Povežite se sa nama

MONITORING

SUĐENJE ZA DRŽAVNI UDAR: Nova nagodba?

Objavljeno prije

na

Dvije godine od kada je, na dan izbora, u oktobru 2016, održan navodni državni udar, i dalje nema odgovora na pitanje – ko ga je izveo? Dva ruska, nekoliko srpskih državljana i dio poslanika Demokratskog fronta, kako tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, ili je to u stvari majstorsko djelo vladajuće partije, koja je optužbama o navodnom državnom udaru na račun dijela opozicije, u stvari sama izvela državni udar, utičući tako na izborni rezultat kako bi sebi produžila vlast. Možda je istina negdje i na pola puta, ali je sasvim sigurno da suđenje vijeka, kako se naziva proces koji se o ovom događaju odvija pred crnogorskim pravosuđem, neće pomoći da saznamo punu istinu o dešavanjima u jesen 2016.

Tokom godinu dana javnog prenosa suđenja, crnogorskom građaninu sve je manje jasno ne samo šta se tada zaista dogodilo, nego i o čemu se uopšte raspravlja u sudnici. Čitanje stotina telefonskih listinga koji mogu da znače svašta, ali i ništa, te raznorazni politički govori, uglavnom su ono što javnost ima prilike da vidi.

No, osim što tužilaštvo do sada faktički nije prezentovalo nijedan valjan dokaz da potrkijepi svoje optužbe, od ove sedmice suđenju neće prisustvovati još jedna osumnjičena – Branka Milić. Nakon što je sutkinji Suzani Mugoši i crnogorskoj javnosti obznanila da je sa njom ponižavajuće postupano u zgradi suda, te da je fotografisana naga od strane sudskog vještaka, ona je odšetala iz sudnice i trenutno se nalazi u srpskoj ambasadi, gdje je – nedostupna crnogorskim vlastima. To znači da sada ukupno troje onih koje za državni udar tereti tužilaštvo ne prisustvuju sopstvenom suđenju, iako su bili na optuženičkim klupama na početku procesa. Prethodno je sutkinja Mugoša zabranila dolazak do kraja postupka i dvojici osumnjičenih poslanika DF-a – Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.

I dok se mediji trenutno uglavnom bave procjenama kako će se dalje razvijati stvari, a nakon što je crnogorska policija raspisala potjernicu za Milićevom, te hoće li diplomatije Crne Gore i Srbije prevazići ovu situaciju, malo ko postavlja važno pitanje – kako je uopšte moguće da je Branka Milić neometano napustila zgradu Višeg suda, gdje joj se sudi ni manje ni više nego za terorizam, i pješke, nogu pred nogu, stigla do Ambasade Srbije? Kako je sa šezdesetogodišnjom osumnjičenom postupano u zgradi suda, i da li su joj prekršena ljudska prava i ugroženo dostojanstvo, nešto je što se mora ispitati. No, bez obzira na njeno moguće opravdano nezadovoljstvo, ostaje potpuno nejasno kako se desilo da je na putu od zgrade Višeg suda u Njegoševoj ulici do zgrade ambasade Srbije na Bulevaru Ivana Crnojevića, ama niko od predstavnika crnogorske policije i državnih organa nije zaustavio? Iako je ona izlazeći, jasno naznačila da napušta suđenje i da nema namjeru da se vrati.

Iz saopštenja Uprave policije, jasno je jedno – da se crnogorskim državnim organima nije žurilo da je zaustave. Branka Milić napustila je zgradu suda u petak, 23. novembra, u 10:30 sati. Policija kreće put ambasade nakon više od dva sata, kada im dostavljaju rješenje suda. ,,Navedenog dana oko 12.45 predato nam je rješenje Višeg suda u Podgorici, a vezano za određivanje pritvora Branke Milić. Samovoljno je napustilo glavni pretres i izjavila da više neće dolaziti na glavne pretrese, a pri izlasku iz Višeg suda otišla je u Ambasadu Republike Srbije gdje se zadržala. Pošto nam je rješenje predato službenici Uprave policije su se uputili ispred Ambasade Republike Srbije. Dolaskom ispred ambasade sa bočne strane zatekli smo novinare ND Vijesti i dva advokata koji su davali izjave novinarima…”. Nije teško zaključiti da su Milićevu do ambasade pratili svi, novinari, advokati, samo ne policajci.

Prema riječima advokata Jugoslava Krpovića koji u ovom procesu zastupa Branku Milić, ona je telefonom obavijestila potražnu službu MUP-a Crne Gore da se nalazi u Ambasadi Srbije, te da ne namjerava nigdje da bježi. Šef diplomatije Srbije Ivica Dačić je saopštio i da Ambasada Srbije nije znala da će Branka Milić ostati na toj lokaciji i naveo da od crnogorskih državnih organa očekuju konkretan zahtjev koga za sada nema.

Za sada se ne govori ni o mogućoj odgovornosti ovdašnjih organa, ali ni odgovornosti mitropolita Amfilohija, koji je garantovao da će Milićeva, koja već mjesecima boravi u manastiru, a ne u pritvoru, biti dostupna crnogorskim organima. Odluka crnogorskog pravosuđa, da osumnjičene ,,čuva” crkva, svakako je bila kranje neuobičajena, ali ne manje neobična od krajnje inertnosti crnogorske policije i pravosuđa kad su u pitanju odbjegli od pravde, što nijesmo vidjeli prvi put sada. Tako se još čeka, da Svetozar Marović, optužen da je kao šef organizovane kriminalne grupe oštetio Budvu za desetine miliona eura, odsluži kaznu u Spužu. On se i pored potjernice Interpola i dalje nalazi u Beogradu, gdje je završio na liječenju i pored tvrdnji stručnjaka da ovdje može da se liječi, te tada već potpisanog priznanja da je kriv za ono što mu se stavlja na teret.

U javnosti se uveliko govori o tome da je slučaj Marović u stvari samo vješto izrežiran i da se radi o dogovoru vlasti sa nekadašnjim visokim funkcionerom vladajuće partije. Da li je moguće da se i u slučaju državni udar, imajući u vidu mlaku reakciju policije, radi o nekoj novoj nagodbi? Jer nije čudno samo to što je Milićeva odšetala iz sudnice. Nešto ranije, ne manje iznenađenje bila je vijest da je osumnjičeni za državni udar, lider DF-a Andrija Mandić izabran u parlamentarni Odbor za bezbjednost, te da ga je za tu funkciju podržala vladajuća partija. Kako su predstavnici vlasti podržali jednog od glavnih osumnjičenih za terorizam, o čijem navodnom protivdržavnom djelovanju, njega i njegove partije, godinama grme, omogućavajući mu tako između ostalog uvid u bezbjednosne državne tajne, za sada nema jasnog pojašnjenja. Mandić će sada, moći doći u poziciju da na Odboru saslušava specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je protiv njega, pokrenuo proces, ali i protiv brojnih članova Demokratskog fronta.

Teško je svakako objasniti kako se nakon više od godinu progona tužilaštva protiv članova Demokratskog fronta, te brojnih optužbi na njihov račun, od terorizma do pranja novca, koji je javnom retorikom zdušno podržavala vladajuća partija, sada desilo da njeni članovi u parlamentu dignu ruke i glasaju za Mandića.

To, međutim, neće ostati jedina nedoumica kada je u pitanju navodni državni udar. Kao što ni Crna Gora neće prvi put biti zarobljena između ove dvije političke adrese.

Opet razotkrivaju Ruse

Osumnjičeni za pokušaj terorističkog napada u Crnoj Gori, kojeg podgorički Interpol potražuje pod imenom ,,Vladimir Popov”, zove se Vladimir Nikolajevič Moisejev i agent je ruske tajne službe (GRU), tvrdi britanska istraživačka mreža Belingket (Bellingcat) i ruski magazin Insajder (The Insider).

Oni su ranije u svojim istraživanjima navodno otkrili i pravi identitet drugog Rusa Eduarda Šišmakova, koji je, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), sa Popovim pokušao da na dan parlamentarnih izbora 2016. godine izvede ,,državni udar”. .

Moisejev je, kako se navodi u istraživanju, potpukovnik ili pukovnik ruske obavještajne vojne službe, a rođen je 29. juna 1980. godine, kao i fikcionalni ,,Popov”. Mediji navode da je njihovo istraživanje suprotno zvaničnom stavu Rusije da je ,,Popov” bio ,,nevini ruski turista nepravedno optužen od strane neprijateljskih stranih vlada”.

Šišmakov i Popov tvrde da su na saslušanju u Moskvi odbili sve optužbe vezane za učešće u planiranju državnog udara u Crnoj Gori. Šišmakov je potvrdio da poznaje Aleksandra Sašu Sinđelića, ali ne kao zavjerenika i teroristu spremnog da u Crnoj Gori izazove „do sada neviđeno krvoproliće” već kao „predstavnika pokreta četnika”. Za Popova, Sinđelić je „nepoznati muškarac” sa kojim se Širokov sreo krajem oktobra 2016. „u jednom parku u centru Beograda”.

Dražen Medojević, jedan od avokata odbrane, tvrdi da nova saznanja ne znače ništa u procesno-pravnom smislu.

,,To uopšte nema implikacija na tok postupka i to su nezvanične informacije. Tako da to uopšte ne utiče na tok postupka. Odbrana je od samog starta ovog krivičnog postupka osporavala identitet dvojice okrivljenih iz Ruske Federacije, jer smo imali utvrđen identitet na osnovu fotokopiranih pasoša. Mi nikada nijesmo vidjeli te javne isprave u originalu”, tvrdi Medojević.

Tužilaštvo se ovim povodom nije izjašnjavalo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo