Povežite se sa nama

MONITORING

SUĐENJE ZA DRŽAVNI UDAR: Nova nagodba?

Objavljeno prije

na

katnic

Dvije godine od kada je, na dan izbora, u oktobru 2016, održan navodni državni udar, i dalje nema odgovora na pitanje – ko ga je izveo? Dva ruska, nekoliko srpskih državljana i dio poslanika Demokratskog fronta, kako tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, ili je to u stvari majstorsko djelo vladajuće partije, koja je optužbama o navodnom državnom udaru na račun dijela opozicije, u stvari sama izvela državni udar, utičući tako na izborni rezultat kako bi sebi produžila vlast. Možda je istina negdje i na pola puta, ali je sasvim sigurno da suđenje vijeka, kako se naziva proces koji se o ovom događaju odvija pred crnogorskim pravosuđem, neće pomoći da saznamo punu istinu o dešavanjima u jesen 2016.

Tokom godinu dana javnog prenosa suđenja, crnogorskom građaninu sve je manje jasno ne samo šta se tada zaista dogodilo, nego i o čemu se uopšte raspravlja u sudnici. Čitanje stotina telefonskih listinga koji mogu da znače svašta, ali i ništa, te raznorazni politički govori, uglavnom su ono što javnost ima prilike da vidi.

No, osim što tužilaštvo do sada faktički nije prezentovalo nijedan valjan dokaz da potrkijepi svoje optužbe, od ove sedmice suđenju neće prisustvovati još jedna osumnjičena – Branka Milić. Nakon što je sutkinji Suzani Mugoši i crnogorskoj javnosti obznanila da je sa njom ponižavajuće postupano u zgradi suda, te da je fotografisana naga od strane sudskog vještaka, ona je odšetala iz sudnice i trenutno se nalazi u srpskoj ambasadi, gdje je – nedostupna crnogorskim vlastima. To znači da sada ukupno troje onih koje za državni udar tereti tužilaštvo ne prisustvuju sopstvenom suđenju, iako su bili na optuženičkim klupama na početku procesa. Prethodno je sutkinja Mugoša zabranila dolazak do kraja postupka i dvojici osumnjičenih poslanika DF-a – Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.

I dok se mediji trenutno uglavnom bave procjenama kako će se dalje razvijati stvari, a nakon što je crnogorska policija raspisala potjernicu za Milićevom, te hoće li diplomatije Crne Gore i Srbije prevazići ovu situaciju, malo ko postavlja važno pitanje – kako je uopšte moguće da je Branka Milić neometano napustila zgradu Višeg suda, gdje joj se sudi ni manje ni više nego za terorizam, i pješke, nogu pred nogu, stigla do Ambasade Srbije? Kako je sa šezdesetogodišnjom osumnjičenom postupano u zgradi suda, i da li su joj prekršena ljudska prava i ugroženo dostojanstvo, nešto je što se mora ispitati. No, bez obzira na njeno moguće opravdano nezadovoljstvo, ostaje potpuno nejasno kako se desilo da je na putu od zgrade Višeg suda u Njegoševoj ulici do zgrade ambasade Srbije na Bulevaru Ivana Crnojevića, ama niko od predstavnika crnogorske policije i državnih organa nije zaustavio? Iako je ona izlazeći, jasno naznačila da napušta suđenje i da nema namjeru da se vrati.

Iz saopštenja Uprave policije, jasno je jedno – da se crnogorskim državnim organima nije žurilo da je zaustave. Branka Milić napustila je zgradu suda u petak, 23. novembra, u 10:30 sati. Policija kreće put ambasade nakon više od dva sata, kada im dostavljaju rješenje suda. ,,Navedenog dana oko 12.45 predato nam je rješenje Višeg suda u Podgorici, a vezano za određivanje pritvora Branke Milić. Samovoljno je napustilo glavni pretres i izjavila da više neće dolaziti na glavne pretrese, a pri izlasku iz Višeg suda otišla je u Ambasadu Republike Srbije gdje se zadržala. Pošto nam je rješenje predato službenici Uprave policije su se uputili ispred Ambasade Republike Srbije. Dolaskom ispred ambasade sa bočne strane zatekli smo novinare ND Vijesti i dva advokata koji su davali izjave novinarima…”. Nije teško zaključiti da su Milićevu do ambasade pratili svi, novinari, advokati, samo ne policajci.

Prema riječima advokata Jugoslava Krpovića koji u ovom procesu zastupa Branku Milić, ona je telefonom obavijestila potražnu službu MUP-a Crne Gore da se nalazi u Ambasadi Srbije, te da ne namjerava nigdje da bježi. Šef diplomatije Srbije Ivica Dačić je saopštio i da Ambasada Srbije nije znala da će Branka Milić ostati na toj lokaciji i naveo da od crnogorskih državnih organa očekuju konkretan zahtjev koga za sada nema.

Za sada se ne govori ni o mogućoj odgovornosti ovdašnjih organa, ali ni odgovornosti mitropolita Amfilohija, koji je garantovao da će Milićeva, koja već mjesecima boravi u manastiru, a ne u pritvoru, biti dostupna crnogorskim organima. Odluka crnogorskog pravosuđa, da osumnjičene ,,čuva” crkva, svakako je bila kranje neuobičajena, ali ne manje neobična od krajnje inertnosti crnogorske policije i pravosuđa kad su u pitanju odbjegli od pravde, što nijesmo vidjeli prvi put sada. Tako se još čeka, da Svetozar Marović, optužen da je kao šef organizovane kriminalne grupe oštetio Budvu za desetine miliona eura, odsluži kaznu u Spužu. On se i pored potjernice Interpola i dalje nalazi u Beogradu, gdje je završio na liječenju i pored tvrdnji stručnjaka da ovdje može da se liječi, te tada već potpisanog priznanja da je kriv za ono što mu se stavlja na teret.

U javnosti se uveliko govori o tome da je slučaj Marović u stvari samo vješto izrežiran i da se radi o dogovoru vlasti sa nekadašnjim visokim funkcionerom vladajuće partije. Da li je moguće da se i u slučaju državni udar, imajući u vidu mlaku reakciju policije, radi o nekoj novoj nagodbi? Jer nije čudno samo to što je Milićeva odšetala iz sudnice. Nešto ranije, ne manje iznenađenje bila je vijest da je osumnjičeni za državni udar, lider DF-a Andrija Mandić izabran u parlamentarni Odbor za bezbjednost, te da ga je za tu funkciju podržala vladajuća partija. Kako su predstavnici vlasti podržali jednog od glavnih osumnjičenih za terorizam, o čijem navodnom protivdržavnom djelovanju, njega i njegove partije, godinama grme, omogućavajući mu tako između ostalog uvid u bezbjednosne državne tajne, za sada nema jasnog pojašnjenja. Mandić će sada, moći doći u poziciju da na Odboru saslušava specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je protiv njega, pokrenuo proces, ali i protiv brojnih članova Demokratskog fronta.

Teško je svakako objasniti kako se nakon više od godinu progona tužilaštva protiv članova Demokratskog fronta, te brojnih optužbi na njihov račun, od terorizma do pranja novca, koji je javnom retorikom zdušno podržavala vladajuća partija, sada desilo da njeni članovi u parlamentu dignu ruke i glasaju za Mandića.

To, međutim, neće ostati jedina nedoumica kada je u pitanju navodni državni udar. Kao što ni Crna Gora neće prvi put biti zarobljena između ove dvije političke adrese.

Opet razotkrivaju Ruse

Osumnjičeni za pokušaj terorističkog napada u Crnoj Gori, kojeg podgorički Interpol potražuje pod imenom ,,Vladimir Popov”, zove se Vladimir Nikolajevič Moisejev i agent je ruske tajne službe (GRU), tvrdi britanska istraživačka mreža Belingket (Bellingcat) i ruski magazin Insajder (The Insider).

Oni su ranije u svojim istraživanjima navodno otkrili i pravi identitet drugog Rusa Eduarda Šišmakova, koji je, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), sa Popovim pokušao da na dan parlamentarnih izbora 2016. godine izvede ,,državni udar”. .

Moisejev je, kako se navodi u istraživanju, potpukovnik ili pukovnik ruske obavještajne vojne službe, a rođen je 29. juna 1980. godine, kao i fikcionalni ,,Popov”. Mediji navode da je njihovo istraživanje suprotno zvaničnom stavu Rusije da je ,,Popov” bio ,,nevini ruski turista nepravedno optužen od strane neprijateljskih stranih vlada”.

Šišmakov i Popov tvrde da su na saslušanju u Moskvi odbili sve optužbe vezane za učešće u planiranju državnog udara u Crnoj Gori. Šišmakov je potvrdio da poznaje Aleksandra Sašu Sinđelića, ali ne kao zavjerenika i teroristu spremnog da u Crnoj Gori izazove „do sada neviđeno krvoproliće” već kao „predstavnika pokreta četnika”. Za Popova, Sinđelić je „nepoznati muškarac” sa kojim se Širokov sreo krajem oktobra 2016. „u jednom parku u centru Beograda”.

Dražen Medojević, jedan od avokata odbrane, tvrdi da nova saznanja ne znače ništa u procesno-pravnom smislu.

,,To uopšte nema implikacija na tok postupka i to su nezvanične informacije. Tako da to uopšte ne utiče na tok postupka. Odbrana je od samog starta ovog krivičnog postupka osporavala identitet dvojice okrivljenih iz Ruske Federacije, jer smo imali utvrđen identitet na osnovu fotokopiranih pasoša. Mi nikada nijesmo vidjeli te javne isprave u originalu”, tvrdi Medojević.

Tužilaštvo se ovim povodom nije izjašnjavalo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo