Povežite se sa nama

MONITORING

ZAKON O LEGALIZACIJI BESPRAVNE GRADNJE: Uz kuće i hoteli

Objavljeno prije

na

Godinama se o njemu pričalo, u skupštinskim odajama boravio je od 2012. i konačno je na samom kraju jula usvojen Zakon o legalizaciji neformalnih objekata. Za taj propis glasala je „knap” većina od 41 poslanika, koliko strogo kontroliše DPS. Sad jednako mogu da odahnu oni koji su na divlje sazidali krov nad glavom, kao i oni koji su velelepnim građevinama oprali koju paricu ili, kako vlast tumači, investirali u razvoj i napredak Crne Gore. I pomalo pripunili svoj i džepove onih koji su im to dopustili.

Obrazlažući da je takav zakon potreban, Vlada je kazala kako se

Crna Gora dugi niz godina suočava sa pitanjem izgradnje objekata različitog tipa, površine i namjene, suprotno propisima kojima je ova oblast uređena pozitivnim pravom Crne Gore, takozvana: neformalna gradnja. „To je gradnja bez građevinske dozvole odnosno bez propisane pravno tehničke dokumentacije, koja u dugoročnom smislu trajno mijenja i uništava prostor i direktno smanjuje kako sadašnje, tako i buduće razvojne mogućnosti.” I sad su to narodni predstavnici pozlatili.

Vlada priznaje da ne zna koliko ima divljih objekata, zadržala se na odokativnoj procjeni da se „broj objekata izgrađenih suprotno propisima mjeri desetinama hiljada”. Primijetili su, takođe da „ovaj fenomen uzrokuje posljedice krupnih razmjera: plansko-urbanističku disorganizaciju prostora, nedovoljnu infrastrukturnu opremljenost tretiranog prostora, nizak nivo kvaliteta života, ugrožavanje ekoloških standarda i rizik po ljudsko zdravlje, seizmičke rizike i nemogućnost naplate komunalija i poreza”. Po mišljenju stručnjaka koje je konsultovao Monitor, od svega toga ovakav zakon može popraviti – malo šta.

Neformalni objekti, kako je propisano, biće identifikovani prema orto – foto snimku sačinjenom od 21. septembra 2010. godine do 21. aprila 2011. godine.

Nezavisna poslanica i profesorka na Građevinskom fakultetu prof. dr Jelisava Kalezić najavila je da će uz podršku kolega poslanika Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o regu-larizaciji neformalnih objekata. Ona smatra da je riječ o dvojakom tretiranju građana pred zakonom. „Oni koji poštuju procedure za dobijanje građevinske dozvole, odnosno poštuju Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata, plaćaju komunalije shodno opštinskim odlukama – odjednom ili u nekoliko rata. Bespravnim graditeljima se nudi plaćanje komunalija 20 godina.”

Pored toga, kako u izjavi za Monitor naglašava Jelisava Kalezić,

bespravnom gradnjom se trajno zarobljava prostor koji je nenadoknadivi resurs i opšte dobro. „Taj se čin zakonom o legalizaciji nagrađuje pomenutim i drugim povoljnostima. Takođe, ovim se zakonom potpuno obesmišljava koncept planiranja.”

Zakonodavci su se malo igrali i sa terminologijom. Najprije se govorilo o legalizaciji, sada o ,,regularizaciji”, ranije je bilo riječi o bespravno sagrađenim objektima, sada je to ,,nefomalna gradnja”.

,,Smatram da je ovo prikrivanje suštine. Naime, ako bespravna gradnja predstavlja čin krivične odgovornosti, onda u lancu prekršilaca, osim graditelja, postoji i nadležna lokalna i državna uprava i odgovarajuće inspekcijske službe. U rijetkim slučajevima sankcionisanja bespravne gradnje niko nije istraživao ulogu nadležnih državnih organa. Da li treba da vjerujemo da su državni organi bili nemoćni? Ili su, možda, upravljali divljom gradnjom?”, pita se poslanica Kalezić.

U jednom od vladinih dokumenata zapisano je i da se potpisivanjem „Bečke deklaracije o nelegalnim naseljima” u septembru 2004. godine, Crna Gora obavezala da će doprinijeti rješavanju problema nelegalnih naselja „na način što će legalizovati nelegalna naselja na održiv način i onemogućiti buduću nelagalnu gradnju”.

Onda je to Vlada malo šire protumačila i u zakon ugurala svašta. Tako je, pored „neformalnih objekata osnovnog stanovanja”, što će reći nečije kućice, omogućeno da budu legalizovani „objekti za smještaj turista, objekti za pripremanje i usluživanje hranom i pićem, ugostiteljski objekti, trgovački i tržni centri, izložbeni centri, sajmišta, poslovne zgrade, objekti uprave, privredni objekti, objekti za proizvodno zanatstvo, skladišta i stovarišta”.

Kratkotrajnim pretraživanjem po internetu lako se mogu naći primjeri impozantnih divljih građevina koje će sada biti pripitomljene. Kad je Prva banka nedavno prodavala Hotel Lipka u Kolašinu, objavljeno je da se ta turistička dika na sjeveru, u katastru još vodi kao objekat u izgradnji i nema građevinsku dozvolu. Ni upotrebnu.

Još 2013. MANS je ukazivao da Hotelski kompleks Polar star na Žablja-ku tri godine posluje bez građevinske i upotrebne dozvole. Vlasnik hotela u rodbinskoj je vezi sa porodicom bivšeg premijera Igora Lukši-ća.

Firma Kalamper, pisale su novine, gradila je mali hotel sa četiri zvjezdice u zahvatu detaljnog urbanističkog plana Veliki pijesak u Opštini Bar bez građevinske dozvole. Kakvo – takvo ,,pokriće” firme su imale u saglasnosti vlade koja, kako su objašnjavali u Ministarstvu podrživog razvoja i turizma, ima pravo da odobri izvođenje pripremnih radova, naravno, ,,u slučaju građenja objekata od opšteg interesa”.

Pojašnjavajući svoj stav da se ljudima kuće ne smiju rušiti, poslanica Kalezić objašnjava da je riječ o tome da se država obavezala da na human i stručan način riješi probleme nelegalnih naselja. „Dakle, ne govori se o objektima, akcenat je na problemima konkretnih urbanih zajednica. U suštini, predlagači Zakona su se samo zaklonili iza dva pilot projekta u kojima su urađena urbanološka, urbanistička, sociološka i ekonomska istraživanja konkretnih bespravnih naselja. A onda je zakonodavna materija usmjerena na legalizaciju pojedinačnih objekata”.

Zakon, po njenim riječima, ima dvije osnovne svrhe: predizbornu manipulaciju i ucjenjivanje bespravnih graditelja što je već razrađena praksa i aboliranje graditelja velikih objekata. ,,A prvo treba istražiti čiji su bili štićenici i vlasnici i kojim novcem su građeni objekti. Riječju, Zakon će ukloniti moguće tragove korupcije i pranja novca.”

Kao glavne posljedice ovakvog rješenja poslanica Kalezić vidi, pored pravne neigurnosti i nejednakog tretmana građana pred zakonom, prikrivanje višegodišnje korupcije, moguće i organizovanog kriminala, kao i obesmišljavanje sistema i prakse planiranja prostora.

,,Ide se sa neprovjerenom projekcijom znatnog priliva novca od legalizacije. Novca po ovom osnovu uopšte neće biti, ili će biti u mjeri da se malo ili ni malo može uraditi. Recimo, ako objektivno komunalno opremanje građevinskog zemljišta košta 50e/m2, za plac od 500m2 treba platiti 25.000. Ako to opština dobija za 20 godina, šta može da se očekuje kao rezultat?”, kaže Jelisava Kalezić.

U Krivičnom zakonu Crne Gore piše: ,,Ko protivno propisima o izgradnji objekata, planiranju i uređenju prostora započne građenje objekta bez prethodno pribavljene građevinske dozvole ili gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

Pored toga, prema slovu zakona, ko kršeći propise, korišćenjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvođenjem kakvih radova ili na drugi način izazove oštećenje životne sredine u većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće se zatvorom do tri godine. Godinama smo slušali biologe koji su se žalili šta se sve podivljalom gradnjom uništavalo pored mora, u moru i drugdje, ali, zbog ,,uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi, niko nije otišao u zatvor ni dan ni osam godina koliko je zakon prijetio.

Logika zakonodavca je jasna – svakom prema potrebama. Nekome treba sobica, nekome hotel. Prostor ovdje odavno nije bitan.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo