Predizborni Javni TV servis javlja prošle nedjelje: ,,Porodici Vlahović iz Podgorice, koja živi od socijalne pomoći, besplatni udžbenici dobro će doći. Septembar mnogim roditeljima koji imaju đake zadaje glavobolju. Osim knjiga valja kupiti školski pribor, torbe, odjeću i obuću, sve se to plaća”. Televizija Crne Gore dalje obavještava ,,cijela jedna prosječna plata potrebna je za opremanje troje djece za školu, osim udžbenika neophodno je kupiti pribor, odjeću i obuću. Mnogo je to za prosječnog građanina, a za šestočlanu porodicu koja mjesečno preživljava sa 177 eura socijalnog primanja nemoguće je”. Ali, tu je naravno država, pa raspjevana spikerka veze: ,,Ove godine oni imaju tri đaka , pa su im besplatne knjige koje obezbjeđuje država jedina nada” .
Otac porodice zatim kaže da ne zna što da radi, a majka poručuje da ako država ne da besplatne knjige, djecu neće slati u školu.
Novinarka nastavlja istim entuzijazmom: ,,Šestogodišnja prvakinja nije bila raspoložena za priču, ali jeste njena sestra koja je drugi razred završila odličnim uspjehom…”.
Socijalnu dramu rješava u sljedećem prilogu ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović najavljujući da će ove godine biti obezbijeđeni udžbenici za djecu korisnike materijalne pomoći i bez roditeljskog staranja.
Pošto je Vlada na odmoru, ministra Numanovića je zapalo da rješava brojne socijalne probleme, bar u TV Dnevniku. Tako je nedavno na Monstatovu objavu da je prosječna neto zarada u julu bila 480, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 787 eura, ministar spremno odgovorio da će se država postarati za sve socijalne slučajeve. Naravno, po Monstatovoj i ministrovoj računici u domen socijale ne spadaju i srećnici koji primaju prosječnu platu, a fali im još jedna da bi mogli da trguju prosječnu korpu.
Bezrazložan je i strah građanstva od predstojećeg poskupljenja. Numanović je optimista: ,,Ja ne očekujem da dođe do bilo kakvih poskupljenja”. I svima je lakše.
Ipak, statistika i ministarska očekivanja nikako da objasne kako prosječni građanin sa prosječnom platom, kome fali još jedna plata da bi preživio, uspijeva da pošalje jednog ili više đaka u školu.
Komplet udžbenika za prvi razred osnovne škole košta 48,60 eura, za drugi 57, treći 53,50, četvrti 63, peti 73, šesti 88, sedmi 105,50, osmi 94,50 i za deveti razred 97,50 eura. Komplet udžbenika za gimnaziju sa udžbenikom za engleski jezik učenike prvog razreda koštaće 119 eura, drugog 99,50, trećeg 85 i četvrtog razreda 64,50 eura.
Računica govori da za jednog đaka, zavisno u koji razred ide, udžbenici, školski pribor i torba koštaju najmanje 100 i kusur eura. Na opremanje troje djece za školu potroši se ta famozna prosječna plata. I to pod uslovom da se djeci uskrate neophodna odjeća, obuća, užina, osiguranje…
Knjižare nude kupovinu udžbenika na više mjesečnih rata, a Sindikat prosvjete Crne Gore – Podgorica i ove godine je pokrenuo akciju Pokloni, kupi, prodaj korišćeni udžbenik.
Na sjeveru su uprave škola već obavijestile porodice koje žive od socijalnog staranja da im se neće, kao ranijih godina, moći obezbijediti knjige za djecu. Roditelji se nadaju da to nije konačna odluka. Najavio je ministar, a očekuje se da će Vlada čim se vrati sa odmora, krajem avgusta ili početkom septembra, donijetu odluku o nastavku dodjele besplatnih udžbenika djeci korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice.
Ima i onih koji ne moraju da čekaju da se ministri odmore da bi dobili pomoć u udžbenicima. Milan Knežević, šef kluba odbornika SNP-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci, otkrio je javnosti da su aktivisti Demokratske partije socijalista počeli predizbornu kampanju u Zeti. Da bi obezbijedili glasove, kaže Knežević, aktivisti DPS-a Zećanima dijele „udžbenike, suhomesnate pakete i osvježivače za kupatila”. Knežević navodi da se udžbenici dijele isključivo po političkoj pripadnosti. Koja je pripadnost presudna za osvježivače nije pojasnio.
Ne samo pred izbore, u školstvu je već odavno praksa da bez amina ministra ili partije ne možete ni pripravnički odraditi, a kamoli se zaposliti.
Iz Zavoda za udžbenike je saopšteno da su cijene udžbenika u Crnoj Gori najniže u regionu i da nijesu mijenjane u proteklih šest godina. Sve to zahvaljujući pomoći Ministarstva prosvjete i sporta i Vladi koji su refundirali nedostajuća sredstva Zavodu, tvrde iz te institucije.
Treba li podsjećati da nema toga, liše udžbenika, što nije poskupilo od prošle godine, a kamoli od 2006. Ni upoređivanje sa regionom nije baš pristojno.
U Federaciji BiH oko 19.200 učenika prvih razreda osnovne škole, ili 85 odsto prvaka, dobija besplatne udžbenike. U Srbiji svi đaci prva četiri razreda osnovne škole dobijaju besplatne udžbenike, dok se u Beogradu dobijaju kompleti za svih osam razreda osnovne škole. Srpsko Ministarstvo prosvjete je za ovu školsku godinu pripremilo 75.000 besplatnih udžbenika za prvake. Poređenja radi, u Crnoj Gori će ovog septembra u škole krenuti oko 69.000 osnovaca i oko 31.000 srednjoškolaca.
U Hrvatskoj se žale da su cijene udžbenika za prvake iste u Zagrebu i Parizu. Prosječna cijena kompleta udžbenika u Hrvatskoj je oko 130 eura, a prosječna plata je 750 eura.
U priči o udžbenicima uglavnom se ne spominje trošak oko ostale školske opreme i garderobe. Kako je davno prošlo vrijeme kada su kecelje bile obavezne u školama, učionice i zbornice su postale mini modne piste, pa često garderoba odnese više novca nego udžbenici. Kako u društvu tako se i u učionice prenijelo pravilo da oni koji imaju diktiraju skupu modu. Ko nema ili neće to da prati, ostaje u zasjenku.
Škole su se otvorile i po pitanju ,,donacija”. Pa tako skoro svakom odjeljenju jedan ili više roditelja, s vremena na vrijeme, poklone učila, renoviraju učionice ili cijelom odjeljenju plate izlet. A školska uprave to, naravno, zna da cijeni.
I pored velikog truda ni ove godine đaci neće imati kompletne udžbenike. Naime, Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost još nije završila svoj posao. Ova Komisija je oformljena nakon što su prije godinu premijer Lukšić i lideri opozicije potpisali politički sporazum prema kome se nastavni predmet zove Crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Kako posao nije završen, i ove, kao i prošle godine, neko će jezik učiti iz udžbenika na crnogorskom, a neko iz starih knjiga na maternjem. Kako kome volja.
Iz Komisije su rekli da je – zapelo oko slova. Program se radi za četiri jezičke zajednice u kojima ne postoji istovjetna azbuka, objasnio je član Komisije Suljo Mustafić.
Da bi ubrzali rad, iz Komisije su obećali da će se uskoro ,,po završetku godišnjih odmora” – ponovo sastati. Imaju kad, škola počinje tek za 10 dana. Vjeruju da je dogovor moguć, ali za školsku 2013/2014. godinu.
Državi će biti potrebno nekoliko godina da usvoji novi nastavni program i nove udžbenike za maternje jezike, ali se mora priznati da je bila ekspeditivna kada je proljetos seminarom od dva puna sata uspjela da osposobi predavače srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika da predaju i crnogorski.
Uzaludno je upozoravati na skupe udžbenike i ostale poteškoće u školovanju djece u državi u kojoj je, umjesto da se stimuliše rađanje djece i njihovo što lakše podizanje, vlast prije nekoliko godina ukinula dječiji dodatak. Trošak je to, a i koga brine natalitet. Važnije su privatizacije i evroatlantske integracije.
Procjene Američkog demografskog instituta govore da će do 2050. godine Crna Gora imati od 25.000 do 30.000 stanovnika manje.
Koliko nas god tada bilo, sa ovakvim obrazovanjem i vaspitanjem šanse za neki boljitak su minimalne.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH1 sedmica
IN ENGLISH1 sedmica
DRUŠTVO2 sedmice
FOKUS2 sedmice
SVIJET2 sedmice
INTERVJU4 sedmice