Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA PRESUDA DARKU ŠARIĆU:  Politička klima topi kazne?  

Objavljeno prije

na

Otkako se Šarić 2010. naprasno predao beogradskim vlastima, tvrdeći da to čini jer se u Srbiji promijenila ,,politička klima”, mnogi koji su radili na slučaju Šarić smijenjeni su ili sklonjeni.  Pa i dvojica sudija vijeća koje je Šarića osudilo na 20 godina. Novi sudski sastav smanjio je kaznu Pljevljaku  na 15 godina. Hoće li klima u Beogradu  do kraja procesa još  istopiti kaznu osumnjičenom narkobosu 

 

Kazna Darku Šariću istopila se u  ponovljenom procesu koji se protiv ovog Pljevljaka, osumnjičenog da je narkobos  i šef  jedne od najvećih narkogrupa u Evropi i šire, već osam godina vodi u Beogradu.

Vijeće beogradskog Specijalnog suda ovoga puta  Šarića je kaznilo sa 15 godina zatvora, što je za pet godina manja kazna u odnosu na onu prethodnu. Šarića je, naime, 2015.  godine isti sud kaznio sa 20 godina robije, ali je tu presudu uskoro, već naredne 2016. godine, ukinio Apelacioni sud, i proces je vraćen na početak. Apelacioni sud je ukidanje presude obrazložio tvrdnjom da je Šarić trebalo da bude kažnjen po starijem, blažem zakonu, koji je izmijenjen 2009. godine, kada je i krenula akcija Balkanski ratnik, protiv Šarića i njegove grupe, zbog optužbi da su  prošvercovali 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

No, nijesu se samo zakoni koji se sada u Beogradu primjenjuju na Šarića mijenjali. Otkako se 2010. godine Šarić naprasno predao beogradskim vlastima, uz obrazloženje da to čini jer se u Srbiji promijenila ,,politička klima”, mnogi pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druge pozicije.  Kada je pokrenuta akcija Balkanski ratnik , u Beogradu je na vlasti bila Demokratska stranka Borisa Tadića, a u vrijeme predaje Šarića, SNS i Aleksandar Vučić, nerijetko prozivan zbog  bliskih veza sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, ali i  Đukanovićevim prijateljem Stankom Subotićem, povezivanim sa Šarićem i  putevima zabranjene robe balkanskom rutom.  Do danas, ostali su nepoznati detalji Šarićeve predaje, odnosno njegovih pregovora sa srpskim i crnogorskim vlastima.

Ono što je, međutim, očito je da su se nakon njegovog hapšenja  do najnovije smanjene kazne desile brojne smjene onih na koje se ne može lako uticati, a koji su bili uključeni u istragu i proces protiv Šarića.  Tako je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu protiv narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju. Ubrzo, Vučić smjenjuje i   nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Zašto smjenjuje poštenog policajca, ostalo je nejasno.

Konačno, dvojica sudija koji su bili u vijeću Specijalnog suda koje je Šarića ranije kaznilo sa maksimalnih 20 godina robije, na sumnjiv način sklonjeni su iz tog suda, a nakon što je donešena ta presuda.  Tu odluku tročlano vijeće nije donijelo jednoglasno, dvojica sudija su bili za, a jedan protiv takve kazne.  Glasanje je tajno, pa se ne zna ko je kako glasao.  Ono što se zna je da je samo jedan od trojice sudija koji su donijeli tu presudu, Siniša Petrović ostao u Specijalnom sudu.  I ne samo to, nego je nakon presude napredovao.  Petrović  je sada predsjednik Specijalnog suda, a bio je i u vijeću koje je donijelo novu presudu protiv Šarića.

Sudija Vladimir Vučinić tvrdio je za beogardski Mrežu za istraživanje korupcije i kriminala (KRIK) da je na njega vršen i direktan pritisak, a nakon odluke da vrati pasoš beogradskom biznismenu Miroslavu Miškoviću, kojeg Vučićeva vlast koristi kao simbol njihove posvećenosti borbe protiv korupcije.  Prema svjedočenju Vučiniča na njega je pritisak vršio predsjednik Višeg suda Aleksandar Stepanović koji je njega i Aleksandra Trešnjeva premjestio iz odeljenja za organizovani kriminal. Oni su se uzalud žalili na ovu odluku. Nakon svega, Vučinić je napustio sudstvo i postao advokat.

U trenutku kada je Vučinić sklonjen iz Specijalnog suda, osim za slučaj Šarić bio je zadužen i za druge važne procese, među kojima je  suđenje osmorici bivših pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) s Miloradom Ulemekom Legijom na čelu zbog oružane pobune.  Nakon njegove smjene, u tom procesu uslijedila je oslobađajuća presuda, a Šariću, sada pet godina manja.

Zanimljivo je i da je Vučinić, kada je u pitanju proces protiv Šarića, jedini koji se bavio uslovima predaje Pljevljaka.  On je, kako napominje beogradski KRIK,  bio jedini član sudskog vijeća koji je  insistirao da Šarić objasni okolnosti svoje predaje.

„Htio sam da saznam motive zašto se predao. Interesovalo me je o čemu je i s kim pregovarao. To je naišlo na različito razmatranje, ne u javnosti, nego interno. Mnogi su se nervirali zašto sam postavio ta pitanja. Čak su tražili i moje izuzeće. To je nešto što sam doživeo prvi put u karijeri, da se nakon završetka suđenja, a dva dana prije objavljivanja presude traži moje izuzeće kao člana vijeća! Da je Šarić znao da će dobiti kaznu od 20 godina, ne vjerujem da bi se predao”, objašnjavao je sudija Vučinić za KRIK.  Beogradski mediji su nakon Šarićeve predaje spekulisali da je osumnjičenom narkobosu obećano maksimalno 10 godina robije.

Drugog sudiju Specijalnog suda  koje je Šarića kaznilo sa 20 godina, Trešnjeva, predsjednik Višeg suda Stepanović sklonio je iz tog suda, tvrdeći da  nema dovoljno iskustva. Ta ocjena, piše KRIK, bila je suprotna  evaluaciji rada Trešnjeva koju je nekoliko mjeseci ranije izradila Komisija Apelacionog suda i u kojoj je istaknuto da on „izuzetno uspješno obavlja sudijsku funkciju“. Takođe, strukovno udruženje CEPRIS, čiji je Trešnjev član, reagovalo je na ovo Stepanovićevo obrazloženje navodeći da nije iznio istinite informacije i da postoji bojazan da je Trešnjeva premjestio iz ličnih razloga.

Hoće li klima u Beogradu  do kraja procesa dodatno  istopiti kaznu osumnjičenom narkobosu, ostaje da se vidi. Očigledno je međutim, da Šarićevoj grupi pogoduje klima ne samo u Srbiji, nego i u Crnoj Gori.

Brat Darka Šarića, Duško, i Jovica Lončar, direktor Šarićeve kompanije Mat company, oslobođeni su nedavno optužbi da su oprali oko dvadeset miliona eura preko crnogorskih banaka. Tužilaštvo i sudstvo su prebacivali odgovornost jedni na druge za palu optužnicu,  ali je jasno da se tužilaštvo iz nekog razloga nije mnogo bavilo porijeklom novca za koji su tvrdili da su oprali  Šarić i Lončar, što je umnogome uticalo na krajni ishod procesa.   Takođe, da je do ovdašnjih organa, vrlo je moguće da se nikakav proces protiv Pljevljaka i njegove grupe nikada ne bi ni pokrenuo.

Šarićeva grupa je u Crnoj Gori imala brojne poslove, bila prilično prisutna u biznisu, i imala dobre političke konekcije.  Proces protiv Šarića i Lončara u Crnoj Gori nije pokrenut na  incijativu crnogorskog tužilaštva, već italijanskih organa. Takođe, Šarićeva grupa je ovdje i nakon što je pokrenuta akcija Balkanski ratnik, neometano poslovala, a tužilaštvo ćutalo uprkos upozorenjima medija.

Monitor je tako u proljeće 2010. objavio seriju tekstova o sumnjivim transakcijama koje je klan Šarić vršio posredstvom Hipo Alpe Adrie, a preko svog poslovnog partnera pokojnog Dragana Dudića i njegovog sina Damjana, kasnije uhapšenog u Atini zbog pranja novca.  Tužilaštvo nije reagovalo.

Vijesti su objavile da je, recimo, Prva banka braće Đukanović dodijelila kredit Šarićevoj firmi i više od pola godine nakon što je podignuta optužnica protiv ove grupe u Beogradu. Tako je u avgustu 2010. odobren kredit od  15 miliona eura, a kao hipoteka dat je luksuzni hotel Maks prestiž u Budvi koji se formalno vodi na srpskog državljanina Bojana Stanojkovića, ortaka Darka Šarića, optuženog u Srbiji za šverc kokaina.

Prema, svojevremno u javnost dospjelim dokumentima srpske BIA, u pregovore o predaji srpske policije sa Šarićem uključen je bio i crnogorski kontroverzni biznismen, prijatelj Đukanovića sa optužnice za šverc cigareta u Italiji, Branislav Brano Mićunović. Mićunović je navodno prijetio da će izvršiti atentat na tadašnjeg srpskog šefa policija Milorada Veljovića ukoliko se ne ispoštuje dogovor između njega i policije o predaji narkobosa.

Čini se da sve teče po dogovoru.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo