Povežite se sa nama

MONITORING

ZAŠTO RENOMIRANI INVESTITORI ZAOBILAZE CRNU GORU: Bjekstvo iz jadranske Kolime

Objavljeno prije

na

Strane kompanije sa ,,imenom i prezimenom”, potencijalni ulagači u Crnu Goru i njenu privredu, nastavljaju bjekstvo. Pažnju javnosti, prošle nedjelje, privukla je informacija da je investicioni fond iza koga stoji država Katar (Quatar Diar) nakon višegodišnjeg mučenja sa lokalnom i državnom administracijom, odustao od planiranih ulaganja – 350 miliona eura – u Pržnom (SO Tivat). Taj posao će, kako sada stvari stoje, biti upamćen po rušenju nekada čuvenog turističkog naselja Plavi horizonti.

Iz Ministarstva turizma i održivog razvoja su, naknadno, dojavili da će uraditi sve da spriječe odlazak investitora koji je, prema vladinim projekcijama s početka godine, spadao u „top pet” turističkih investicija od kojih država očekuje „makar dvije milijarde eura”. Da im vjerujemo? Podsjetimo, lani u januaru ministar Branimir Gvozdenović istim je povodom – najava odlaska Quatar Diar-a iz Crne Gore – izjavio: ,,Ne bih se složio sa vama da je katarska firma odustala…. Ovaj projekat dolazi sa prostora gdje postoje finansijski preduslovi za realizaciju projekta, zato će on biti u našem fokusu i siguran sam da ćemo prevazići probleme ako oni postoje…”. Problemi su, eto, postojali.

U sjenci vijesti iz Tivta ostala je informacija iz Ulcinja – tamo je kompanija Star of Montenegro odustala od izgradnje novog objekta na temeljima srušenog hotela Jadran (na poluostrvu Rastislava). Propala je investicija vrijedna 50 miliona. Ova kompanija je, sredinom avgusta, obavijestila Direktorat za građevinarstvo pri Ministarstvu turizma i održivog razvoja da odustaje od podnijetog zahtjeva za dobijanje građevinske dozvole. Nikome ništa.

Po istom principu i Budva je ostala bez investitora od koga je opštinska kasa očekivala (samo na ime komunalnih prihoda) 6,5 miliona eura. Kompanija Devin (of-šor ćerka jednako anonimne of-šor majke) odustala je od već tražene građevinske dozvole.

Po jednima Devin, Star i Quatari odlaze iz Crne Gore nezadovoljni poslovnim ambijentom. Po drugima, tvrde pazar pošto su od svojih jataka iz Vlade dobili dojavu da im, ostave li upečatljiv utisak, sljeduju ozbiljne komunalne i poreske olakšice. U svakom slučaju, poreski obveznici biće na gubitku.

Čudi ravnodušnost kojom je stručna i laička javnost prihvatila informaciju da su Vlada u Rimu i državna željeznica Italije odustali od najavljivane investicije u modernizaciju i rekonstrukciju pruge Beograd –Bar (pretpostavljena vrijednost projekta 200-300 miliona eura). Italijani su već potrošili ozbiljan novac preispitujući mogućnost da ožive prugu Bar-Beograd-Bukurešt (u Rumuniji, članici EU, Italijani imaju više od šest hiljada svojih preduzeća) preko koje bi, uz punu logistiku luka u Baru i Bariju, “primakli” taj dio EU. Ovako, na ledini ostaju i Željeznička infrastruktura i Luka Bar.

Drugopomenuta broji posljednje dane (nedjelje ili mjesece) nakon što su sve luke sa ove strane Jadrana, izuzev nje – od Grčke (finansirali Kinezi) preko Albanije (Italijani) do Hrvatske i Slovenije (pomogla matična država) našle svoje mjesto na mapi evropske saobraćajne mreže. I Ploče su dobile na međunarodnom značaju, dijelom i zato što je CEAC, uz prećutnu saglasnost Vlade Crne Gore, aluminijum proizveden u Podgorici izvozio preko te luke, zaobilazeći Bar…

Željeznica CG danas prevozi približno četvrtinu tereta koji je prevozila u posljednjim godinama bitisanja SFRJ (1989-1991). I barska Luka je izgubila više od dvije trećine tereta iz zaleđa (od Berana, preko Beograda do Budimpešte) koji je preko njenih dokova išao/stizao u svijet i iz svijeta. Važni u DPSDP su i u toj priči na dobitku. KAP-ov aluminijum morao je nekako doći do Ploča. To košta. Zašto onda tih potraživanja nema u postupku provedenom nakon stečaja i bankrota Kombinata? I vama je jasno.

U Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG), tvrde kako su italijanske analize pokazale da se isplati investirati u obnovu pruge Beograd-Bar. Zašto su, onda, Italijani odustali od svog nauma? Da li su ih iz posla otjerale proljetošnje poplave u Srbiji ili prošlogodišnji zahtjevi crnogorskih zvaničnika za plaćanje “reketa” (provizije) za usluge koje bi, po redu i zakonu, morale biti besplatne (ne računajući državne takse)?

Beogradski printani mediji su izvijestili o sinhronizovanom zahtjevu premijera Srbije i Crne Gore na prošlonedjeljnom Berlinskom samitu. Oba su od njemačke kancelarke tražili podršku za projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Beograd – Bar. Tažili su i novac za izgradnju autoputa Bar-Boljare-Beograd (pa dalje – Budimpešta). Đukanović je za finanasiranje kandidovao crnogorsku dionicu Jadransko-jonskog auto puta, dok se Vučić (ako je vjerovati “pouzdanim izvorima” iz Berlina) založio za gradnju saobraćajnice Niš-Priština, kako bi Srbija dobila najjeftiniji i najbrži izlaz na Jadran, preko albanske luke Drač.

Iz Berlina smo dobili važne informacija. Ko je umio da ih pročita. Potvrđeno je, dakle, da su Italijani odustali od planiranih radova na pruzi Beograd – Bar. Ali je sa istim stepenom izvjesnosti potvrđeno i da su kinesko-crnogorski pregovori o početku izgradnje autoputa Bar-Boljare zapali u ćorsokak.

,,Možemo da kažemo da sedmicama mjerimo kada će mašine biti na terenu i početi gradnju autoputa”, hvalisao se premijer Đukanović na Dan državnosti. Prethodno je, krajem 2013, uvjeravao da će gradnja prve dionice autoputa početi ,,krajem februara”. ,,Skoru gradnju autoputa” najavio je i u oktobru 2009. godine, kada je sa kolegama iz Hrvatske i Srbije (Jadranka Kosor i Mirko Cvetković) presjekao vrpcu u znak početka izgradnje „projekta vijeka”. I tada je tvrdio kako će mašine, “u oktobru, a najkasnije na proljeće naredne godine” krenuti u posao. Nijesu.

Dok su, ljetos zvaničnici najavljivali kako je početak gradnje dionice Smokovac – Mateševo pitanje sata ili dana (eventualno sedmice) Monitor je čitaocima predočio informacije po kojima Kinezi svoj angažman na finansiranju i izgradnji autoputa uslovljavaju i dugoročnim zakupom Luke Bar, ulcinjske Velike plaže i prava da oni obnove i potom kontrolišu željezničku prugu do Beograda i dalje, ka srednjoj Evropi… Naši bi, pisali smo, i na to pristali da nije finansijskog i političkog pritiska SAD i EU.

Ista je crnogorska energetska priča. Velika očekivanja pretočena u projekte gradnje drugog bloka TE Pljevlja, četiri ili više HE na Morači (sa ili bez prevođenja voda iz rijeke Tare), HE Komarnica, rudnik i TE u Beranama, male elektrane (njih 20 – 30), podvodni kabl koji bi povezao Crnu Goru i Italiju… U igri su bile milijarde. Opet su ulaznice za posmatarače višegodišnjeg spektakla fakturisane poreskim obveznicima. Jednom će Vujica Lazović, Srđan Kovačević, Vojin Lazarević (uz neizbježne – Gvozdenovića i Đukanovića) objasniti ko je tu čuvao čije interese.

Turistička zemlja bez hotela. Najveći proizvođač aluminijuma po glavi stanovnika na svijetu, bez ijednog finalnog proizvoda od aluminijuma. Ekološka država čije sve otpadne vode završe u Skadarskom jezeru, Jadranskom ili Crnom moru. Zemlja na u kojoj je normalno da najveći vinogradar (državna kompanije Plantaže) kompletan trop ispusti u kanalizaciju. Sportska nacija sa jednim bazenom, jednim fudbalskim terenom i jednom atletskom stazom. Država sa najbogatijim resursima čiste vode u Evropi koja uvozi flaširanu vodu za piće. Zemlja na dva sliva bez hidroelektrana.

Crna Gora je u posljednjih četvrt vijeka, pod DPS-om iskoristila samo svoje geografske i ljudske resurse pogodne za šverc (vladajući bi rekli transit).

„Za izgradnju Velike plaže i Ade tražimo investitore koji će biti spremni da ulože oko 26 milijardi eura, i u tome ćemo uspjeti”, obećavao je Đukanović 2009. Zadovoljio se sa 44 miliona eura koji su, iz državnog budžeta, dati kako bi on, spasio porodičnu Prvu banku.

Različita su tumačenja crnogorskog ekonomskog usuda. Vlast potencira vlastitu bezgrešnost. Tranzicioni pobjednici optužuju – masu. Žarko Radulović, direktor hotela Splendid koji je podignut novcem visokih oficira KGB-a, ne propušta priliku da ovdašnjim medijima i NVO sektoru spočita zasluge za rastjerivanje investitora. ,,Nevladin sektor i mediji jurišaju na svakog novog investitora, kopaju mu po papirima i gledaju koliko je zaradio”, požalio se Radulović i preporučio, ,,kad neko dođe da ulaže ovdje u rizičnim okolnostima, treba ga prihvatiti, a ne praviti galamu oko njega”. Kao primjer direktor Splendida, redovno pominje neuspješan posao izdavanja uvale Valdanos u tridesetogodišnji zakup britanskoj kompanije Kjubuks klan. Može li biti da Radulović ne zna da je ta kompanija u međuvremenu bankrotirala. I da se ne sjeća da je taj posao, dan pred potpisivanje ugovora, opstruirao potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, suočen sa zahtijevom da javnosti predoči dokaze o finansijskim referencama izabranog kandidata. .

Stručnjaci imaju drugu priču. ,,Investicije koje ste vi do sada vidjeli u Crnoj Gori to je kamen bačen u vodu. To nije ni most, ni molo, ni lukobran…”, objašnjavao je prije par godina autoru ovg teksta Dušan Vujović, tada vodeći ekonomista Svjetske banke a danas višestruki ministar (privrede i finansija) u Vladi Aleksandra Vučića. ,,Pravi investitori dolaze tokovima novca od par stotina miliona dolara, redovno, svakog kvartala. Ovdje se još nije pojavio niko od ozbiljnijih investitora, kao što se ni na Balkanu nije pojavio niko od ozbilj-nijih investitora. Da biste to postigli morate da imate ne samo institucije finan-sijskog sektora, nego i institucije demokratije, i

institucije efikasne države…”. Pitanje je šta nam to fail? Ili, ako želite tako, čega to imamo previše?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo