Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA, BIZNISMENI, GUSLARI, POPOVI I KRIMINALCI ODNIJELI MILIJARDE IZ DRŽAVE: Otišla dva autoputa

Objavljeno prije

na

FOKUS-NIKOLA-FABRIS

Najnoviji izvještaj renomirane američke neprofitne organizacije Global Financial Integrity (GFI) prema kome je iz Crne Gore, u periodu 2002. – 2011. godina, iz legalnih finansijskih tokova iznijeto gotovo 3,3 milijarde eura, uzburkao je duhove i prekinuo ovdašnju avgustovsku nirvanu.

Jedni su iznenađeni, drugi ljuti dok treći tvrde kako su sve to odavno znali. A najbrojniji su četvrti – oni što se, pritiješnjeni mnogo opipljivijim egzistencijalnim nevoljama, samozavaravaju da ih se sve to ne dotiče.

Opet, teško je i zamisliti – 3,3 milijarde eura. Nije to novac koji bi zanemarile ni mnogo veće i moćnije zemlje od ove. Ovogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) – zbir svih proizvedenih roba i ostvarenih usluga u Crnoj Gori tokom 2014. – biće manji od procijenjenog iznosa koji je u analiziranoj deceniji, prema računicama GFI, napustio Crnu Goru.

Može i ovako: da je taj novac ostao u Crnoj Gori, mi danas ne bismo obilazili svjetske finansijske metropole, od Pekinga do Bona i Londona, tražeći nekoga ko će svoj novac uložiti u gradnju crnogorskog autoputa. Novca bi bilo dovoljno za oba infrastrukturna saobraćajna projekta (Bar-Boljari i Jadransko-jonski autoput) koji su sada više lijepe ideje i politički marketinški trik, nego realno ostvarivi ekonomski poslovi.

Da prekinemo sanjarenje. Umjesto toga sagledajmo još nekoliko detalja iz izvještaja GFI koja je jedna od najrespektabilnijih međunarodnih organizacija koje prikupljaju podatke i analiziraju (ne)legalne tokove novca i njihov uticaj na razvoj i bezbjednost.

Važno je naglasiti: aktuelna procjena GFI o 3,3 milijarde eura koje su iznijete iz Crne Gore ne odnosi se na nezakonite, odnosno kriminalne aktivnosti. Ovdje je riječ o ,,neovlašćenim finansijskim odlivima”, zapravo o poslovima koji su po važećim domaćim propisima legalni, ali nijesu bili stvarni i adekvatno dokumentovani. U takvim, manje-više fiktivnim poslovima Crna Gora je svake godine, u prosjeku, gubila nekih 330 miliona eura ili oko 15 odsto prosječnog godišnjeg BDP-a (ukupno 23,5 milijarde eura u periodu 2002. – 2011.). Malo ili mnogo za zemlju u kojoj siva ekonomija, prema različitim procjeniteljima, obuhvata između četvrtine i polovine svih privrednih aktivnosti?

Da olakšamo: postoje analize koje kazuju kako se u ovoj zemlji, u distributivnoj mreži, izgubi jedan od svaka četiri kilovata koja proizvede Elektroprivreda CG. Pa da se onda neko ljuti što domaći i strani biznis maheri, poštujući sva pravila i propise, odnesu nepuna dva od svakih deset eura obrnutih u Crnoj Gori!?

Legalno, podvucimo još jednom. Nezakonitim iznošenjem novca iz zemalja u razvoju GFI se bavila prije dvije godine. U izvještaju publikovanom krajem 2012. stoji podatak da je ,,iz Crne Gore, od 2005. do 2010. godine, nezakonito iznijeto šest milijardi i 254 miliona američkih dolara (oko 4,7 milijardi eura) u kombinaciji šverca, organizovanog kriminala, korupcije, utaje poreza i pranja novca”. Tako vam, eto, stoje stvari kad na Podgoricu gledate iz Vašingtona.

Glavnom ekonomisti Crnogorske centralne banke Nikoli Fabrisu pripala je ,,čast i obaveza” da se, u ime svih ovdašnjih državnih institucija i zvaničnika javno ljutne na autore izvještaja koji se nije dopao nadležnima. Lako je shvatiti i zašto.

Iz paketa navoda kojima je Fabris pokušao da ospori validnost podataka GFI izdvajamo najbitnije. ,,Global financial integrity nije institucija odnosno agencija SAD, kao što je pogrešno predstavljeno u nekim medijima, već nevladina istraživačka institucija koja ima ukupno devet zaposlenih i tri pripravnika”, izjavio je Fabris pred kamerama TV Atlas. GFI, zaista, nije institucija sa platnog spiska Bijele kuće, MMF-a ili Svjetske banke. Da li to umanjuje ili, možda, povećava njihov kredibilitet druga je priča. Istovremeno, zvaničnici CBCG kao i njihovi savjetnici iz Vašingtona dobro znaju da podatak o broju zapošljenih u kancelarijama GFI ne znači ništa. Ne morate biti u stalnom radnom odnosu da bi kvalitetno obavili određeni posao.

Idemo dalje. ,,Pomenuta institucija u procjeni nelegalnih tokova ne sprovodi nikakav terenski rad, već samo kabinetsko istraživanje”, spočitava Fabris kolegama iz Vašingtona. Ili ih hvali, pošto ,,terenski rad” ne stoji ni iza njegovog, skoro dvodecenijskog angažmana u CBCG. Znači li to da sve podatke i procjene Glavnog ekonomiste CBCG treba dovesti u pitanje? Radije – ne.

Konačno, Nikola Fabris analitičarima GFI zamjera metodologiju kreiranu, kaže, samo za zemlje koje imaju svoju valutu. ,,Istražitelji su”, kaže, ,,zaboravili da Crna Gora nema svoju, već koristi tuđu – euro”. Ipak, za GFI analiza novčanih tokova iz zemalja koje koriste tuđu valutu nije nikakva novina. Panama je jedna od zemalja koje koriste US dolar kao zvaničnu valutu, a GFI redovno analizira i objavljuje podatke koji se odnose na nju. Crna Gora im, dakle, ni u tom pogledu nije novina.

Sve to, opet, ne znači da podatke koje je prezentovao GFI treba uzeti bez ikakve rezerve. Veći je problem to što nadležni u Crnoj Gori nijesu u stanju da nam predoče svoju računicu o odlivu novca. A nije da nijesu registrovali problem.

Krajem prošle godine, u paketu preporuka za ekonomsku politiku za 2014. godinu, CBCG sugeriše Vladi Mila Đukanovića da ,,obrati pažnju na seobu profita”, odnosno ,,na izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza i potencijalno iznošenje novca”. Iz CBCG tada su pojasnili: ,,U skladu sa Zakonom o kapitalnim i tekućim transakcijama unošenje i iznošenje novca iz Crne Gore je slobodno. Ova preporuka se ne odnosi na tretman unošenja i iznošenja novca, već na sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza”.

Da li su zvaničnici CBCG zaboravili vlastite preporuke, pa se ovih dana (dok ostali šute) pomalo i izruguju prispjelim podacima GFI. ,,Prije bi mogli zaključiti da Crna Gora ima ‘problem’ sa visokim prilivom novca koji nije zvanično registrovan, a ne obrnuto”, kaže Fabris. I kao da mu ne smeta to što zemlja sa 700 hiljada stanovnika i 12 banaka, ni 14 godina nakon uvođenja eura i osam godina poslije ozvaničenja nezavisnosti nema valjane podatke o vlastitim novčanim tokovima.

Nema, dakle, načina da računice GFI potvrdimo ili osporimo egzaktnim podacima. Postoji, ipak, mogućnost da, kroz nekoliko karakterističnih primjera, sagledamo problem koji je umjesto u Podgorici otvoren u Vašingtonu.

Počnimo od Kombinata aluminijuma. Praktično sve što se dešava u ovoj kompaniji nakon što su, preko Vlade i Vektre Dragana Brkovića, u nju 1998. godine ušli Glenkor i Standard banka (2005. ih mijenjaju CEAC Olega Deripaske i ruska VT banka) spada u pomenutu kategoriju ,,neovlašćenih finansijskih odliva”. Duže od 15 godina novac od prodaje aluminijuma slijeva se na račune banaka u inostranstvu, van bilo kakve kontrole crnogorskih vlasti. O razmjerama tog posla govore i tvrdnje vladinih namještenika u KAP-u da su Rusi (stvarni ili navodni) za deset godina boravka u KAP-u i Boksitima, izvršili raznorazna plaćanja u vrijednosti 1,5 milijardi eura. Nema podataka o prihodu koji su u međuvremenu fakturisali. I nije slučajno što je od potrage za tim podatkom pobjegla i Državna revizorska institucija.

Kao istu rijeku novca kojom milijarde otiču preko granica Crne Gore možemo posmatrati i državne garancije date of šor firmama koje su u nekom trenutku (dužem ili kraćem) gazdovale KAP-om, Boksitima, Željezarom, Primorkom, uzele kredite za navodno pokretanje (održavanje, modernizaciju) proizvodnje i odnijeli pare neznano gdje. Gotovo 200 miliona eura državnog novca otišlo je iz zemlje samo po tom osnovu.

Slično je i sa novcem koji je, na ime nepostojećih investicija, podignut krajem prošle decenije iz ovdašnjih banaka (gotovo dvije milijarde eura). Svi znamo da je dobar dio tako ,,zarađenog” novca završio na tajnim kiparskim, švajcarskim, djevičanskim… računima. Niko se, međutim, ne usuđuje da ponudi iole ozbiljniju procjenu razmjera tog posla. O njemu samo slutimo, prateći fascinantnu nesrazmjeru kreditnih zaduženja i realizovanih projekata u kompanijama okupljenim oko pomenute Vektre Dragana Brkovića. Ili cijelog niza firmi u stečaju iza kojih, kao (ne)skriveni vlasnik, stoji Veselin Barović.

Tajkunska posla? Griješite. Mjesecima traje spor između Vlade Crne Gore (Ministarstva finansija) i Telenora, odnosno države Norveške sa druge strane. Spor je nastao zbog novca koji je ovdašnji Telenor prenio na strane račune pod kontrolom majke kompanije, kako bi smanjili poreske obaveze prema Crnoj Gori. Riječ je, saznaje Monitor, o iznosu većem od 150 miliona eura. Država je, na ime navodno nenaplaćeog poreza, prošle godine Norvežanima uzela 27 miliona eura (u zvaničnoj statistici taj novac se vodi kao direktne strane investicije iz Norveške), ali spor još nije završen. U Telenoru su, kažu nam, ubijeđeni da će najveći dio tog novca prije ili kasnije vratiti u vlasništvo. U kontekstu ove priče proljetos je obznanjen i izvještaj u kome se nadležni u Vladi žale da ,,naprosto nijesu dorasli umijeću menadžmenta stranih kompanija da iskoriste rupe u našem zakonu i našem znanju i ‘odliju’ novac u matične firme i(li) države”. A poslije nam bude kriv GFI.

Vratimo se na početak 2012. godine. Samo par godina nakon što su preuzeli upravljanje PIF-om Moneta od njegovih osnivača, novi vlasnici nemilice sele pare – kući u Sloveniju. Tako su makar tvrdili nadležni iz crnogorske Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), obavještavajući javnost kako ,,nijesu uspjeli da zaustave nezakonito preuzimanje slovenačke kompanije Plama Pur od strane investicionog fonda Moneta. Nepoštovanje odluka crnogorskog regulatora na tržištu kapitala dovelo je do iznošenja višemilionskog iznosa novca sa računa domaćeg fonda u Sloveniju, a na štetu manjinskih akcionara Monete”. Istovremeno je predsjednik KHOV Zoran Đikanović saopštio: ,,Da li će se odliv novca zaustaviti, ja u ovom trenutku to ne mogu garantovati, jer on u ovom trenutku nije u Crnoj Gori niti imamo instituciju koja na to može staviti veto odavde”. Pomenuto se zbiva samo godinu nakon što je Đikanović novinarima kazao kako ,,KHOV nije primijetila značajne odlive novca iz zemlje”.

Da ne bude kako su samo stranci problem. Uzmimo za primjer EPCG, kompaniju u državnom vlasništvu, kojom, ne zna se baš kako i zašto, upravlja manjinski vlasnik – italijanska A2A. Mali akcionari A2A i EPCG otkrili su da je nikšićka kompanija mimo tendera i suprotno odredbama važećeg Zakona o javnim nabavkama plaćala višemilionske provizije za konsultantske usluge firmi BEIN iz Milana.

Dok su iz Vlade i Uprave za javne nabavke tvrdili da nemaju podatke o tim poslovima, Nebojša Medojević je podsjetio kako je ,,sklapanje konsultantskih ugovora i ugovora iz oblasti marketinga, istraživanja tržišta, i drugih van osnovne djelatnosti kompanije, sa povezanim pravnim licima, poznati mehanizam stvaranja fiktivnih troškova i prikrivanja i iznošenja neoporezovanog profita iz zemlje”.

A ako vam sve ovo liči na čudo, evo još jednoga. Srpska pravoslavna crkva, kazuju verzirani u njena ovozemaljska posla, samo iz manastira Ostrog godišnje prihoduje oko 50 miliona eura, ,,koje vrećama nekontrolisano iznosi iz zemlje i ulaže ih u Srbiju i Republiku Srpsku”.

Nije, dakle, problem što su analitičari DFI sve to primijetili i registrovali, nego što naši nijesu. Ili su baš za to plaćeni.

Paklo po paklo – milijarda

Aktuelni izvještaj GFI, kako smo rekli, ne bavi se kriminalnim aktivnostima. Ipak, samo da bismo shvatili gabarite poslova koji su se pod pokroviteljstvom DPS-a obavljali preko Crne Gore, sjetimo se i podataka koji su pratili podizanje italijanske optužnice protiv švercera cigara iz Crne Gore. Tamo je, pored ostalog, stajalo kako je Stanko Subotić preko kompanije Dulwich sa Kipra, iz Crne Gore iznio (bukvalno, avionima) i u kiparskim bankama uskladištio ,,oko 1,2 milijarde njemačkih maraka, 726.061 dolara, 136.440 švajcarskih franaka i 64.950 austrijskih šilinga”. Ratko Knežević je tvrdio da je,1999. i 2000. godine, samo preko računa firmi Codex iz Lihtenštajna i Dulwich sa Kipra, oprano oko 2,3 milijarde njemačkih maraka iz crnogorskih duvanskih poslova. Tih su dana i godina nosači džakova sa novcem (uglavnom iz društvenih kategorija jaki momci i kontroverzni biznismeni, mada je među njima bio i makar jedan poznati guslar) toliko dobili na značaju da im je država obezbjeđivala čak i diplomatske pasoše.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo