Povežite se sa nama

KULTURA

Zapelo oko slova

Objavljeno prije

na

Predizborni Javni TV servis javlja prošle nedjelje: ,,Porodici Vlahović iz Podgorice, koja živi od socijalne pomoći, besplatni udžbenici dobro će doći. Septembar mnogim roditeljima koji imaju đake zadaje glavobolju. Osim knjiga valja kupiti školski pribor, torbe, odjeću i obuću, sve se to plaća”. Televizija Crne Gore dalje obavještava ,,cijela jedna prosječna plata potrebna je za opremanje troje djece za školu, osim udžbenika neophodno je kupiti pribor, odjeću i obuću. Mnogo je to za prosječnog građanina, a za šestočlanu porodicu koja mjesečno preživljava sa 177 eura socijalnog primanja nemoguće je”. Ali, tu je naravno država, pa raspjevana spikerka veze: ,,Ove godine oni imaju tri đaka , pa su im besplatne knjige koje obezbjeđuje država jedina nada” .

Otac porodice zatim kaže da ne zna što da radi, a majka poručuje da ako država ne da besplatne knjige, djecu neće slati u školu.

Novinarka nastavlja istim entuzijazmom: ,,Šestogodišnja prvakinja nije bila raspoložena za priču, ali jeste njena sestra koja je drugi razred završila odličnim uspjehom…”.

Socijalnu dramu rješava u sljedećem prilogu ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović najavljujući da će ove godine biti obezbijeđeni udžbenici za djecu korisnike materijalne pomoći i bez roditeljskog staranja.

Pošto je Vlada na odmoru, ministra Numanovića je zapalo da rješava brojne socijalne probleme, bar u TV Dnevniku. Tako je nedavno na Monstatovu objavu da je prosječna neto zarada u julu bila 480, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 787 eura, ministar spremno odgovorio da će se država postarati za sve socijalne slučajeve. Naravno, po Monstatovoj i ministrovoj računici u domen socijale ne spadaju i srećnici koji primaju prosječnu platu, a fali im još jedna da bi mogli da trguju prosječnu korpu.

Bezrazložan je i strah građanstva od predstojećeg poskupljenja. Numanović je optimista: ,,Ja ne očekujem da dođe do bilo kakvih poskupljenja”. I svima je lakše.

Ipak, statistika i ministarska očekivanja nikako da objasne kako prosječni građanin sa prosječnom platom, kome fali još jedna plata da bi preživio, uspijeva da pošalje jednog ili više đaka u školu.

Komplet udžbenika za prvi razred osnovne škole košta 48,60 eura, za drugi 57, treći 53,50, četvrti 63, peti 73, šesti 88, sedmi 105,50, osmi 94,50 i za deveti razred 97,50 eura. Komplet udžbenika za gimnaziju sa udžbenikom za engleski jezik učenike prvog razreda koštaće 119 eura, drugog 99,50, trećeg 85 i četvrtog razreda 64,50 eura.

Računica govori da za jednog đaka, zavisno u koji razred ide, udžbenici, školski pribor i torba koštaju najmanje 100 i kusur eura. Na opremanje troje djece za školu potroši se ta famozna prosječna plata. I to pod uslovom da se djeci uskrate neophodna odjeća, obuća, užina, osiguranje…

Knjižare nude kupovinu udžbenika na više mjesečnih rata, a Sindikat prosvjete Crne Gore – Podgorica i ove godine je pokrenuo akciju Pokloni, kupi, prodaj korišćeni udžbenik.

Na sjeveru su uprave škola već obavijestile porodice koje žive od socijalnog staranja da im se neće, kao ranijih godina, moći obezbijediti knjige za djecu. Roditelji se nadaju da to nije konačna odluka. Najavio je ministar, a očekuje se da će Vlada čim se vrati sa odmora, krajem avgusta ili početkom septembra, donijetu odluku o nastavku dodjele besplatnih udžbenika djeci korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice.

Ima i onih koji ne moraju da čekaju da se ministri odmore da bi dobili pomoć u udžbenicima. Milan Knežević, šef kluba odbornika SNP-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci, otkrio je javnosti da su aktivisti Demokratske partije socijalista počeli predizbornu kampanju u Zeti. Da bi obezbijedili glasove, kaže Knežević, aktivisti DPS-a Zećanima dijele „udžbenike, suhomesnate pakete i osvježivače za kupatila”. Knežević navodi da se udžbenici dijele isključivo po političkoj pripadnosti. Koja je pripadnost presudna za osvježivače nije pojasnio.

Ne samo pred izbore, u školstvu je već odavno praksa da bez amina ministra ili partije ne možete ni pripravnički odraditi, a kamoli se zaposliti.

Iz Zavoda za udžbenike je saopšteno da su cijene udžbenika u Crnoj Gori najniže u regionu i da nijesu mijenjane u proteklih šest godina. Sve to zahvaljujući pomoći Ministarstva prosvjete i sporta i Vladi koji su refundirali nedostajuća sredstva Zavodu, tvrde iz te institucije.

Treba li podsjećati da nema toga, liše udžbenika, što nije poskupilo od prošle godine, a kamoli od 2006. Ni upoređivanje sa regionom nije baš pristojno.

U Federaciji BiH oko 19.200 učenika prvih razreda osnovne škole, ili 85 odsto prvaka, dobija besplatne udžbenike. U Srbiji svi đaci prva četiri razreda osnovne škole dobijaju besplatne udžbenike, dok se u Beogradu dobijaju kompleti za svih osam razreda osnovne škole. Srpsko Ministarstvo prosvjete je za ovu školsku godinu pripremilo 75.000 besplatnih udžbenika za prvake. Poređenja radi, u Crnoj Gori će ovog septembra u škole krenuti oko 69.000 osnovaca i oko 31.000 srednjoškolaca.

U Hrvatskoj se žale da su cijene udžbenika za prvake iste u Zagrebu i Parizu. Prosječna cijena kompleta udžbenika u Hrvatskoj je oko 130 eura, a prosječna plata je 750 eura.

U priči o udžbenicima uglavnom se ne spominje trošak oko ostale školske opreme i garderobe. Kako je davno prošlo vrijeme kada su kecelje bile obavezne u školama, učionice i zbornice su postale mini modne piste, pa često garderoba odnese više novca nego udžbenici. Kako u društvu tako se i u učionice prenijelo pravilo da oni koji imaju diktiraju skupu modu. Ko nema ili neće to da prati, ostaje u zasjenku.

Škole su se otvorile i po pitanju ,,donacija”. Pa tako skoro svakom odjeljenju jedan ili više roditelja, s vremena na vrijeme, poklone učila, renoviraju učionice ili cijelom odjeljenju plate izlet. A školska uprave to, naravno, zna da cijeni.

I pored velikog truda ni ove godine đaci neće imati kompletne udžbenike. Naime, Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost još nije završila svoj posao. Ova Komisija je oformljena nakon što su prije godinu premijer Lukšić i lideri opozicije potpisali politički sporazum prema kome se nastavni predmet zove Crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Kako posao nije završen, i ove, kao i prošle godine, neko će jezik učiti iz udžbenika na crnogorskom, a neko iz starih knjiga na maternjem. Kako kome volja.

Iz Komisije su rekli da je – zapelo oko slova. Program se radi za četiri jezičke zajednice u kojima ne postoji istovjetna azbuka, objasnio je član Komisije Suljo Mustafić.

Da bi ubrzali rad, iz Komisije su obećali da će se uskoro ,,po završetku godišnjih odmora” – ponovo sastati. Imaju kad, škola počinje tek za 10 dana. Vjeruju da je dogovor moguć, ali za školsku 2013/2014. godinu.

Državi će biti potrebno nekoliko godina da usvoji novi nastavni program i nove udžbenike za maternje jezike, ali se mora priznati da je bila ekspeditivna kada je proljetos seminarom od dva puna sata uspjela da osposobi predavače srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika da predaju i crnogorski.

Uzaludno je upozoravati na skupe udžbenike i ostale poteškoće u školovanju djece u državi u kojoj je, umjesto da se stimuliše rađanje djece i njihovo što lakše podizanje, vlast prije nekoliko godina ukinula dječiji dodatak. Trošak je to, a i koga brine natalitet. Važnije su privatizacije i evroatlantske integracije.

Procjene Američkog demografskog instituta govore da će do 2050. godine Crna Gora imati od 25.000 do 30.000 stanovnika manje.

Koliko nas god tada bilo, sa ovakvim obrazovanjem i vaspitanjem šanse za neki boljitak su minimalne.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

KULTURA

MUZIKA I OBRAZOVANJE: Sva su djeca muzikalna 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti

 

 

U svojoj dugogodišnjoj pedagoškoj praksi uvjerio sam se da nemuzikalne djece nema i da su sva djeca muzikalna.

Kako danas djeca provode dosta vremena pored televizora i drugih aparata preko kojih slušaju muziku, ona imaju neuporedivo veće šanse da razviju svoj talenat i svaki roditelj može da primijeti da se ona lako snalaze u svijetu tonova, ritmova, akorda…i ugodno osjećaju.

Treba samo paziti da slušaju dobru muziku. Što je dobra muzika?

Dobra muzika je svaka muzika koja prija uhu i nervnom sistemu, koja nije prejaka, tiha muzika, i svaka pjesma čija je melodija prijatna i riječi poučne.

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti.

Dešavalo se često da dijete na prijemnom ispitu padne zbog neznanja ritma. Nastavnik kuca olovkom na klupi ritmičke grupe koje dijete treba da ponovi. Dijete čuje da nastavnik nešto kucka ali ne zna što se od njega traži i nešto ponovi, otkucka i padne.

Uzeo bih takvo dijete, poveo u drugu učionicu i objasnio mu što treba da shvati; otpjevao bih mu ritmičke grupe:

  1. taa-tata-tata-taa.
  2. tatata–tatata-tata-taa

3.taa-tatata-tata-tatata-tata. I svaki put tražio da dijete to otpjeva i istovremeno otkuca. Dakle nije problem u sluhu nego u umu i matematici . Muzika je i matematika. Dijete to brzo shvati.

A onda bih se vratio sa djetetom i ono bi položilo prijemni ispit.

Mnogi odrasli ljudi i žene koji tvrde za sebe da nemaju sluh griješe jer nemoguće je da ne znaju nekoliko pjesama da otpjevaju, možda ne baš odlično ali sigurno za dovoljnu i prelaznu ocjenu.

Kao što neko bolje ili slabije čuje, ili uopšte ne čuje, tako se isto može reći da je neko manje ili više muzikalan, ili da nema sluh ako je gluv.

Da im se pružilo određeno muzičko obrazovanje oni bi taj talenat razvili.

Kasnije, čak i kao penzioneri, neki su svojim kasnijim djelima iskazali svoj talenat.

Eksperimentalna muzička psihologija utvrdila je da djeca koja se od prvog razreda bave učenjem muzike, pokazuju veći uspjeh od djece koja to vaspitanje nemaju: inteligentnija su, zadovoljnija su , obzirnija, saosjećajnija, pokazuju više stvaralačkog smisla i u drugim oblastima ako lijepo pjevaju, sviraju, igraju, govore i misle.

Da li je muzikalnost nasledna i u kolikoj mjeri? Iz svog dugogodišnjeg iskustva znam da je bilo slučajeva da su djeca čiji su roditelji imali završene muzičke akademije, pokazivala slabije rezultate od pojedine djece čiji roditelji nijesu bili muzički obrazovani npr: mnogo su bolje pjevala, imala su ljepši i topliji glas, ritam, intonacija i dinamika su bili precizniji i tačniji…

Najvažnije je da dijete uspostavi odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem, da osjeti melodiju i ritam dok pjeva pjesmu, da razumije muziku i karakter riječi.

Biti muzikalan znači uspostaviti odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem a za to ima svako dijete priliku: slušajući muziku, učeći od svojih roditelja, rodbine, drugova, drugarica i naravno nastavnika i nastavnica.

Najvažnije je da se djetetu od najranijeg djetinjstva pruži prilika da uči muziku, kao i maternji jezik, da je upija kad je najotvorenije i prima nove utiske.

Nažalost i djeca i roditelji toliko su opterećeni na svim kanalima i preko svih nosača zvuka onom muzikom kojom ni jedna država ne bi trebalo da dozvoli da se zasipaju i truju ni mladi ni stari.

Nameću se sadržaji i programi koje niko pametan i dobronamjeran ne bi uvrstio u programe vaspitanja i obrazovanja naše djece.

Tako se dešava da muzika umjesto da oplemenjuje duh, negativno utiče, ima više drogiranih, alkoholisanih, siledžija…

Prejaka muzika od 130 decibela nanosi bol i razara sluh i nerve, pa je poznato da među muzičarima koji koriste jaka pojačala ima mnogo njih sa oštećenim sluhom i nervima, drogiranih…

Japanski naučnik Masaru Emoto je naučno dokazao da prejaka, odnosno preglasna muzika negativno utiče čak i na vodu: u kapljici vode uveličanoj mnogo puta primijetio je da prilikom puštanja prijatne i tihe muzike sadržaj vodene kapljice izgleda kao bezbroj finih sniježnih pahulja pravilnog oblika, a da prilikom prejake i neprijatne muzike nastaju zgrčeni i smežurani oblici.

Zakon univerzuma je zabilježen u vodi. Memorija vode pamti bilo kakav uticaj. Čista i zdrava voda formirana je od pravilnih i lijepih kristala, a zagađena voda je formirana od nepravilnih, zgrčenih i smežuranih oblika.

Moto je primijetio da kada se kapljice vode izlože agresivnim zvukovima kristali vode gube skladnu geometrijsku strukturu, dok uz opuštajuću ili klasičnu muziku zauzimaju simetričan položaj.

Botaničari i ljubitelji cvijeća odavno znaju da biljke bolje napreduju ako im se pjeva ili im se nešto lijepo i tiho govori. Moto je naučno dokazao da je ono što reaguje u biljkama sama voda. Njena kristalna struktura se mijenjala u zavisnosti od vibracija koje su prolazile kroz elektromagnetno polje. Zaključio je da agresivna muzika kao hevi metal, rokenrol, džez, ili obično dranje stvaraju asimetričnu kristalnu formu, da se voda jednostavno ,,mršti” i da joj takav zvuk ne prija.

Voda je najvažnija supstanca na planeti. Od cjelokupne vode na zemlji samo 0,4 odsto dostupno je kao pijaća voda.

Logički možemo da zaključimo da svaka buka negativno utiče na 70 odsto vode u ljudskom organizmu i oštećuje zdravlje.

Dobra muzika i dobre riječi održavaju zdravlje.

Muzika je sastavljena od matematički mjerljivih elemenata:

Frekvencija, trajanje, decibeli, intervali. Objašnjenje muzike kombinuje matematičko i estetičko.

Muzika ima dvojnu prirodu:

  1. Fizika (akustika) je matematički aspekt.
  2. Estetički aspekt se bavi dimenzijom lijepog u umjetnosti izučavajući estetska načela.

Akustika matematički dokazuje da nepravilni talasi proizvode buku a pravilni ton. Svi tonovi preko 120 decibela predstavljaju udar na uho i bol pa prema tome i buku pa i onda kada dolaze od nekog muzičkog instrumenta (ili npr. crkvenog zvona). Poznato je da zvonari, bubnjari, svi koji koriste pojačala i svi koji su izloženi prejakim tonovima, bilo da je to muzika ili buka (svaka prejaka muzika je buka) imaju oštećen sluh.

Slušajte pa oponašajte (imitirajte-interpretirajte-proizvodite): šum talasa, žubor potoka, huk i zviždanje vjetra-zviždite, oponašajte životinje, imitirajte drugog kako pjeva, igra, smiješno govori (što djeca vrlo rado rade) sve je to haos i red, tonovi i muzika. I sve to ima određeni ton i intonaciju, ritam i dinamiku i sve je vježba za sluh, razvijanje sluha i muzikalnosti. (” U svakom haosu postoji red kosmos, u svakom neredu živi skriven red.” Karl Gustav Jung).

Roditelji su ti koji na prvom mjestu moraju da odgajaju, vaspitavaju i obrazuju svoju djecu i da djecu sačuvaju od svih negativnih pojava i uticaja.

Što je bolja muzika u državi bolja je država (Platon). Majke su najbolji vaspitni sistem u svakoj državi.

Učio sam u dobroj državi Jugoslaviji i kod najboljih pedagoga, djeca su mi uspješna, ali mislim da je najvažnije ono što sam naučio od svoje majke.

Majka me je naučila da mi bude zadovoljstvo: da pravilno govorim i pjevam, da budem čist i uredan, da pravilno jedem, da budem dobar drug, da se bavim sportom, da mi davanje bude radost..

Majke, imajte na umu da će djeca biti onakakva kako ih vi odgojite i vaspitate a mi pedagozi obrazujemo.

Pružite djeci da uče muziku, poeziju, jezike, matematiku, nauku, da se bave sportom, druže i daju i biće bolji ljudi.

Roditelji su opterećeni svojim poslom, prepuštaju odgoj, vaspitanje i obrazovanje vrtićima i školama i zaboravljaju da su za prvih dvadeset godina razvoja, roditelji najvažniji.

Napravite dobar raspored časova, i za sebe i za djecu, vodite dnevnik rada, pravite planove, svake nedjelje pregledajte što ste uradili a što propustili i vi i djeca, i popravljajte se. I pjevajte, svirajte, pričajte, šalite se, smijte se, igrajte, svaki dan po malo sa djecom.

I neka se druže sa siromašnom djecom, i neka im pomažu, a siromašni će uzvraćati vedrinom duha, veselom igrom, pjesmom i dobrotom.

Aleksa ASANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

KULTURA

DODIJELJENE NAGRADE AMERIČKE FILMSKE AKADEMIJE: Eksplozija Oskara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu Oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja.

 

Dodjela Oskara je bila velika noć za biografski film koji se fokusira na naučnika Roberta Openhajmera i njegovu ulogu u razvoju atomske bombe. Film Openahajmer Kristofera Nolana, koji je bio nominovan u trinaest kategorija, osvojio je čak sedam Oskara – za najbolji film, režiju – Kristofer Nolan, glavnu mušku ulogu – Kilijan Marfi, sporednu mušku ulogu – Robert Dauni Džunior, montažu, fotografiju i originalnu muziku.

-Filmovi su stari nešto više od 100 godina, ne znamo kuda ide ovo nevjerovatno putovanje, ali znati da smatrate da sam ja značajan dio toga – mnogo mi znači, rekao je proslavljeni reditelj primajući  svog prvog Oskara.

Trijumf Openhajmera na 96. dodjeli Oskara ipak i nije iznenađenje. Nolanovo ostvarenje je bilo najveći favorit glamurozne večeri u holivudskom Dolbi teatru. Openhajmer je do sada osvojio čak više od 300 nagrada na festivalima u raznim kategorijama, među kojima su i Zlatni globusi i BAFTA nagrade u glavnim kategorijama. Međutim, film nije dostigao rekord tri filma koji su dobili po 11 Oskara – Titanik, Ben Hur i Gospodar prstenova: povratak kralja.

Osim Openhajmera, za najbolji film bilo je nominovano još devet ostvarenja: Američka fikcija, Anatomija pada, Barbi, Bartonova akademija, Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Maestro, Prošli životi, Jadna stvorenja i Zona interesa.

Iako se očekivalo da će nagradu za najbolju žensku ulogu osvojiti prva nominovana glumica indijanskog porijekla Lili Gladston za ulogu u filmu Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Oskar je ipak otišao u ruke Emi Stoun za ulogu u filmu Jadna stvorenja, što je njen drugi Oskar. Film Jorgosa Lantimosa Jadna stvorenja dobio je i Oskare za produkciju, kostime, šminku i frizuru.

Nagrada Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu otišla je u ruke Davajn Džoj Rendolf za ulogu u filmu Bartonova akademija proslavljenog reditelja Aleksandera Pejna.

Oskar za najbolji originalni scenario pošao je u Evropu. Naime, film Anatomija pada Žistin Trije osvojio je ranije brojne nagrade – Zlatnu palmu u Kanu, šest nagrada Cezar, šest Evropskih filmskih nagrada, dva Zlatna globusa i jednu BAFTA nagradu, ali ga Francuzi nisu izabrali za svog kandidata za Oskara za najbolji strani film. Ipak je Američka filmska akademija tom filmu vidjela ono što francuska komisija nije pa je Anatomija pada nominovana za Oskara u čak pet kategorija: montaža, originalni scenario, glavna ženska uloga, režija i najbolji film.

Zlatnu statuetu za najbolji adaptirani scenario dobio je film Američka fikcija Korda Džefersona, satirična komedija o rasizmu u američkoj kulturi.

Za najbolji strani film proglašen je epohalni ep o Aušvicu Zona interesa britanskog reditelja Džonatana Glejzera. Film je priča o porodici koja živi u kući odmah do logora – komandantu logora Rudolfu Hesu, njegovoj supruzi Hedvig i njihovo petoro djece. Filmu je pripala nagrada Oskar i za najbolji zvuk što i ne čudi jer je kritika odmah bila jasna – moć ovog filma je u onome što čujete, a ne šta vidite. Glejzer je podsjetio na eskalaciju sukoba u Gazi, na koju, kako je rekao, ne možemo da ostanemo nijemi.

Film 20 dana u Marijupolju Mstislava Černova proglašen je za najbolji dokumentarni film. U pitanju je izvještaj iz prvog lica novinara Asošiejted presa o ranim danima ruske invazije 2022.

-Ovo je prvi Oskar u istoriji Ukrajine i počastvovan sam. Vjerovatno ću biti prvi reditelj na ovoj sceni koji će reći da bih volio da nikada nisam snimio ovaj film, želio bih da to mogu da razmijenim za Rusiju koja ne napada Ukrajinu, rekao je u emotivnom govoru publici Černov.

Film Martina Skorsezea Ubistva pod cvjetnim mjesecom iako pored dvocifrenog broja nominacija, nije osvojio ništa. Ovo je bila čak deseta nominacija legendarnog Skorsezea, više od bilo kog drugog živog reditelja.

Film Barbi, koji je ostvario najveću zaradu u 2023. godini, osvojio je samo jednu od osam nagrada za koje je bio nominovan – za najbolju originalnu pjesmu  What Was I Made For? u izvođenju Bili Ajliš.

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja. Oskara su osim Zone interesa, Anatomije pada i 20 dana u Marijupolju, osvojili i filmovi The Boy and the Heron i Godzilla Minus One – sve filmovi koji nisu snimani na engleskom jeziku i koji nisu američka produkcija.

Dodjelu Oskara je obilježilo mnogo zanimljivih trenutaka. Jedan od njih je i prisustvo sedmogodišnjeg psa koji glumi u filmu Anatomija pada. Pas Mesi je bio zvijezda večeri i upravo je tako i tretiran – sa elegantanom leptir-mašnom sjedio je sa ostalim glumcima.

Ipak – ono što će najviše pamtiti je proglašenje pobjednika – Oskara za najbolji film. Naime, povodom pedeset godina od filma Kum, Al Paćino je pozvan da proglasi najbolji film godine. Držao je kovertu u rukama, kratko se obratio publici i, bez najave filmova nominovanih za najbolji, odmah je proglasio pobjednika.

-Moje oči vide Openhajmera, rekao je Paćino, i sve prisutne zbunio jer u tom trenutku nije bilo jasno da li podsjeća na nominovane ili je proglasio pobjednika. Publika je nesigurno aplaudirala i krenula je pobjednička muzika. Živa glumačka legenda se sjutradan oglasila o viralnom trenutku, objasnivši da je to bila odluka producenata – da ne ponavljaju imena nominovanih filmova, kako ne bi ceremonija predugo trajala.

Miroslav MINIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZLOŽBA U PRAGU: U čast 530 godina štamparske tradicije Crne Gore

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku

 

Izložba Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka otvorena je 5.marta  u Pragu, u istorijskom sjedištu Nacionalne biblioteke Češke Klementinumu. Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku, kao i prateći katalog.

Na otvaranju su govorili direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Jan Marjan, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i češki istoričar František Šistek.

Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i češke ambasadorke Janine Hrebičkove.

Srednjevjekovna štamparija predstavlja kulturni fenomen u tadašnjoj Crnoj Gori koja je bila posljednja slobodna zemlja na Balkanu. Otvorena je samo 40 godina od štampanja Gutembergove Biblije. Prvu štampariju kod Južnih Slovena osniva Đurađ Crnojević. Izrada prve knjige  Oktoih – prvoglasnik započeta je 1493., a završena 4. januara 1494. Obodska štamparija, koja je bila i prva državna štamparija na svijetu, prestala je s radom 1496.

Matica crnogorska je 2019. godine pripremila izložbu Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka koja je, pored više crnogorskih gradova, izlagana i u inostranstvu.

Prije Praga, posebnu pažnju je ova izložba izazvala u Sofiji, gdje je bila izložena oktobra 2019. povodom obilježavanja 150 godina Bugarske akademije nauka (BAN). Projekat Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka je pored izložbe sadržao objavljivanje fototipskog izdanja Prazničnog mineja (1538.) iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina kao suizdavački poduhvat s Nacionalnom bibliotekom Bugarske u Sofiji (2021.) i objavljivanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1494.) iz Crnojevića štamparije kao suizdavački projekat sa Bugarskom akademijom nauka (BAN)(2020.). Primjerci ovih fototipskih izdanja će takođe biti prezentovani na izložbi u Nacionalnoj biblioteci Češke.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo