li Vukčević baš na njega mislio. Blagota Mitrić, univerzitetski profesor i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore kazao je Portalu Analitika da ni Miodrag Lekić, ni Filip Vujanović, ne mogu biti predsjednički kandidati na narednim predsjedničkim izborima. Prvi je, kaže Mitrić, prestar, drugi neustavan. I dok za Lekića kaže da, ipak, može obavljati predsjedničku funkciju, ali kao volonter, Mitrić ocjenjuje da, osim što nije po Ustavu, Vujanovića ne treba kandidovati jer bi na izborima izgubio.
Profesor Mirtić pojavljuje se katkad kao tumač zakona prema potrebama vlasti i, u tom slučaju mogao bi biti prvoglasnik odustajanja DPS-a od kandidature Vujanovića za predsjednika. Mitrić je, međutim, čudna kombinacija odanosti i nepouzdanosti, pa bi njegova objašnjenja ovoga puta mogla biti tek vapaj najcrnogorskijih Crnogoraca za crnogorskijim predsjedničkim kandidatom. A svako zna ko je najcrnogorskiji.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MANDATARA MILOJKA SPAJIĆA: Ko mu radi o vladi

Ni nakon povratka predsjednika Milatovića iz Njujorka i sastanka sa Spajićem koji je uslijedio, nije ni malo jasnije šta je mandatarova formula za formiranje „evroatlanske vlade“ i razlog za novi optimizam. Pritisci su isti, i spolja i iznutra
Mandatar Milojko Spajić na polovini je zakonskog roka za formiranje vlade, koja mora biti sastavljena do 10. novembra. On je ove sedmice saopštio da su opstrukcije od početka procesa postojale, ali da je optimista da ćemo dobiti „proevropsku vladu“. Spajić je to saopštio nakon ovonedjeljnog novog sastanka sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, i njegovim partijskim saborcem.
Sastanak je uslijedio nakon povratka Milatovića iz Njujorka, gdje se sastao sa više visokih američkih zvaničnika, pa i Gabrijelom Eskobarom, koji je nakon tog susreta saopštio da je od Milatovića dobio signal da je „saglasan sa američkim stavom o vladi“. U prevodu – vlada bez Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koju Eskobar definiše kao „antizapadnu stranku“. Nije svakako prvi put da Zapad poruči da ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, ne vide kao svog partnera.
Spajić je još ranije odlučio da prekine razgovore sa ZBCG, nakon čega se suočio sa topljenjem podrške neophodne za vladu, prvenstveno u svojoj partiji i koaliciji sa kojom je nastupio na junskim vanrednim parlamentarnim izborima. Jedan od kritičara njegove odluke da ZBCG ne uđe u Vladu bio je upravo Milatović. Otuda se poruka Eskobara iz Njujorka tumačila kao uticaj na Milatovića da popusti u svom stavu, i možda utiče na onaj dio PES-a koji se sa njim u tom stavu slaže i koji nije podržao Spajića u odluci da ZBCG ne uđe u vladu.
Nakon odluke da neće pregovarati dalje sa ZBCG Spajić je izgubio podršku dvije poslanice sa njegove liste, zbog čega je formiranje većine neophodne za vladu postao skoro pa nemogući zadatak. Uz činjenicu da takvu odluku nije podržala ni Ujedinjena Crna Gora, koja je dio koalicije, te da se CIVIS drži po strani. Tako su Spajićeva 22 mandata sa kojima je krenuo u pregovore spala na 18. Kada su Demokrate Alekse Bečića, koje su do nedavno bile bez primjedbi na Spajićev način pregovora, saopštile da ne prihvataju da odlučujući glas bude onih stranaka koje su bile na listi DPS, aludirajući na glas Mehmeda Zenke, Spajićeva jedina opcija da dođe do većine za vladu unutar sadašnje postavke je da povrati podršku u svojoj kolaiciji ili odustane od odluke da ne pregovara sa ZBCG.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?

Hoće li navodni signal predsjednika Milatovića Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju mandatara Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ,ukoliko Spajić ne dobije podršku za formiranje vlade, građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2. Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje
Pregovori o formiranju vlade tapkaju na mjestu: pritisci se množe, a većina za njeno formiranje nikako da preskoči crtu. Mandatar Milojko Spajić trenutno je u neobičnoj situaciji – kao mandatar ima podršku 44 poslanika, ali za formiranje vlade ne uspijeva da obezbijedi ni minimalnu većinu od – 41 poslanika. Među onima koji su ga podržali kao mandatara množe se glasovi koji imaju uslove za podršku njegovoj vladi.
Najveći problem Spajića je i dalje nedostatak pune podrške njegove izborne liste nakon odluke da prekine pregovore o ulasku ZBCG u buduću vladu. Najnovija nevolja mandatara je i odluka Demokrata Alekse Bečića da „ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista”.
Ta odluka Demokrata uslijedila je nakon što se otapanje Spajićeve podrške za formiranje vlade zaustavilo na 41, a pošto su mu podršku uskratile dvije poslanice PES-a Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović koje smatraju da u vladu treba da uđe ZBCG, te Ujedinjena Crna Gora, koja je bila dio izborne liste PES-a na junskim vanrednim parlamentarnim izborima. Spajić iz svog bloka nema ni blanko podršku CIVIS-a koji smatra da vlada treba da ima veću podršku od 41.
Spajićeva većina, međutim, za Demokrate ima jedan sporni glas. Na parlamentarnim izborima 11. juna, DPS je nastupio u koaliciji sa SD-om i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) čiji je lider Mehmed Zenka podržao Spajića za mandatara i na čiji se glas računalo i za novu vladu.
Predsjedništvo Demokrata prije nekoliko dana je na predlog Bečića, donijelo jednoglasnu odluku da presudan glas za izbor novog predsjednika Skupštine i vlade ne može doći sa liste DPS, ili da o tome odlučuju Socijaldemokrate (SD). Mediji su pisali kako bi i Spajić mogao da pokuša da učvrsti poziciju i glasovima SD-a. No, ta se partija u međuvremenu oglasila tvrdeći da oni ne učestvuju u pregovorima o vladi.
“Naša pozicija da ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista (DPS) ne dovodi u pitanje moguću participaciju naše stranke u budućoj vlasti”, saopštio je ove sedmice generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović. “Međutim, ako ona bude formirana na način što se čelni ljudi zakonodavne i izvršne vlasti biraju glasovima onih koji su dobili mandate na listi DPS-a, to je za Demokrate neprihvatljivo”.
PES je odgovorio sa saopštenjem da će Vlada biti izglasana od onih koji su podržali Spajića za mandatara, „što znači da većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS i SD“. Kazali su da stav Predsjedništva Demokrata, da za izbor nove Vlade presudan glas ne bude sa liste DPS-a i SD-a, „jeste stav koji je PES već izglasao na Glavnom odboru te stranke.
Kako će uz taj uslov, te odluku da dio vlade ne budu ZBCG i URA, Spajić obezbijediti podršku, ostalo je nejasno.
Spajićevu nezavidnu poziciju očekivano zdušno koristi ZBCG, nastavljajući sa pritiscima da se mandatar predomisli.
Funkcioner Nove srpske demokratije koja je dio ZBCG Slaven Radunović poručio je ove sednice da Spajić nema podršku 41 poslanika za formiranje Vlade. Kazao je kako je mandatar u bezizlaznoj situaciji, i to već desetak dana.
On je ocijenio da Spajić ima nekoliko pravaca ka kojima može da krene: „Jedan je da vrati mandat, drugi je da sa novih osnova pokrene nove razgovore sa nama i ostalim političkim subjektima, a treća je otvorena kolaboracija sa DPS-om. Četvrta opcija je da izađe sa nekom opcijom za formiranje vlade, a da ne dobije potrebnu podršku i da idemo na izbore”.
Mediji pišu o mogućim planovima PES-a da isključe dvije nesigurne poslanice iz partije, što im u računici o sastavljanju vlade ne bi donijelo ništa. Barski odbor PES-a, kom pripada Radinka Ćinćur, jedna od poslanica koje su uskratile podršku Spajiću, saopštili su da „sugerišu poslanici Radinki Ćinćur da poštuje odluku Glavnog odbora PES, na šta je kako se dodaje obavezuje Statut, te da podrži Spajića”. Oni su je pozvali da u protivnom vrati mandat. “U slučaju da poslanica Ćinćur nije u mogućnosti da uvaži stavove kako Glavnog tako i Opštinskog odbora, pozivamo je da vrati mandat i omogući nesmetano formiranje proevropske i demokratske vlade”, piše u saopštenju OO PES Bar.
Mogućnost da se Spajić predomisli kada je u pitanju URA Dritana Abazovića, zasad ne izgleda izvjesno. Mediji pišu da je mandatar na predlog da se ipak pregovara sa tom partijom , rekao da bi „u tom slučaju izgubio više poslanika sa svoje liste nego što ih URA ima“.
U kom smjeru će Spajić ići, nije jasno. On je ove sedmice saopštio da ima još dovoljno vremena za njeno formiranje i da “rade na većini”.
“Ima još 50 dana. Intenzivno razgovaramo sa svim partnerima. Kao što znate, 44 poslanika je podržalo mene za mandatara i Glavni odbor (PES) je sa 95 osto glasova za usvojio odluku da se ide dalje. Radimo na toj većini, intenzivno razgovaramo sa političkim grupacijama kojima pripadaju ta 44 poslanika. Nadamo se da ćemo zatvoriti stvari što prije”, saopštio je Spajić nakon razgovora sa ambasadorima država članica Evropske unije (EU) u prostorijama Delegacije EU u Podgorici.
Na pitanje da li su upitna dva glasa poslanica PES-a i da li se planira njihovo isključenje odgovorio je: “Za sada ne bih to komentarisao…Vidjećemo. GO je bio izričit. Ogromna većina je podržala ovaj koncept vlade od 44 poslanika koja su podržala i moju kandidaturu za mandatara. Nikome nije jasno da ako 44 poslanika podrže direktno kandidaturu, prije toga potpišu kandidaturu, zašto je sada problem ta većina i zašto se izmišljaju razlozi kojekakve vrste”.
Odgovarajući na pitanje, ima li pritisaka stranih ambasadora za formiranje vlade, saopštio je da – nema. “Ne postoji nikakav pritisak, to su partnerske zemlje, koje žele da pomognu, koje su otvorene prema nama. Imamo intenzivan razgovor i komunikaciju. Jako su zainteresovani za Crnu Goru jer je Crna Gora predvodnik u integracijama, može da bude primjer svima, ali mi se neozbiljno ponašamo na političkoj sceni i oni su zabrinuti”, kazao je.
Zainteresovanost ili pritisak, tek ove sedmice opet se oglasio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, saopštivši da mu je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan sa američkim stavom o vladi Crne Gore. Kako je izdjestvovana ta Milatovićeva navodna saglasnost, nije obrazlagao.
Eskobar je prethodne sedmice saopštio da u vladu Crne Gore ne bi trebalo da uđu antizapadne stranke, aludirajući na ZBCG. Nakon te izjave oglasio se jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić saopštivši da oni nijesu antizapadna stranka, a ubrzo se oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “On govori da niko ne smije da se miješa u to osim njegove zemlje. Nadam se da ću ga sresti da mu u lice kažem šta mislim o tome”.
Eskobar je trenutno u Njujorku povodom zasijedanja Generalne skupštine UN, gdje su i Milatović i premijer Abazović. On je saopštio i da su „američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu“.
Milatović je prethodno javno kritikovao Spajićevu odluku da prekine pregovore sa ZBCG, nakon čega se govorilo o rascjepu unutar PES-a.
Hoće li Milatovićev navodni signal Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ukoliko on ne dobije podršku za formiranje vlade, građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2. Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Funkcioneri za službena putovanja potroše godišnje četiri neizgrađene škole

Dok iz Vlade za sljedeću godinu najavljuju investicioni bum u gradnji škola i vrtića, prosvjetari upozoravaju da su neophodne reforme koje bi podigle urušeni kvalitet obrazovanja. Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena
Uz štrajk upozorenja koje je organizovao Sindikat prosvjete, a koji je podržalo 80 odsto zaposlenih, počela je ova školska godina u 163 osnovne i 51 srednju školu u Crnoj Gori. Ostalih noviteta nije bilo.
Prosvjetari traže da se obrazovanja oslobodi od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje…, i dali su rok vlastima da se na tome bar počne raditi do kraja ove godine.
,,Ova godina je počela je manje-više kao i protekla. Nadamo se da se ove godine neće pojaviti problem sa grijanjem škola”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović
On naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena. ,,Problema ima koliko hoćete, a mi uglavnom gasimo požare. Djecu treba motivisati, to je jedan od najvećih problema. Izlaze nam djeca iz učionice a malo toga zapamte. Nadamo se da se poneko bavi i tim stvarima, da se sadržaji pripodobe savremenom dobu”.
Da je obrazovanje u krizi konstatuje se već decenijama, a konkretnih pomaka, koji zavise od političara i njihove volje, nema. Na Univerzitetu Crne Gore je ove sedmice održana tribina Kriza u obrazovanju – društvo u krizi. Sa te ribine poručeno je – da jak obrazovni sistem vodi ka prosperitetnijem i boljem društvu, što je vidljivo i na primjeru naprednih zemalja koje ulažu u obrazovanje kao u najznačajniji segment za razvoj jednog društva.
Da smo daleko od takvih društava, svakodnevno upozoravaju vijesti koje dolaze iz škola. Na snimcima koji su isplivali početkom školeske godine vide se đaci škole u Tuzima koji bacaju i lome školski inventar i njime gađaju nastavnicu. Iz Ministarstva prosvjete kažu da za ovaj incident nijesu znali, te da su si u školi ćutali o njemu. Kako se incident desio na proljeće, sam život je sve sredio, učenici su završili školu a nastavnica je otišla na trudničko bolovanje.
O neznavenosti u Ministarstvu svjedoči i slučaj Pomorske škole u Kotoru. Inspektor je u ljeto prošle godine Ministarstvu dostavio predmet za razrješenje direktora ove škole Ratka Petrovića zbog brojnih propusta u radu. Iz Ministarstva se pravdaju da tu dokumentaciju, ni nakon godinu dana, još nijesu dobili.
,,Pokušavam da se sjetim da li zaista imamo bar jedan problem manje na početku ove školske godine. Pozitivnih promjena, kada ih i ima, su rezultat rada pojedinaca, a ne sistema obrazovanja”, kaže za Monitor Olivera Leković, predsjednica Prosvjetne zajednice: ,,Ako je nesto i urađeno lako je uvidjeti da su sve to ‘kozmetičke’ i populističke promjene koje samo izgledaju kao rješenje problema, a bitno opterećuju budžet namijenjen za obrazovanje i temeljno urušavaju što je još preostalo od obrazovnog sistema”.
Ona se pita da li je senzacija završetak radova na izgradnji škole u Bijelom Polju nakon ,,samo” pet god ili kamen temeljac za OŠ Vladimir Nazor nakon skoro tri god od urušavanja?
Olivera Leković podsjeća da je Ministarstvo, prije izbora, odlučilo da sa 300 hiljada eura podrži štampane medije a time i informisanost nastavnika po školama: ,,Tu su iste one klupe i table, samo sada ‘ukrašene’ flekama od vlage po zidu, pukotinama na plafonu iz kojih kaplje kišnica, buđi ispod prozora… Za 300 hiljada moglo se desetine učionica renovirati ili kupiti koji kombi. Ali…”, upozorava Leković.
Leković napominje da je prije godinu dana tužilaštvo počelo da ispituje aferu oko prosvjetne Zadruge Solidarno: ,,Poslije više od godinu tužilastvo se nije oglasilo, a Zadruga Solidarno je ponovo pored članarine i kamata na kredite, dobila još i ogromna sredstva od istog ministra i istog premijera. Gdje ide naš novac dok decenijama plaćamo podstanarske stanove i otplacujemo nepovoljne kredite, interesuje li ikog od nadležnih”
Ocjenjuje i da se, već treću godinu nemilosrdno baca novac na nove udžbenike za 70 hiljada osnovaca (preko 4.5 miliona eura), umjesto da se udžbenici vrate u škole i preusmjere za nove generacije. ,,Tada bi sigurno na godišnjem nivou iz budzeta trosili manje od milion, samo za štampu radnih svesaka koje se jednokratno koriste. Na kraju, u svijetu sve više su u upotrebi elektronski udžbenici i tableti. To bi bilo dugoročnije i jeftinije rješenje za nase osnovce, takođe ekološki opravdanije, a i značajno bi se mališanima olakšale đačke torbe”, ističe Leković.
Da je reforma neophodna, upozorili su nedavno i iz UNICEF-a. Reforma obrazovnog sistema, čiji je cilj osiguranje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja za svako dijete, trebalo bi da bude hitan prioritet za Crnu Goru, rekao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
On je kazao da je nedovoljna školska infrastruktura prepoznata kao jedno od najhitnijih pitanja, uz preciziranje da 13 odsto osnovnih škola pohađa gotovo 70 odsto svih učenika osnovnih škola u Crnoj Gori.
U praksi to izgleda tako da škole u Podgorici i na primorju imaju duplo više učenika od projektovanih kapaciteta, dok su škole na sjeveru poluprazne. Oko deset hiljada učenika je manje u školama na sjeveru Crne Gore u posljednjih 13 godina, to je, na osnovu podataka Monstata, pokazalo istraživanje koje je sprovela NVO Euromost.
,,Prema obrađenim podacima od školske 2010/2011. do 2022/2023. godine u opštinama na sjeveru Crne Gore broj učenika se smanjio u osnovnim i srednjim školama za 9.367 učenika, ili u prosjeku za jednu školsku godinu 720 učenika manje, što sa novom školskom godinom 2023/2024. iznosi oko deset hiljada učenika. Najveći broj učenika se smanjio u Opštini Bijelo Polje (2.064), zatim u Beranama (2.034) i Pljevljima, 1.664 učenika”, kazali su iz Euromosta.
Kakvo je stanje govori vijest o radosti mještana u Kaludri, beranskom selu. Vrata područnog odjeljenja Osnovne škole Donja Ržanica u Kaludri, ove školske godine su ponovo otvorena i to nakon osam godina. Do otvaranja učionice došlo je jer su dva prvaka iz ovog sela stasala za školu.
,,Malo država u Evropi ima koje kao mi u jednom dijelu zemlje imamo u školama i preko dvije hiljade učenika, predškolskim vaspitnim grupama preko 60 djece, broj djece stranaca u jednom odjeljenju i preko 10, a u drugom, sjevernom, dijelu škole se masovno gase zbog raseljavanja stanovništva. Ovo je gorući problem i ne vidimo dobru volju odgovornih da bar ublaže ove probleme”, kaže Leković.
Škole nijesu bile prioritet niti su se gradile tri decenije. Prošle godine je otvorena osnovna škola u Tološima koja je izgrađena kao donacija kompanije Bemax i koštala je oko sedam miliona eura. Država planira gradnju sa manje para u Maslinama za pet miliona, u Igalu između tri i po i četiri miliona eura… Samo nikako da se počne.
Dok se škole ne grade, državnim budžetom za gorivo se godišnje planira 14,7 miliona eura, a za službena putovanja 5,7 miliona. Funkcioneri tako izvoze i proputuju za godinu dana najmanje četiri škole.
Pored infrastrukture, iz UNICEF-a su upozorili da je drugi gorući problem kvalitet obrazovanja. Kako je Santander podsjetio, prema rezultatima procjena znanja PISA 2018. i TIMSS, 40 odsto učenika ne postiže minimalne nivoe kompetencija u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodnim naukama, iako su dio obrazovnog sistema.
Skoro petina škola u Crnoj Gori je bez pedagoga ili psihologa, a svake godine je sve izraženiji problem nedostatka nastavnika za prirodne grupe predmeta. Mladi nijesu motivisani da se bave profesorskim pozivom.
Koliki je raskorak između ovdašnjeg obrazovanja i realnosti u kojoj učenici žive govori podatak OECD PISA da odnos broja računara po učeniku u crnogorskim školama iznosi 1:16. To Crnu Goru svrstava među pet zemalja s najnižim brojem računara po učeniku. U isto vrijeme raspravlja se o tome kako učenici koriste vještačku inteligenciju u izradi eseja u kojima se analiziraju književna djela i izradi pismenih zadataka. Iz Ministarstva prosvjete kažu da konkretnih dokaza za to još nemaju.
Iako su dokazi o varanju na maturskom ispitu, krajem prošle godine postojali, iz Ministarstva su prešli preko toga i javno aminovali da se prevara isplati.
,,Kad se godinama strateski i ukorak sa svjetskim trendovima ne razvija obrazovni sistem i ne samo on, no cijelo naše drustvo, teško je odrediti prioritete”, kaže Leković. Ona smatra da bi trebalo krenuti od ,,reforme univerziteta i provjere diploma. Na taj način stvoriti stručniji i za praksu spremniji kadar, ali i motivisati mlade da upisu nastavničke smjerove ne bi li se stalo na kraj sve većem deficitu nastavnika”.
Naglašava da ove promjene ,,može pokrenuti samo Vlada koja je svjesna značaja obrazovanja za napredak društva i ministar/-ka prosvjete kojeg/-u bi vlada postavila, ne kao političkog piona, već izabrala najboljeg među najboljima, koji je već prepoznat u obrazovnom sistemu, koji se dokazao po pitanju profesionalnosti i meritokratije. Takav ministar bi oko sebe angažovao tim ljudi koje bi također krasili isti kvaliteti i principi. Rukovođeni takvim kadrovima, mogli bismo se upustiti u ozbiljne reforme, naročito po pitanju nastavnih programa”, zaključuje Leković.
Od suštinskih reformi smo daleko. ,,Imamo neke višedecenijske probleme, kada sam postao ministar mislim da sam uradio sve što je moguće da ostvarimo potpunu depolitizaciju. To nije proces koji može da se ostvari preko noći”, izjavio je ministar prosvjete Miomir Vojinović. Sada pri kraju madata zaključuje da je njegovo ministastvo ,,napravilo maksimum toga što je bilo moguće”.
Za sljedeću godinu premijer Dritan Abazović najavio je ulaganje u školstvo koje će biti najveće u istoriji. Planiran je početak izgradnje nove gimnazije u Podgorici, dvije nove škole u City kvatry i na Karabuškom polju, kao i dogradnju i rekonstrukciju devet srednjih stručnih škola širom Crne Gore, kao i izgradnja četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici. Amin.
Božović iz Sindikata prosvjete kaže da je bilo nekih reakcija na štrajk upozorenja, ali uglavnom medijskih. Najavljuje sastanak sa predstavnicima Ministarstva koji je zakazan za iduću sedmicu. ,,Ima nekih pozitivnih pomaka i naznaka. Ako ova vlada potraje, moraće da pokrene neke stvari, makar da otvori javnu raspravu o izmjenama nekih zakona”, kaže Božović.
Isto čeka i neku novu Vladu. Prosvjetari su već zaprijetili da će se desiti štrajk ako reforme, do nove godine, bar ne otpočnu.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno1 dan
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIČKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine