Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA NA RIJEČNIM OBALAMA: Mimo propisa i logike 

Objavljeno prije

na

Bespravna gradnja u Kolašinu naročito je uzela maha  na obalama Svinjače i Tare. Do sada nije bilo valjanih intervencija nadležnih, pa su Kolašinci gradili kuće na nasipima koje su sami formirali u neposrednoj blizini rijeka. Zbog toga su ugroženi i njihovi objekti, ali i druga obala 


Još nije ustanovljenokoliliko je Kolašinca stambene i poslovne objekte sagradilo uz rijeku Svinjaču. Kuće su minulih godina građene bez kontrole, ali i brige o tome koliko ti objekti mogu biti ugroženi od blizine vode. Problem postaje očigledan tokom kišnih  perioda, kada nabujaju pritoke Tare. Svaka obilna kiša podsjeti lokalne vlasti kako bi to u budućnosti mogao biti veliki problem, s teškim posljedicama.  Neke od novijih kuća bukvalno su na rubu obale,  izgrađene na nasipima, koje su vlasnici podigli kako bi proširili svoju imovinu i napravili mjesto za gradnju.

Na taj problem više puta je upozoravala bivša vlast. Svjesni su ga, kažu, i u aktuelnoj. Pored toga, gradanjom nasipa, tvrde, ugrožena je i druga obala, jer se tako mijenja tok rijeke. Sada su u opasnosti i objekti i imanja s druge strane.

,,S obzirom na to da je na taj način promijenjen tok rijeke, voda udara u te nasipe i vraća se na drugu stranu gdje plavi i potkopava zemljiše, pa čak, u pojedinim slučajevima, odnosi i djelove  davno izgrađenih potpornih zidova”,  upozoravali su iz bivše vlasti.

U budućnosti bi se, tvrde,  moglo desiti da pri obilnim višednevnim padavinama bude ugrožena i stambena zgrada namijenjena osobama u stanju socijalne potrebe u Ulici Dunje Đokić, iako taj objekat ima potporni zid. U Opštini ne mogu da kažu tačan broj objekata koji je izgrađen na taj način, ali mještani pored Svinjače tvrde da ih je na desetine.

„Godinama je tako građeno. Nije bilo sankcija. Jednostavno je mogao bilo ko da dotjeruje kamione zemlje i nasipa, to jest pravi placeve gdje ih nikad nije bilo i gdje je suludo graditi.  Mislim da je sada prekasno i teško riješiti to. Nema načina osim da se kuće ruše, a to niko neće“, objašnjavaju u naselju pored rijeke.

Nije poznato ni da li su nadležni do sada pokušali da utvrde tačan broj i „status“ objekata, koji „vise“ nad rijekom ni da li su njihovi vlasnici upozoravani na opasnost koju im može donijeti Svinjača.

,,To je davno trebalo zabraniti. Pokrenućemo postupke da se čim se za to stvore uslovi, ti objekti uklone. Takođe, oni koji su pravili nasipe biće u obavezi da to isprave“, obećavali su iz bivše vlasti prije dvije godine.

Obećavali su da će postupati u  skladu s propisima, a tamo gdje aktivnosti prevazilaze nadležnosti lokalne uprave, tražiće se intervencija države.  Koliko je od tog posla urađeno nikada nije zvanično saopšteno. Sada,  očigledno, u lokalnoj upravi očekuju da se i taj problem riješi u postupku legalizacije besravno izgrađenih objekata, ali do tada, priznaju, i kuće i obala rijeke biće konstantno ugroženi.

Nemoć je lokalna uprava pokazala i kada je riječ o „divljem“ naselju od nekoliko desetina kuća s oko 500 stanovnika na Lugu. Tamo su  stambeni objekti građeni u samom koritu Tare. To je dugoročni i pokazalo se nerješiv problem.  Nijesu poštovani propisi da se ne smije graditi na bliže od 100 metara od korita velikog vodotoka. Tom divljem naselju sada nedostaje uredna putna infrastruktura, ali i ,,papiri” za većinu objekata.

Više puta je opozicija problematizovala  način na koji su dijeljeni placevi i dozvole za gradnju u tom dijelu grada. Ostala je nepoznanica da li su tadašnji lokalni funkcioneri zloupotrijebili službeni položaj kada su bez valjanih odluka  čašćavali sugrađane besplatnim placevima. Deceniju kasnije pokazalo se da su iako besplatni, placevi mnogo muke koštali nove vlasnike.  Poplave prijete naselju svake  kišne jeseni, a o ostalim komunalnim problemima zbog neurbanizovanog naselja, mještani su mnogo puta obajvještavali javnost,  tražeći od nadležnih da ih ne tretira kao građane drugog reda.

Nerado u lokalnoj upravi govore o kućama ugroženim od rijeke i  razlozima zbog kojih je Kolašincima bilo dozvoljeno da grade bez mnogo logike i poštovanja propisa. Priznaju predstavnici lokalne vlasti da su probleme naslijedili, a rješavanje, prema zakonu, značilo bi mnogo nepopularnih mjera i diranje u najosjetljivije imovinske odnose. Muka i nemaština su ih, kažu vlasnici kuća na rubu obala rijeka, natjerali na takvu gradnju.

„Potrošio sam mnogo para na gradnju kuće, ali još više dok sam formirao ravnicu na kojoj sam napravio kuću. Nije me do sada niko upozoravao ili sankcionisao zbog toga. Sve da mi to narede, kako sada da vratim sve ovo u prvobitno stanje?  Da srušim kuću? Mislim da do toga neće doći i da će nadležni imati razumijevanja. Svjesni smo sve vrijeme opasnosti od rijeke.  No, drugačije se nije moglo”, kazao je jedan od mještana naselja preko Svinjače.

Mjesto za kuću on je dobio, kako objaašnjava, „proširivanjem očevine“! Moglo se samo k rijeci, pa je tu priliku i iskoritstio. Nije bilo drugog načina da prekine višedecenijski podstanaraski staž  svoje porodice.

Nemaran odnos prema rijeci i samovoljna izgradnja nasipa, očigledno su nedavno doprinijeli urušavanju puta prema jednom od najvećih kolašinskih prigradskih naselja. Saobraćajnica prema Brezi bila je opasna za saobraćaj čitav mjesec, a  slično se desilo i prošle godine, kada tim putam nijesu mogli ni pješaci ni vozila.

Klizište na desnoj obali rijeke Svinjače, u neposrednoj blizini kasarne Breza,  pokrenulo se u januaru 2018. godine.  Kako kažu u Sekretrijatu za planiranje prostora,  od prvog dana ugrožavalo je stabilnost saobraćajnice. U Sekreterijatu optužuju bivšu vlast da „nije preduzela ništa po pitanju sanacije klizišta“ pa su  građani svakodnevno bili izloženi riziku. Novca fali i sada ali, tvrde, bar su našli alternativno rješenje,  koje je zahtijevalo hitnu intervenciju Direkcije za javne radove i angažovanje stručnjaka.

Lokalna uprava je od Ministarstva odbrane zatražila dio zemljišta koji pripada kasrarni, kako bi proširili saobraćajnicu i izbjegli dio puta koji ugrožava klizište.  Alternativno rješenje za sada funkcioniše, pa mještani Breze mogu bezbjedno do svojih kuća. Međutim,  ostaje nepoznanica, zbog čega je Svinjača  ugrozila put, ali i dio privatnih imanja u blizini. To se, tvrde stariji Kolašinci, nikad prije nije događalo.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo