Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA PRESUDA DARKU ŠARIĆU:  Politička klima topi kazne?  

Objavljeno prije

na

Otkako se Šarić 2010. naprasno predao beogradskim vlastima, tvrdeći da to čini jer se u Srbiji promijenila ,,politička klima”, mnogi koji su radili na slučaju Šarić smijenjeni su ili sklonjeni.  Pa i dvojica sudija vijeća koje je Šarića osudilo na 20 godina. Novi sudski sastav smanjio je kaznu Pljevljaku  na 15 godina. Hoće li klima u Beogradu  do kraja procesa još  istopiti kaznu osumnjičenom narkobosu 

 

Kazna Darku Šariću istopila se u  ponovljenom procesu koji se protiv ovog Pljevljaka, osumnjičenog da je narkobos  i šef  jedne od najvećih narkogrupa u Evropi i šire, već osam godina vodi u Beogradu.

Vijeće beogradskog Specijalnog suda ovoga puta  Šarića je kaznilo sa 15 godina zatvora, što je za pet godina manja kazna u odnosu na onu prethodnu. Šarića je, naime, 2015.  godine isti sud kaznio sa 20 godina robije, ali je tu presudu uskoro, već naredne 2016. godine, ukinio Apelacioni sud, i proces je vraćen na početak. Apelacioni sud je ukidanje presude obrazložio tvrdnjom da je Šarić trebalo da bude kažnjen po starijem, blažem zakonu, koji je izmijenjen 2009. godine, kada je i krenula akcija Balkanski ratnik, protiv Šarića i njegove grupe, zbog optužbi da su  prošvercovali 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

No, nijesu se samo zakoni koji se sada u Beogradu primjenjuju na Šarića mijenjali. Otkako se 2010. godine Šarić naprasno predao beogradskim vlastima, uz obrazloženje da to čini jer se u Srbiji promijenila ,,politička klima”, mnogi pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druge pozicije.  Kada je pokrenuta akcija Balkanski ratnik , u Beogradu je na vlasti bila Demokratska stranka Borisa Tadića, a u vrijeme predaje Šarića, SNS i Aleksandar Vučić, nerijetko prozivan zbog  bliskih veza sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, ali i  Đukanovićevim prijateljem Stankom Subotićem, povezivanim sa Šarićem i  putevima zabranjene robe balkanskom rutom.  Do danas, ostali su nepoznati detalji Šarićeve predaje, odnosno njegovih pregovora sa srpskim i crnogorskim vlastima.

Ono što je, međutim, očito je da su se nakon njegovog hapšenja  do najnovije smanjene kazne desile brojne smjene onih na koje se ne može lako uticati, a koji su bili uključeni u istragu i proces protiv Šarića.  Tako je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu protiv narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju. Ubrzo, Vučić smjenjuje i   nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Zašto smjenjuje poštenog policajca, ostalo je nejasno.

Konačno, dvojica sudija koji su bili u vijeću Specijalnog suda koje je Šarića ranije kaznilo sa maksimalnih 20 godina robije, na sumnjiv način sklonjeni su iz tog suda, a nakon što je donešena ta presuda.  Tu odluku tročlano vijeće nije donijelo jednoglasno, dvojica sudija su bili za, a jedan protiv takve kazne.  Glasanje je tajno, pa se ne zna ko je kako glasao.  Ono što se zna je da je samo jedan od trojice sudija koji su donijeli tu presudu, Siniša Petrović ostao u Specijalnom sudu.  I ne samo to, nego je nakon presude napredovao.  Petrović  je sada predsjednik Specijalnog suda, a bio je i u vijeću koje je donijelo novu presudu protiv Šarića.

Sudija Vladimir Vučinić tvrdio je za beogardski Mrežu za istraživanje korupcije i kriminala (KRIK) da je na njega vršen i direktan pritisak, a nakon odluke da vrati pasoš beogradskom biznismenu Miroslavu Miškoviću, kojeg Vučićeva vlast koristi kao simbol njihove posvećenosti borbe protiv korupcije.  Prema svjedočenju Vučiniča na njega je pritisak vršio predsjednik Višeg suda Aleksandar Stepanović koji je njega i Aleksandra Trešnjeva premjestio iz odeljenja za organizovani kriminal. Oni su se uzalud žalili na ovu odluku. Nakon svega, Vučinić je napustio sudstvo i postao advokat.

U trenutku kada je Vučinić sklonjen iz Specijalnog suda, osim za slučaj Šarić bio je zadužen i za druge važne procese, među kojima je  suđenje osmorici bivših pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) s Miloradom Ulemekom Legijom na čelu zbog oružane pobune.  Nakon njegove smjene, u tom procesu uslijedila je oslobađajuća presuda, a Šariću, sada pet godina manja.

Zanimljivo je i da je Vučinić, kada je u pitanju proces protiv Šarića, jedini koji se bavio uslovima predaje Pljevljaka.  On je, kako napominje beogradski KRIK,  bio jedini član sudskog vijeća koji je  insistirao da Šarić objasni okolnosti svoje predaje.

„Htio sam da saznam motive zašto se predao. Interesovalo me je o čemu je i s kim pregovarao. To je naišlo na različito razmatranje, ne u javnosti, nego interno. Mnogi su se nervirali zašto sam postavio ta pitanja. Čak su tražili i moje izuzeće. To je nešto što sam doživeo prvi put u karijeri, da se nakon završetka suđenja, a dva dana prije objavljivanja presude traži moje izuzeće kao člana vijeća! Da je Šarić znao da će dobiti kaznu od 20 godina, ne vjerujem da bi se predao”, objašnjavao je sudija Vučinić za KRIK.  Beogradski mediji su nakon Šarićeve predaje spekulisali da je osumnjičenom narkobosu obećano maksimalno 10 godina robije.

Drugog sudiju Specijalnog suda  koje je Šarića kaznilo sa 20 godina, Trešnjeva, predsjednik Višeg suda Stepanović sklonio je iz tog suda, tvrdeći da  nema dovoljno iskustva. Ta ocjena, piše KRIK, bila je suprotna  evaluaciji rada Trešnjeva koju je nekoliko mjeseci ranije izradila Komisija Apelacionog suda i u kojoj je istaknuto da on „izuzetno uspješno obavlja sudijsku funkciju“. Takođe, strukovno udruženje CEPRIS, čiji je Trešnjev član, reagovalo je na ovo Stepanovićevo obrazloženje navodeći da nije iznio istinite informacije i da postoji bojazan da je Trešnjeva premjestio iz ličnih razloga.

Hoće li klima u Beogradu  do kraja procesa dodatno  istopiti kaznu osumnjičenom narkobosu, ostaje da se vidi. Očigledno je međutim, da Šarićevoj grupi pogoduje klima ne samo u Srbiji, nego i u Crnoj Gori.

Brat Darka Šarića, Duško, i Jovica Lončar, direktor Šarićeve kompanije Mat company, oslobođeni su nedavno optužbi da su oprali oko dvadeset miliona eura preko crnogorskih banaka. Tužilaštvo i sudstvo su prebacivali odgovornost jedni na druge za palu optužnicu,  ali je jasno da se tužilaštvo iz nekog razloga nije mnogo bavilo porijeklom novca za koji su tvrdili da su oprali  Šarić i Lončar, što je umnogome uticalo na krajni ishod procesa.   Takođe, da je do ovdašnjih organa, vrlo je moguće da se nikakav proces protiv Pljevljaka i njegove grupe nikada ne bi ni pokrenuo.

Šarićeva grupa je u Crnoj Gori imala brojne poslove, bila prilično prisutna u biznisu, i imala dobre političke konekcije.  Proces protiv Šarića i Lončara u Crnoj Gori nije pokrenut na  incijativu crnogorskog tužilaštva, već italijanskih organa. Takođe, Šarićeva grupa je ovdje i nakon što je pokrenuta akcija Balkanski ratnik, neometano poslovala, a tužilaštvo ćutalo uprkos upozorenjima medija.

Monitor je tako u proljeće 2010. objavio seriju tekstova o sumnjivim transakcijama koje je klan Šarić vršio posredstvom Hipo Alpe Adrie, a preko svog poslovnog partnera pokojnog Dragana Dudića i njegovog sina Damjana, kasnije uhapšenog u Atini zbog pranja novca.  Tužilaštvo nije reagovalo.

Vijesti su objavile da je, recimo, Prva banka braće Đukanović dodijelila kredit Šarićevoj firmi i više od pola godine nakon što je podignuta optužnica protiv ove grupe u Beogradu. Tako je u avgustu 2010. odobren kredit od  15 miliona eura, a kao hipoteka dat je luksuzni hotel Maks prestiž u Budvi koji se formalno vodi na srpskog državljanina Bojana Stanojkovića, ortaka Darka Šarića, optuženog u Srbiji za šverc kokaina.

Prema, svojevremno u javnost dospjelim dokumentima srpske BIA, u pregovore o predaji srpske policije sa Šarićem uključen je bio i crnogorski kontroverzni biznismen, prijatelj Đukanovića sa optužnice za šverc cigareta u Italiji, Branislav Brano Mićunović. Mićunović je navodno prijetio da će izvršiti atentat na tadašnjeg srpskog šefa policija Milorada Veljovića ukoliko se ne ispoštuje dogovor između njega i policije o predaji narkobosa.

Čini se da sve teče po dogovoru.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo