Povežite se sa nama

MONITORING

Začarani krugovi

Objavljeno prije

na

Sila Boga ne moli – DPS je riješio, a Filip Vujanović, predsjednik države, raspisao izbore u Nikšiću i Andrijevici. Zakazani su za 9. mart. Izbori za predsjednika države još nijesu raspisani. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, održaće ritualne konsultacije sa opozicijom na tu temu. Državni mediji javljaju da će predsjednički izbori biti u aprilu. Da je pravde, na svakom glasačkom listiću u Nikšiću bila bi napisana zahvalnica Dragu Đuroviću, odborniku Pozitivne Crne Gore prebjeglom u DPS-ove redove. Na primjer: Održavanje ovih izbora omogućio je Drago Đurović, neka mu je vazda fala. Na istom mjestu u Andrijevici, pomalo nepravedno zanemaren, trebao bi biti zapisan Uroš Gašo Čukić, nekadašnji odbornik Pokreta za promjene, takođe transformisan u velikomučenika koji je spoznao svjetla DPS-ove istine.

Pošto su slično prosvjetljenje doživjela i trojica odbornika u Podgorici, opozicija i SDP su tražili i izbore u glavnom gradu. Održavanje gradonačelnika dr Miomira Mugoše na vlasti omogućavaju Slaviša Guberinić iz Narodne, Dragan Ostojić iz Srpske narodne stranke i Boban Vujačić odbornik Nove. Tih izbora neće biti.

Vlast se u Nikšiću, logično, uzda u eho haosa koji je opozicija napravila nakon što je na izborima 14. oktobra osvojila blizu 23 hiljade glasova, oko dvije hiljade više nego Evropljani na čelu sa Milom Đukanovićem. Beskrajni opozicioni pregovori, međutim, kao da su dosadili DPS-u, pa se ta partija odlučila na oprobani metod nabavljanja opozicionog odbornika. Vera Miljanić je otišla, Drago Đurović došao – gotov posao. ,,I kad pobijede ne umiju ni da se dogovore ili ne žele, zato što nijesu sposobni da preuzmu odgovornost”, već ponavljaju DPS-ovi prvaci. To će izvjesno, biti jedan od oslonaca njihove kampanje. I premijer će, naravno, sada moći da se posebno posveti rodnom gradu. Ne treba sumnjati u silinu kojom će DPS krenuti u lomljenje ljudi.

Ipak, u Nikšiću će biti posla, dok u Andrijevici vlast treba samo da pokupi plodove zasijane nakon lokalnih izbora 2010. O tome ko će voditi Andrijevicu tada je odlučivao odbornik SDP-a Veselin Radenović koji se, iznenada priklonio opozicionoj koaliciji ,,Bolja Andrijevica – bolja Crna Gora”. Prirodno, SDP ga je zbog takvog bogohuljenja isključio iz stranke. Poslije je DPS nabavio Uroša Gaša Čukića, ali ni uz to pojačanje nije uspio da na zakonit način formira vlast. Po tužbi SNP-a Upravni sud je nekoliko puta izbore andrijevičkih čelnika proglašavao nezakonitim. Rasulo je dalo rezultate: na oktobarskim izborima u Andrijevici su opozicione partije osvojile oko 1200, andrijevički Evropljani preko 1800 glasova. Negdje dublje, Andrijevici je dosadilo da bude ,,mimo naroda”. Iako je njihova opština godinama bila jedina bez dugova i bez viška zaposlenih, građani Andrijevice uočili su da se ne isplati biti opoziciona opština u ovoj državi. Većina računa da će od milosti živjeti bolje.

Situacija u Podgorici je prosta. Evropska Crna Gora na izborima u oktobru osvojila je za oko tri hiljade manje glasova nego opozicija. Ne brojeći Mugošine Srbe. Znači da izbora neće biti dok se ne bude moralo.

Ne zna se hoće li opozicija imati hrabrosti i samopoštovanja pa bojkotovati izbore u Nikšiću i Andrijevici, ako ne bude izbora u Podgorici. Vjerovatnije je da neće. Predsjednik Nove Andrija Mandić podsjetio je da su pojedini konstituenti Demokratskog fronta zbog političke korupcije bojkotovali lokalne izbore u Kotoru, Mojkovcu i na Cetinju. ,,Taj naš čin nije dao nikakav rezultat jer su opozicioni birači izašli na izbore i glasali za druge opozicione stranke”. Mandić je uvjeren da su predsjednički izbori dobra prilika da se u Crnoj Gori najzad otpočne sa procesom promjena . ,,Evidentno je da rejting DPS-a drastično pada i tu činjenicu treba iskoristiti i poraziti tu partiju na svakom mogućem nivou”. Činjenica da evidencija sa izbora od prije samo tri mjeseca ne govori baš tako opozicionim prvacima izgleda ne znači mnogo.

Ni o bojkotu, ni o eventualnoj podršci opozicionom kandidatu SNP i Pozitivna se još ne izjašnjavaju. Tradicionalno, o tome će u SNP-u svoje reći Glavni odbor, Pozitivna će takođe razmotriti stvar na organima stranke.

Za svaki slučaj, predsjednik Filip Vujanović je objasnio da bojkot nikome nije donio korist i da bi značio da opozicija priznaje poraz. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić zahvalio je Vujanoviću na savjetima. ,,Bolje da se potrudio da poštuje pravne norme i da ne raspisuje izbore prije rezultata izvještaja pravnih struktura o skandalu u Nikšiću, koji ima ozbiljne indicije o političkoj korupciji”. Obojica su više izgledali kao ljudi koji započinju svoju predsjedničku kampanju, nego kao neko ko stvarno govori o izborima u Nikšiću i Andrijevici.

Filipa Vujanovića DPS još nije aminovao kao predsjedničkog kandidata. Vladini mediji pišu da je u toku partijska procedura izbora kandidata i da će isti biti izabran do kraja mjeseca. Ili to Milo Đukanović razmišlja.

Socijaldemokratska partija zasad je odlučna da neće podržati Vujanovića. Ne sviđa im se, a i nije po Ustavu. Predsjednik države isto biće može biti samo dva puta, ali prostor za rastezanje normi dobija se tumačenjem da je, otkad smo nezavisni, sve krenulo ispočetka, pa i brojanje predsjedničkih mandata.

Vujanović je za predsjednika Crne Gore prvi put izabran u maju 2003. U decembru 2002. i februaru 2003. predsjednik Crne Gore je biran bezuspješno jer niko nije osvojio preko polovine upisanih birača što je propisivao tadašnji zakon. Poslije je zakon promijenjen, za uspjeh na izborima bilo je dovoljno osvojiti preko polovine izašlih i Vujanović je pobijedio tada, kao i na predsjedničkim izborima 2008.

Ako je mandat predsjedniku prestao da važi u novoj državi, zašto i predsjednički izbori nijesu, kao parlamentarni, održani nakon referenduma. DPS najavljuje da će na slična pitanja odgovoriti pravni stručnjaci. ,,Poseban tim pravnih stručnjaka će otkloniti dilemu oko ustavnih pretpostavki kandidovanja gospodina Vujanovića za eventualnog predsjedničkog kandidata na predstojećim izborima. Na taj način stvoriće se uslovi da se otkloni bilo kakva sumnja oko kandidovanja bilo kojeg kandidata za predsjednika, uključujući i gospodina Vujanovića”, objasnio je Pobjedi Zoran Vukčević, poslanik DPS-a.

U međuvremenu se oglasio jedan od pravnik stručnjaka, ali se ne zna je li Vukčević baš na njega mislio. Blagota Mitrić, univerzitetski profesor i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore kazao je Portalu Analitika da ni Miodrag Lekić, ni Filip Vujanović, ne mogu biti predsjednički kandidati na narednim predsjedničkim izborima. Prvi je, kaže Mitrić, prestar, drugi neustavan. I dok za Lekića kaže da, ipak, može obavljati predsjedničku funkciju, ali kao volonter, Mitrić ocjenjuje da, osim što nije po Ustavu, Vujanovića ne treba kandidovati jer bi na izborima izgubio.

Profesor Mirtić pojavljuje se katkad kao tumač zakona prema potrebama vlasti i, u tom slučaju mogao bi biti prvoglasnik odustajanja DPS-a od kandidature Vujanovića za predsjednika. Mitrić je, međutim, čudna kombinacija odanosti i nepouzdanosti, pa bi njegova objašnjenja ovoga puta mogla biti tek vapaj najcrnogorskijih Crnogoraca za crnogorskijim predsjedničkim kandidatom. A svako zna ko je najcrnogorskiji.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo