Povežite se sa nama

MONITORING

ZDRAVSTVO I VLADINI STRANI PARTNERI: Kupiš bolnicu, napraviš stanove

Objavljeno prije

na

markociv

Mediji su, ove sedmice, objavili da Vlada i Ministarstvo zdravlja pregovaraju saradnju sa, ne baš pouzdanim, američkim privatnim zdravstvenim operaterom Stjuard helt ker sistemom (Steward Health Care System).

Prenijeta su pisanja američkih medija i Centra za informacije i analize u zdravstvu Masačusetsa o toj kompaniji koja je zatvarala bolnice u toj državi, prodavala ih firmama za nekretnine, ostavljala ljekare bez posla, smanjivala plate medicinskom osoblju, napuštala ustanove sa dugovima i krila podatke o poslovanju, te pokušava da izbjegne plaćanje preko 300.000 dolara kazni zbog tajnosti u poslovanju. Očigledno idealni partneri za našu Vladu.

Boston gloub (Boston Globe) izvještava da je Stjuard sistem zatvario Medicinski centar Kvinsi u februaru 2015, čime je taj grad od 100.000 stanovnika, postao najveći grad u šest država Nove Engleske bez bolnice za akutnu njegu.

Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore (koju zastupa Ministarstvo zdravlja) i Steward Health Care International Limited usvojen je na sjednici Vlade održanoj 17. maja 2018. godine. Potpisali su ga ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnik kompanije Armin Ernst 24. maja ove godine. Ernst je bio izvršni direktor Vitalis Global Healthcare (VGH), kompanije koja je prije tri godine najavljivala preporod javnog zdravstva u Crnoj Gori.

Saradnju sa Amerikancima je ugovorio premijer Duško Marković, koji je krajem aprila razgovarao sa predsjednikom i izvršnim direktorom kompanije Ralfom de la Toreom.

,,Crna Gora u što kraćem roku treba da ubrza sistemsko unapređenje zdravstvenog sistema kako bi građanima bile pružene zdravstvene usluge na najvišem nivou”, besjedio je nakon susreta premijer. Uz to je objašnjavo da ,,ovu potrebu dodatno pospješuju i rekordno povećanje dolaska inostranih turista, predstojeće otvaranje hotelskih kapaciteta renomiranih međunarodnih kompanija i sve intenzivnija interesovanja respektabilnih investitora za ulaganja u našu zemlju”.

Javnost je tada obaviještena da mreža Stjuard helt ker sistema, čije je sjedište u Bostonu, zapošljava oko 40.000 ljudi. U 38 bolnica i 26 ustanova za hitnu njegu opslužje oko 12 miliona pacijenata i prihoduje oko osam milijardi dolara godišnje.

Objašnjeno je i da se ,,potencijalni zajednički projekti odnose na unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, potencijalne investicije u Institut Igalo, bolnicu Meljine, te aktivnosti u vezi sa unapređenjem informacionih sistema u zdravstvenim ustanovama”.

Sada iz Vlade tvrde da američka kompanija do sada nije dostavila precizne analize niti konkretne projekte, te da ranije potpisani memorandum nije proizveo bilo koje pravno dejstvo, niti materijalna ili finansijska izdvajanja. ,,Ukoliko kompanija Steward u narednom periodu dostavi svoje predloge za konkretnu saradnju, Ministarstvo zdravlja će sa dužnom pažnjom sagledati sve aspekte analiza i opredijeliti dalje pravce djelovanja”, zaključuju iz Ministarstva.

Prije potpisivanja saradnje, krajem prošle godine, iz Sindikata doktora medicine (SDM) su upozoravali o kakvoj se kompaniji radi. Pozivajući se na pisanje Malta Todey-a oni su naveli da je samo par godina nakon preuzimanja bolnica Gozo, St Luke's i Karin Grech na Malti kontroverzna of-šor kompanija Vitalis Global Healthcare (VGH) prodala svoj vlasnički udio američkoj kompaniji Steward Healthcare, i podsjetili da je VGH bila zainteresovana i za privatizaciju crnogorskih zdravstvenih ustanova. Objavili su i da je, prema saznanjima Sindikata američka kompanija Steward Healtcare, nakon preuzimanja bolnica na Malti, zainteresovana za dalja ulaganja i preuzimanje zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. I posebno istakli da se američka kompanija našla u fokusu javnosti nakon što je kupila bolnicu u gradu Kvinsu, u državi Masačusets, nakon čega je otpustila radnike, a zgradu i zemljište sa pogledom na okean prodala investitoru za izgranju stanova za tržište, ostavljajući 100.000 žitelja bez zdravstvene zaštite.

I pored ovih saznanja Vlada je ušla u pregovore s američkom kompanijom. To je nastavak megalomanskog projekta koji je bio najavljen u drugoj polovini 2016. Tada je objavljeno da je Vitals Global Healthcare (VGH), za koju se kasnije ispostavilo da nema nikakvog iskustva u upravljanju bolnicama i nije registrovana na Malti, podnijela inicijativu Vladi Crne Gore za dodjelu koncesija za transformaciju zdravstvenog sistema. Na prezentaciji u Podgorici, na kojoj je govorio tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt, kao i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, najavljena su ulaganja od 375 miliona eura. Ideja je bila da VGH narednih 30 godina upravljala bolnicama u Crnoj Gori.

Na pitanja stručne javnosti kako ,,zdravlje građana može da bude predmet koncesije”, te konstatacije da nema primjera u svijetu da je neko dodijelio koncesije za upravljanje javnim zdravstvom, iz Vlade su ćutali.

Planovi su bili kolosalni: već tokom 2017. obećana je nova medicinska oprema za domove zdravlja i opšte bolnice, najmoderniji informacioni sistemi, zatim medicinski helikopteri…

Tokom druge faze, izgradili bi nove domove zdravlja u Budvi i Tivtu, novu regionalnu bolnicu u Kotoru i opštu bolnicu u Herceg Novom, kao i novi klinički centar u Podgorici.

Treća faza bi obuhvatala izgradnju novih domova zdravlja na sjeveru, opšte bolnice za ortopediju i specijalnu hitnu pomoć za klijente ski rezorta na sjeveru.

I što se ispriječilo na put ovoj bajci? Kompanija VGH se našla u središtu korupcionaške afere na Malti, a priču je pokrenula malteška blogerka Dafne Karuana Galicija. Godinu dana nakon što je razotkrila veze svoje zemlje s curenjem tzv. Panamskih dokumenata, ova novinarka je ubijena.

Kada je buknula afera, iz Ministarstva zdravlja su rekli da o tome ne znaju ništa. Ministar Šegrt je izjavio da ,,svako o svom poslu ili obrazu treba da vodi računa”.

Mediji na Malti, u februaru ove godine, pišu: Stevard Heath Care zvanično je preuzeo bolnice St Luke, Gozo General i Karin Grech, nakon što je postao glavni akcionar u kompaniji Vitals Global Healthcare (VGH)”. Navode se i podaci da je VGH od države Malte primila više od 50 miliona eura, a ostavila dugove od 55 miliona eura.

Aktuelni ministar zdravlja Kenan Hrapović, nakon dolaska na tu funkciju, rekao je da od ugovora sa kompanijom VGH neće biti ništa. Objasnio je da Ministarstvo zdravlja, dok je na čelu tog resora bio njegov prethodnik Šegrt, nije poštovalo procedure o opravdanosti davanja koncesije i zaključivanja ugovora po modelu javno privatnog partnerstva.

Budimir Šegrt je, nakon svega, nedavno dobio zeleno svjetlo da karijeru nastavi kao ambasador u Poljskoj. Hrapović je, uz pomoć premijera, našao novog strateškog partnera.

Ovo se često dešava. Možda Vlada i ne bira namjerno ovakve investitore, ali svaki put ispuni cilj. Znakovito je što su obje senzacije o sveukupnom preporodu javnog zdravstva plasirane u sklopu predizbornih aktivnosti Vlade. ,,Maltežani” su se pojavili neposredno prije parlamentarnih izbora 2016, a kompanija iz SAD nakon predsjedničkih a prije lokalnih u Podgorici.

I DPS opet dobi izbore, a zdravstvo tone. Ova vlast u posljednjih 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu – posljednja je otvorena prije 42 dvije godine. A prije izbora dovode investitore koji nam pričaju o ,,uspostavljanje jedinice medicinskih helikoptera u cilju pružanja bržeg i pristupačnijeg transporta bolesnika”. Do daljnjeg letjećemo u mašti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo