Povežite se sa nama

BALKAN MONITOR

Zbogom, Ćacilend

Objavljeno prije

na

Vučić rastura svoj šatorski cirkus i hvali svoje plaćene batinaše, Vesić slobodno šeta nakon 16 mrtvih, Kurti trijumfuje dok Srpska lista čeka nalog iz Beograda, Thompson viče “Za dom” u Rijeci, a Sjeverna Makedonija opet tone u mrak bez struje i pravde. Ni plijenidba Nešićevih stanova u Tivtu me nije uspjela dugročno oraspoložitI

 

 

ĆACILEND: Pristalice vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okupili su se u nedjelju ispred Skupštine Srbije uoči uklanjanja šatorskog naselja, poznatog kao “Ćacilend”, nakon skoro desetomjesečne blokade najužeg centra Beograda. Naselje, postavljeno u martu kao odgovor na studentske antivladine proteste, bilo je jedinstven svjetski slučaj protesta vlasti protiv vlastitih građana. PredsJednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je sve vrijeme tvrdio da nema nikakve veze sa kampom u Pionirskom parku i ispred Skupštine, dan ranije je najavio akciju njegovog uklanjanja. Na skupu u Ćacilendu se zahvalio okupljenima što su “čuvali Srbiju i odbranili državu”. Njegovi kritičari već predlažu Vučiću da stanovnike Ćacilenda odlikuje zbog “zasluga”, kao što su terorisanje novinara, prijetnje narodnim poslanicima i blokiranje prolaza.

VESIĆ: Viši sud u Novom Sadu odbacio je optužnicu protiv bivšeg ministra infrastrukture Gorana Vesića, njegove pomoćnice Anite Dimoski, Jelene Tanasković (bivše direktorke Infrastrukture Železnica Srbije) i još troje optuženih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024., gdje je poginulo 16 osoba, izazivajući bijes građana i studentske proteste protiv korupcije. U razvoju događaja koji nikoga nije iznenadio, sud je saopštio da nije ponuđeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju u krivična dela, poput teškog djela protiv opšte sigurnosti i nepropisnih građevinskih radova. Optužnica je potvrđena samo protiv Nebojše Šurlana i drugih stručnjaka zbog odstupanja od projekata i propusta u nadzoru.

KURTI: Na ponovljenim parlamentarnim izborima na Kosovu, nakon desetomjesečne političke pat-pozicije, pobjedu je odnijela partija Vetevendosje (LVV) Albina Kurtija, osvojivši, prema preliminarnim rezultatima, oko 50 posto glasova, što otvara put za formiranje vlade i skupštinske većine bez većih koalicija. Kurti, čija stranka će prema ovim rezultatima imati najmanje 56 od 120 zastupnika, obećao je brzo formiranje vlade, dok opozicija poput PDK i AAK ostaje u manjini. U međuvremenu, dok i dalje traju tenzije sa Srbijom, Srpska lista, koju podržava zvanični Beograd, dobila je 4,7 posto glasova, odnosno nešto preko 40.000, osiguravši najmanje devet mjesta u parlamentu.

BOJKOT: Za sada su četiri zemlje, od kojih je posljednja Slovenija, najavile bojkot Eurovizije 2026. zbog uključivanja Izraela, prolongirajući kontroverzu koja već duže vremena lebdi nad ovim muzičkim spektaklom. Prvobitno zamišljen kao demonstracija suradnje i zajedničke realizacije programa europskih javnih servisa, Eurosong je već godinama unazad poprište političkih prepucavanja, koji ima sve manje i manje veze s muzikom. Ako je ikada i imao. U međuvremenu, renovirana su najstarija crkvena zvona u državi, taman na vrijeme da najave opće izbore, koji bi se trebali održati 22. marta.

MIGRANTI: Nacionalistički heavy metal trubadur Marko Perković Thompson održao je koncert u Rijeci, na kojem je opet uzvikivan ustaški pozdrav “Za dom spremni”, uz glasnu narodnjačko-heavy metal kritiku “lijeve sekte” koja vlada Zagrebom. Ustaško skandiranje čulo se i dalje od Zagreba, jer su mediji iz cijele bivše Jugoslavije izvještavali o koncertu, uz komentare koji su uglavnom bili pod zajedničkom parolom “vidi njih, nismo samo mi odvratni”. Hrvatska, sa svoje strane, najavljuje da će od 1. januara borbeni avioni Rafale preuzeti dužnosti u punom kapacitetu.

NEŠIĆ: Saveznik Milorada Dodika i bivši ministar sigurnosti u BiH Nenad Nešić, optužen za korupciju, dobio je pravosnažnu odbijenicu iz Crne Gore na žalbu. Iz Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore saopćeno je da su pod mjerama zabrane ostala dva stana u Tivtu u Nešićevom vlasništvu, stan njegove supruge u Tivtu, te parcela njegovog brata u mjestu Buljarice. Po nalogu Tužilaštva BiH bivši ministar sigurnosti BiH uhapšen je tačno prije godinu dana, uz optužbe za pranje novca i zloupotrebu položaja.

MAZUT Sjeverna Makedonija proglasila je sedmodnevnu krizu sa strujom zbog prekida isporuka mazuta iz Grčke, što ugrožava rad termoelektrane REK Bitola, koja proizvodi većinu struje u zemlji. Prekidi su doveli do hitnih mjera poput ograničenja potrošnje i traženja alternativnih dobavljača. Bugarska je ponudila pomoć u isporukama, a vlada će koristiti krizno stanje za brže intervencije kako bi izbjegla nestašice. Ova situacija je još jedan pokazatelj sveukupne ranjivosti energetskog sektora, ne samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje obični protest kamiondžija u susjednoj zemlji može inicirati kolaps usred grijne sezone.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

BALKAN MONITOR

Oj, Kosovo!

Objavljeno prije

na

Objavio:

Briselsko neznanje i domaće izmišljanje tradicije tako se nađu u istoj priči, tamo gdje tradicije nema

 

 

BESPRIZORNOST: Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Srbije pretvorila se u maratonsku raspravu koja do zaključenja ovoga teksta nije rezultirala izborom predsjednika parlamenta. Nakon izbora održanih 25. oktobra, većinu je preuzela poslanička grupa Studentske liste, koju predvodi Jovo Bakić, dok je Srpska napredna stranka prešla u opoziciju. Sjednicom je, kao najstariji poslanik, predsjedavao Stojan Radenović. Za predsjednika parlamenta predloženi su Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste, i spomenuti Radenović, koji se u poznoj životnoj dobi napokon dočepao svojih pet minuta slave. Oba dana zasjedanja obilježila su duga izlaganja šefa poslaničke grupe SNS-a Aleksandra Vučića, koji je prvog dana govorio duže od dva sata, a opširna obraćanja nastavio i drugog dana, uprkos tome što je vladajuća većina odustala od daljih govora kako bi ubrzala proceduru. I dok nema nikakve sumnje da će Čupić biti izabran, ne prestaje šokirati ponašanje vođe naprednjačkog kluba, koji se, vraćen na radikalska podešavanja, nastavlja razmetati bezobzirnošću i besprizornošću.

DIJAREJA: Jovo Bakić ocijenio je da su višesatni govori Aleksandra Vučića u Skupštini očekivan nastavak njegove dugogodišnje prakse, nazivajući ih naprosto „verbalnom dijarejom“. Vučić je u parlamentu nastavio stil kojim se godinama služi na televizijama, pa je otvorio i temu navodne namjere nove vlasti da ukine Informer. Bakić je u tom kontekstu rekao da bi Informer, zajedno s drugim medijima koji, prema njegovim riječima, podstiču najniže strasti i narušavaju javni govor, trebalo zabraniti. Dodao je da takav način komunikacije ide u prilog Vučićevoj politici. Novu vlast, kaže, očekuje velika odgovornost zbog urušenih institucija i medijske scene. Prioritet su državni mehanizmi protiv onih koji su prethodno zarobili državu i brzo prekidanje veza kriminala i državnog aparata, a preduslov za to je reforma MUP-a i Ministarstva pravde, uz stručne ljude na njihovom čelu.

MELODIJE: Na Forumu za proširenje u Briselu, u okviru programa „Melodije jedinstva: Harmonije sa evropskog raskršća“, Kosovo je predstavljeno instrumentalnom verzijom srpske nacionalističke popijevke „Oj Kosovo, Kosovo“. Burno su reagovali u Prištini i Albaniji, uključujući i albanskog premijera Edija Ramu, a od Marte Kos je i zvanično zatraženo objašnjenje kako je do propusta uopće došlo. Briselski organizatori, koji rado dijele lekcije o ovim prostorima, često demonstriraju koliko pojma nemaju. No, ni domaći komentatori nisu na čvrstijem terenu. Izvjesni Vladimir Radosavljević iz Srpske demokratije tvrdi da pjesma, poznata još i pod imenom „Sa Kosova zora sviće“, pripada srpskom drevnom kulturnom i duhovnom naslijeđu. Pjesmu je, međutim, 1989. napisao i komponovao Ljubomir Ljuba Manasijević, nakon obilježavanja šest stoljeća Kosovske bitke i Vidovdana, a objavljena je početkom 1990. na albumu „Vostani Serbije“. Dakle, novokomponovana numera s kraja osamdesetih. Slično je i s Miloradom Dodikom, koji je javno hvalio „Pukni zoro“, kao pjesmu sa Solunskog fronta, iako je u stvarnosti nju napisao Slovenac Robert Pešut Magnifico za potrebe savremenog filma.

TERORIZAM: Viši sud u Beogradu odredio je 17. novembra pritvor do 30 dana i naložio raspisivanje potjernice za Milanom Radoičićem, koji se 15. novembra nije pojavio u Policijskoj stanici Savski venac. Time je prekršio mjeru javljanja svakog prvog i petnaestog dana u mjesecu, uvedenu u oktobru 2023., zajedno s oduzimanjem pasoša i zabranom napuštanja zemlje. Sud je ocijenio da se bivši potpredsjednik Srpske liste krije, pa je raniju zabranu napuštanja boravišta zamijenio pritvorom. Nezvanično se pominje da je 12. novembra otišao u Moskvu, što nadležni nisu potvrdili. Radoičić je u Srbiji pod istragom zbog terorističkog incidenta u Banjskoj u septembru 2023., a za njim je preko UNMIK-a ranije raspisana i potjernica, na zahtjev kosovskih organa koji ga terete za organizovanje napada i terorizam.

TELEFON: Ministru pravde u tehničkom mandatu Nenadu Vujiću privremeno je oduzet mobilni telefon radi vještačenja, nakon što je u utorak priveden na informativni razgovor u SBPOK, navode list Danas i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal. Postupak je pokrenut po krivičnoj prijavi advokata Ivana Ninića, koja Vujića tereti da je predvodio grupu u kojoj su bili i direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Mile Jandrić, upravnici zatvora i pojedini zaposleni. Ta grupa je, stoji u prijavi, podmićivala zatvorenike da glasaju za SNS i organizovala call-centre u zatvorima. Iz TOK-a nisu potvrdili navode da je Jandrić u bijegu, nego su rekli da mu je policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu već uzela izjavu i službeni telefon. Ranije je uhapšen upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, zbog sumnje na davanje osuđenicima mita u vidu cigareta, da bi glasali za SNS. Pri pretresu zatvora nađena je i veća količina cigareta bez akciznih markica.

LANSERI: U međuvremenu, američki State Department odobrio je Albaniji kupovinu dva raketna artiljerijska sistema M142 HIMARS, s kompletnim paketom obuke, održavanja i municije, saopćio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Arben Kinđi. Prema njegovoj objavi na Facebooku, nabavka će biti finansirana kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja. U Tirani to predstavljaju kao iskorak u strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama i ispunjavanje obaveza koje zemlja ima kao članica NATO-a. Na Balkanu se, međutim, svaka nova nabavka naoružanja prati kroz prizmu ravnoteže snaga i sigurnosnih računica susjeda, pa će i ova biti pažljivo prebrojana.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Serijski pritisak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od smrtonosnog pritiska na bolnički krevet, preko ignorisanih prijava za nasilje, do iznenadnog buđenja tužilaštva tek kad padne vlast – pravda se i dalje pokreće samo kad više nema kud

 

PERIŠ: Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ prerasla je u političku i institucionalnu krizu nakon što su snimci nadzornih kamera otkrili brutalno postupanje medicinskih tehničara tokom primjene mjera prisile. Četvorica tehničara, osumnjičena za teško ubistvo, nalaze se u istražnom zatvoru. Prema snimcima koje su prenijeli hrvatski mediji, Periša su fizički sputavali i pritiskivali uz krevet, dok mu je jedan tehničar držao jastuk preko lica, a drugi koljenima pritiskao vrat. Intervencija je nastavljena i nakon što je prestao pružati otpor. Kada su shvatili da je izgubio svijest, pokušali su reanimaciju, ali bez uspjeha. Porodici je prvobitno saopćeno da je preminuo od zatajenja srca, a vidljive podljeve na vratu i krv oko usta objasnili su postupkom intubacije.

PROTOKOLI: Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je da bolnica nije pravovremeno prijavila smrt. Periš je preminuo 21. oktobra, a direktorica klinike Majda Grah obavijestila je Ministarstvo tek 7. novembra. Ministrica je postupanje prema pacijentu ocijenila okrutnim i neprimjerenim, a mjere sputavanja neusklađenim sa zakonskim protokolima. Nije isključila mogućnost zataškavanja, ali je naglasila da to tek treba utvrditi. Zagrebačka opozicija zatražila je smjenu direktorice, optužujući upravu i gradsku vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem za zakašnjelu reakciju i izostanak nadzora. Direktorica Grah je snimke pregledala tek 4. novembra, gotovo dvije sedmice nakon smrti pacijenta. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i zdravstvene organizacije zatražili su nezavisnu istragu i reformu psihijatrijske njege, uz upozorenje da se mjere prisile smiju primjenjivati samo izuzetno, uz stalni nadzor i poštovanje procedura. Ustanova je imala kamere, ali je trebalo gotovo dvije sedmice da neko pogleda šta su zabilježile. Predmetom tragične smrti Kristiana Josipa Periša će se baviti državno tužilaštvo, ali i dalje ne jenjava ogorčenost zbog potresnog sloma medicinske etike i temeljnog povjerenja u instituciju koja je osobi u najranjivijem trenutku umjesto nužne stručne skrbi i zaštite priuštila brutalno nasilje, i to usred Europske unije.

ZEKAJ: Ubistvo 49-godišnje Arlinde Zekaj iz Vitomirice kod Peći, počinjeno 25. oktobra, uprkos njenim višestrukim prijavama prijetnji i zahtjevima za zaštitu, ponovo je otvorilo pitanje odgovornosti kosovskih institucija za nasilje nad ženama. Za ubistvo je osumnjičen brat njenog supruga, koji je u vrijeme zločina bio u pritvoru zbog prijetnji. Zekaj je bila osma žena ubijena na Kosovu od početka godine. Nakon protesta u Prištini pokrenuti su postupci protiv 13 službenika koji su ranije postupali po prijavama porodičnog nasilja: glavne tužiteljice u Peći, tužiteljice koja je vodila predmet i 11 policajaca. Skupština Kosova odobrila je formiranje istražne komisije, a Mreža žena Kosova zatražila je izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se femicid definirao kao posebno krivično djelo, a kriminaliziralo i nasilje počinjeno putem tehnologije. Inicijativu je uputila predsjednici Skupštine Albuleni Haxhiu, a obaviještena je predsjednica Kosova Justina Shiroka Pula. Aktivistice traže i efikasniju zaštitu žrtava, ekonomsko osnaživanje žena te veća izdvajanja za socijalne radnike i specijalizirane službe. Institucije su imale prijave i upozorenja. Ono što nisu osigurale bila je zaštita.

SERIJA: Serija hapšenja visokih državnih i javnih funkcionera u Srbiji nastavljena je privođenjem bivšeg ministra privrede Radeta Baste 11. novembra. Osumnjičen je da je, kao direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, bez potrebnih saglasnosti i mimo procedura odobravao donacije i sponzorstva sportskim organizacijama, čime je preduzeće oštetio za više desetaka miliona dinara. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, uhapšeno je još sedam osoba, među njima i odgovorna lica sportskih udruženja preko kojih je, kako se sumnja, izvlačen novac. Nekoliko dana ranije uhapšen je upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i davanje mita u vezi s glasanjem. Prema navodima MUP-a, zatvorenicima su dijeljene zaplijenjene cigarete i kafa kako bi na parlamentarnim izborima 25. oktobra glasali za listu Srpske napredne stranke (SNS).

PRITISAK: Prema podacima MUP-a, koje je 10. novembra objavio RTS, u dvije sedmice nakon izbora uhapšeno je više od 90 osoba, među kojima su načelnici policijskih uprava, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vlasnik Alta banke i drugi nosioci javnih funkcija. Akcije su zahvatile policijski vrh, zatvorsku upravu, javna preduzeća, pokrajinske institucije i lokalne vlasti. Posebno su značajna ranija hapšenja visokih policijskih funkcionera Marka Krička i Boška Sekulovića te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Igora Žmirića, zbog sumnji na zlostavljanje i mučenje učesnika studentskih protesta. Istrage obuhvataju i navodne izborne pritiske i kupovinu glasova, uključujući funkcionere bezbjednosnih i pravosudnih institucija. Otuda pitanje da li je počelo stvarno procesuiranje zloupotreba koje su godinama prolazile bez epiloga ili se nakon izbornog poraza SNS-a mijenja odnos snaga unutar institucija. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić upozorava da hapšenja sama po sebi ne znače utvrđivanje krivice, ali i pita zašto institucije nisu ranije reagirale.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Čisti baksuz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u Srbiji razotkriva finansijska mreža povezana s političkim vrhom, promjena vlasti u Budimpešti i izborni poraz Trampovih republikanaca otkrivaju koliko su krhka Dodikova međunarodna savezništva

 

 

ALTA: Srbiju trese nezapamćeni finansijsko-politički potres nakon što je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), u saradnji sa specijalnim policijskim jedinicama UKP i SBPOK, uhapsilo rukovodstvo Alta banke zbog sumnje da je iz ove institucije izvučeno frapantnih 45,5 milijardi dinara (oko 382 miliona eura). Glavna meta policijske akcije je vlasnik Alta grupe i predsjednik Upravnog odbora banke, Davor Macura, biznismen čiji se nagli poslovni uspon godinama unazad javno povezivao s bliskošću s dosadašnjim režimom Srpske napredne stranke (SNS). Uz njega su uhapšeni i direktor Odjeljenja trezora, kao i saradnik za trezorsko poslovanje, koji se terete da su Macuri omogućavali neovlašteni ulazak i neometano pustošenje trezora pomoću službenih pristupnih kartica.

ČIŠĆENJE: Narodna banka Srbije (NBS) hitno je oduzela dozvolu za rad Alta banci i pokrenula stečajni postupak, navodeći drastično urušavanje likvidnosti. Prema dokumentima iz istrage u koje je uvid imao KRIK, čak 370 miliona eura fiktivno je prikazivano kao pazar menjačnica  Alta Pay, dok je novac zapravo završavao direktno u Macurinim rukama. Skandal dobija obrise masovnog čišćenja sistema. Pod lupom istražnih organa našla se i guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, koja je već stavljena na spisak svjedoka tužilaštva, dok se traži njena odgovornost zbog sumnji da je neproceduralno odobrila hitnu konverziju dinara u eure i pokušaj transfera 50 miliona eura u inostranstvo neposredno prije gašenja banke. Slučaj ima i ozbiljne regionalne implikacije, s obzirom na to da je Alta banka služila kao važan kreditor Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske, ali i kao jedna od rijetkih regionalnih adresa preko koje su ruski državljani slobodno prebacivali stotine miliona eura na Balkan nakon invazije na Ukrajinu.

BAKSUZ: Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je u Mar-a-Lagu ponovo zaigrao na sve ili ništa, ali najnoviji izborni šok iz SAD-a mogao bi njegovo višemilionsko lobiranje (plaćeno parama poreskih obveznika) pretvoriti u još jedan promašaj. Lider SNSD-a stigao je na Floridu kako bi na desničarskom derneku proslavio ukidanje sankcija, odlazak visokog predstavnika Schmidta i kapitalizirao „promijenjeni međunarodni kontekst“ za unutrašnje pritiske u BiH. Međutim, republikanci su na tek završenim američkim izborima pretrpjeli ubjedljiv poraz. Time je potvrđen bizaran Dodikov status kao političkog „baksuza“, čiji politički saveznici padaju kao muhe u novembru. Viktor Orban je nakon 16 godina izgubio vlast od Tisa pokreta, Aleksandar Vučić je u Srbiji poražen od Studentske liste, Benjamin Netanyahu je u Izraelu ostao bez parlamentarne većine, a evo se ni Trumpovi Republikanci ne osjećaju baš najbolje.

KLACKALICA: Odluka Vlade Mađarske da naprasno obustavi program subvencija vrijedan 100 miliona eura za poljoprivrednike u Republici Srpskoj zapravo je najbolji dokaz da je „strateško partnerstvo“ bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana i bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika zavisilo samo od njihovih osobnih veza. Od obećanih silnih miliona realizirano je tek 28, dok su stotine farmera ostale zatečene, prevarene i sa zarobljenim sopstvenim novcem, uviđajući da se iza paravana „bratske i ekonomske pomoći“ krio klasični merkantilistički projekat. Poljoprivrednici iz RS-a novac nisu dobijali na ruke, već su njime mogli kupovati isključivo mađarsku mehanizaciju, uz sopstveno učešće i plaćanje PDV-a. Budimpešta je tako, pod krinkom razvojne pomoći, zapravo subvencionisala sopstveni izvoz i domaću industriju, a Dodik je lokalnim seljacima prodavao priču o partnerstvu s Mađarskom. Kada se politička klackalica u Mađarskoj pomjerila, ceh su platili domaći poljoprivrednici koji su ušli u kredite i investicije vjerujući praznim obećanjima.

DIJALOG: Politički dijalog između Kosova i Srbije već više od tri godine nalazi se u potpunom zastoju, što je izazvalo oštre kritike Evropske komisije u najnovijim izvještajima o napretku. Posljednji sastanak na visokom nivou održan je u septembru 2023. godine, a proces je sveden na neuspješno upravljanje krizama. Dok Priština povratak pregovorima uslovljava izručenjem Milana Radoičića zbog napada u Banjskoj, Beograd čvrsto insistira na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom. Stručnjaci upozoravaju da Evropska unija gubi poluge uticaja zbog unutrašnjih neslaganja, prvenstvenstveno zato što pet država članica i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova, držeći njegov zahtjev za članstvo „u ladici“ od 2022. godine. Iako Brisel raspolaže finansijskim i političkim instrumentima, poput Plana rasta za Zapadni Balkan, analitičari smatraju da same finansijske stimulacije nisu dovoljne bez jasnih političkih integracijskih ustupaka. Nedavne dramatične političke promjene u regiji – stabilizacija Kurtijeve vlade na Kosovu i pad četrnaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića u Srbiji, unose novu dinamiku, ali ne garantiraju brz preokret. S obzirom na to da i nova vlast u Beogradu smatra Kosovo dijelom Srbije, nastavak dijaloga ostaje pod velikim znakom pitanja.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo