Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAVNI SUD O POSLANICIMA: Dirigovana sloboda

Objavljeno prije

6 godina

na

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudijama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo

 

Zahvaljujući odluci Ustavnog suda poslanik Nebojša Medojević ,,izvađen” je iz zatvora, a njegov kolega Milan Knežević koji se od ,,stavljanja” u zatvor štitio boravkom u zgradi Skupštine Crne Gore mogao je da ode kući. To je kraj jedne od bezbroj rundi kojom se sudstvo u Crnoj Gori obračunava sa političkim protivnicima, Demokratskim frontom, prije svih. Istovremeno, moglo bi se govoriti o kraju prava, kao takvog, u ovoj državi.  Ostaje kao nekadašnje zemlje koje su poharali osvajači zgaženo, zapaljeno i na kraju posuto solju, da zadugo ne nikne.

Tokom 13 dana koliko je Medojević proveo u zatvoru, a Knežević u Skupštini, ljudstvo u Crnoj Gori bilo je u prilici da sazna suptilne razlike između pritvora, zatvora i stavljanja u zatvor. Sve to da bi se opravdalo to što je poslanik, da bi bio ispunjen nečiji čef, stavljen iza rešetaka kao kriminalac. Proslavio se VIši sud objašnjenjem:  ,,Radi se o svjedoku, a ne o okrivljenom i o stavljanju u zatvor, a ne o pritvoru, zbog čega nijesu primjenjene odredbe vezane za imunitet”. O tome da je riječ o kršenju suštine postojanja odredbe Ustava o imunitetu poslanika, već je sve napisano. Malo je vjerovatno da Viši sud ima baš toliko smisla za nijanse, ali,  iako nehotice, utrefili su volju nalogodavca – stvari se ,,stavljaju”, a ne ljudi, oni su poslanika sveli na stvar.

Ustavni sud je, iako je njegova odluka dovela do oslobađanja poslanika do daljnjeg, samo nastavio u istom pravcu. Uvaženi suci nijesu se usudili da ukinu rješenja Apelacionog suda, već su riješili da razmotre ustavnost odredbe člana 119 stav 2. Zakonika o krivičnom postupku u dijelu koji glasi: ,,a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

U saopštenju sa XXVI sjednice Ustavnog suda Crne Gore piše da je, pod jedan, donijeto rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti tog člana ZKP-a. Pod dva,  Ustavni sud je donio rješenje da se ,,obustavlja izvršenje” odluka Apelacionog i Višeg suda i nalaže da se ,,odmah, po dobijanju ovog rješenja, bez odlaganja obustave prinudne mjere zatvaranja N.M. i M.K.”.

,,Obustava izvršenja” traje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore ustavnosti spornog člana ZKP-a.

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudjama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo.

Akcija za ljudska prava pozdravila je činjenicu da je Medojević na ovaj način oslobođen i da poslanik Knežević neće biti uhapšen, ali i ukazao da ključna pitanja zatvaranja poslanika zbog odbijanja da svjedoče ovim nisu riješena, niti je izvjesno da će u ovom postupku pred Ustavnim sudom biti riješena.

,,HRA smatra da Ustavni sud ne bi smio da na ovaj način odloži ili onemogući i hitno odlučivanje o ustavnim žalbama poslanika, koje se bave pitanjima nezakonitog i neustavnog postupanja Višeg suda i Apelacionog suda prema poslanicima u postupcima u kojima im je određen zatvor, i posebno tumačenjem opsega poslaničkog imuniteta”, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

U spornom članu Zakona o krivičnom postupku piše: ,,Ako svjedok dođe i, nakon što bude opomenut i upozoren u skladu sa članom 113 stav 2 ovog zakonika, odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do 1.000 €, a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

Takve odredbe u zakonima po svijetu su, kažu upućeni, sasvim uobičajene.

U Zakoniku o krivičnom postupku Srbije piše: ,,Ako svedok dođe, pa pošto je upozoren na posledice odbije bez zakonskog razloga da svedoči, sud ga može kazniti novčano do 150.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoči, može ga još jednom kazniti istom kaznom”.

Hrvatski Zakon o kaznenom postupku propisuje: ,,Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće, bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana”.

Zakonski osnov je tu, mogli su i u susjedstvu zatvarati ljude, uz malo kreativnog tumačenja, i za ono što izgovore u kafani, kamo li u parlamentu. Samo se to, prosto, ne radi. I baš će biti zanimljivo šta će crnogorski Ustavni sud sad da uradi sa parčetom člana zakona koji, sam po sebi, zapravo nije sporan.

O postupku Ustavnog suda svjedoči i zadovoljstvo premijera Duška Markovića. ,,Današnja odluka Ustavnog suda potrvđuje zakonitost rada Višeg i Apelacionog suda i zakonitost njihovih odluka. Dakle, stavovi Demokratskog fronta i njihovih advokata, da je ta odluka nezakonita je pala u vodu… Možda će biti potvrđena ustavnost stava 2 člana 119, a možda neće. Dakle, današnja odluka Ustavnog suda dala je puni legitimitet redovnim sudovima, djelovanju Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdila kredibilitet Ustavnog suda“, kazao je premijer. Nije primijetio samo da Ustavni sud, kao i svi drugi koje je pomenuo, nije odlučivao – nego slušao.

Usput, dan ranije, Marković, po struci pravnik, tvrdio je kako je rješenje sudova o stavljanju u zatvor ,,u svakom slučaju zakonsko”, a da se ,,može voditi polemika da li je Ustavno”.

Iz izvora bliskih režimu dolaze vijesti da je vlast popustila zato što joj je važno da se nastavi dijalog o izbornim zakonima u parlamentu. Iz Demokratskog fronta vraćanje u Skupštinu ne pominju. Trenutno su odlučni da će i dalje organizovati proteste. Kažu da je ova “mala pobjeda” pokazala da se puno toga može postići kada se ujedine opozicija, građani, civilni sektor, intelektualci.

Na protestu ispred Skupštine predsjednik DF-a Andrija Mandić kazao je da  Demokratski front želi da, vaninstitucijalnim putem, zajedno sa ostatkom opozicije, sruši Vladu Duška Markovića.

,,Pozivamo sve opozicione partije, lidere opozicionih partija da se dogovorimo. Pozvaćemo ih sve da sjednemo zajedno, bez uslova, ali svi moramo biti za istim stolom. Tema: kako Crnu Goru odbraniti od DPS-a, kako da se oslobodimo od korumpiranog sudstva i tužilaštva? Zajedno ćemo sa vama, opozicionari, vaninstitucionalno, uspostaviti ključni zahtjev, da Vlada podsnese ostavku. Jedini naš cilj je to, kako bi se formirala nova vlada. Ne želimo vlast na ulici. Treba nam nova vlada i fer i demoratski izbori”, kazao je jedan od čelnika Fronta Predrag Bulatović.

Nije to nikakav nov recept, znaju i u DF-u. Izvori Monitora iz tog saveza primjećuju da nijesu velike šanse da zaista počnu da rade zajedno sa, na primjer, Demokratama. Kažu da se upravo objavljeni rezultati CEDEM-ovog istraživanja po kojem DF ima podršku desetak, a Demokrate oko 20 odsto građana, netačni i da DPS-u koriste da se Demokrate osjete jačima nego što jesu i odbiju saradnju sa DF-om.

 

Kad se počelo govoriti o formiranju radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva mnogi su mislili da je rano. Na pragu je 2019, već naredna godina je izborna. Otezanje stvari mjesecima, sve dok ne postanu besmislene, uža je specijalnost ove vlasti. U međuvremenu, uvijek mogu naći način da svakoga ,,stave” gdje im je volja i da rade šta im je volja. Takva nam je demokratija.

 

MARINA MEDOJEVIĆ: Institucije s kapuljačom

 

Sa Marinom Medojević vodili smo razgovor u ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što je Neboša Medojević po drugi put iz ZIKS-a prebačen u Klinički centar, a dva dana prije odluke Ustavnog suda.

MONITOR: Kakvo je zdravstveno stanje Vašeg supruga?
MEDOJEVIĆ: Pregledala su ga četiri doktora i smatraju da je ozbiljno narušio zdravlje, pogotovo što ima visoki pritisak. Znajući Nebošu da ništa neće reći, pokušala sam da doktorima ukažem na porodičnu anamnezu da su njegovi bliski rođaci umrli od srčanog i moždanog udara.

MONITOR: Da li su Vam dozvoljene posjete?
MEDOJEVIĆ: Po zatvorskim pravilima imamo dvije posjete mjesečno, i jednu vanrednu. Ali kako je nama ovo sve bilo iznenada mi smo sve to iskoristili. Tako da sada nemamao nikakvog kontakta.

MONITOR: Imate li neki kontakt u ZIKS-u ili sa ljekarima?
MEDOJEVIĆ: Ne. Na moj zahtjev sam tražila doktorku i rekli su mi da nije tada na poslu. Htjela sam da ih upozorim na porodičnu istoriju bolesti, jer znam njega da o tome neće pričati i da je za njega uvijek sve odlično. Kasnije je doktorka došla i upozorila sam je kakve genetske predispozicije ima, a ona mi je rekla da je pod video nadzorom 24 časa. Naglasila je da se samo u slučaju smrtne ugroženosti odvodi u KCCG. Zamislite kad vam to kaže doktor i poslije vi čujete da su njega poveli u KCCG.

MONITOR: Uspjeli ste da ga vidite u KCCG?
MEDOJEVIĆ: Ne, ne daju. Samo sam sa doktorima i sestrama pričala. Takva su pravila, kažu. Da je to neko ko je uradio neki prekršaj pa se i porodica nekako spremi i očekuje to. Ovako umirujem djecu, a ništa ne znam. Pravila su tamo striktna.

MONITOR: Je li bilo nekih najava da će se desiti hapšenje?
MEDOJEVIĆ: Dan prije nego što je uhapšen on mi je rekao da je, dok ga je kolega vozio kući, vidio dva čovjeka u kapuljačama koji su ga pratili. Kada je došao do naše zgrade i krenuo ka ulazu oni su ga i dalje pratili, on je uzeo telefon da ih slika i pitao ih šta hoćete, oni su pobjegli. On je sjutradan pisao zvaničnicima. Pitali smo se ko su ti ljudi, s obzirom na to da stalno priča o opasnim stvarima o kriminalu i korupciji. U meni je to probudilo sjećanje od prošle godine kada nam je policija upala u stan, bili smo ja i ćerka. Četa policije, unutra, ispred zgrade, razne ekipe. Taj stres mi se vratio sa ovim.

MONITOR: Kako ste saznali da je uhapšen?
MEDOJEVIĆ: Zabrinula sam se to veče kada je Nebojša na Fejzbuku objavio sliku ljudi sa kapuljačama. Onda sam u Skupštini vidjela kako insistira da mu objasne ko su ti ljudi. Uplašila sam se i poslala mu poruku da traži obezbjeđenje do kuće, jer nema ni vozača ni tjelohranitelja, da ga neko zaštiti da dođe kući. Više sam se plašila da su to neki kriminalci, eto naivno, nisam vjerovala da imamo te ljude sa kapuljačama koji rade za državu. Kada se Skupština završila poslao mi je poruku – dolazim. Prolazi vrijeme njega nema. Evo sada ne mogu da se sjetim ko me zvao i rekao mi – Marina, izgleda da su Meda poveli u Spuž. Poslije nekog vremena javlja mi se Nebojša, sa nekog nepoznatog broja – Samo da ti kažem ja sam u Spužu. Nisam znala što da radim. Kasnije mi je Slaven pričao kako je sve bilo.  Kada sam bila kod Nebojše u posjeti kazao mi je da su mu dali neki papir ali da to nije nalog za hapšenje, i da na tom papiru ne piše ništa. On ih je pitao – imate li nalog za hapšenje, a oni su mu rekli – vjerujte, sve je po zakonu.

MONITOR: Kako su izgledale te posjete, ima li kakvog razočarenja?
MEDOJEVIĆ: On je čovjek koji sve ovo radi iz uvjerenja. Borio se za Crnu Goru kada je malo ko bio na toj strani, tada su bili izdajnici. Vjeruje u svoju ideju i nije pokoleban. On je mene tješio, kada sam ga posjetila u zatvoru.

MONITOR: Kako vi kao porodica sve ovo preživaljavate?
MEDOJEVIĆ: Da li se sjećate da su moga sina sa 15 godina izbili pripadnici zagoričkog klana. Zato što je tata mnogo pričao. Pa se to pokušalo zataškati. Kada smo otišli u MUP ispitivala su ga tri inspektora. Tek nakon višesatnog isljeđivanja otišli smo u Hitnu.

MONITOR: Vodite NVO Banka hrane, a iako ste ekonomista nikada, za razliku od mnogih poslanika vlasti ali i opozicije, nijeste uspjeli da nađete posao.
MEDOJEVIĆ: Imam diplomu Ekonomskog fakulteta i intenzivno tražim posao, i evo sam već preko 25 godina na birou rada.  Volim da radim i da sam od koristi. Otuda i to sa Bankom hrane, sada će u januaru biti devet godina od kada smo počeli. Do sada smo obišli  više hiljada siromašnih porodica u Crnoj Gori. Ali, ispada da sam ja kolateralna šteta muževog bavljenja politikom. Jednom mi je i sam Nebojša rekao da više ne šaljem CV i molbe za posao na razne adrese, da mi se ne smiju. Jedna mi je savjetnica prije par godina i rekla da bi mogao i suprug da kaže kakvu lijepu riječ za mene. Pa da dobijem posao. Odgovorila sam joj da ne mislim da neko meni treba da hvata vezu, a da moj muž misli da on treba da ukazuje na anomalije društva i bori se protiv njih, da se stanje popravi. Ona mi je na to kazala – on je odabrao prioritete.

MONITOR: Svako sam bira prioritete.
MEDOJEVIĆ:  Nebojša se borio za ovu zemlju, pored ostalog i da bi njegova djeca ovdje živjela bolje. A djeca se školuju u inostranstvu i to zato što su odlični đaci i dobili su stipendije. A ja sada kao majka nikad im ne bih preporučila da se vrate. I to jako boli. Udaranje, šamaranja. Ja sam bila na aerodromu kada ga je taj čovjek udario i kada je uzeo metalnu šipku i htio da Nebojšu i njome udari, da mu glavu razbije. Tada je, srećom,  reagovalo obezbjeđenje. Na suđenju se nasilnik naravno kajao. A ja sam mu tražila oči samo da ga pogledam. Zabio je glavu u koljena, samo da me ne pogleda u oči. Isto tako na suđenju kada su mi sina prebili – njihovi advokati, njih pet, provocirali su ga i postavljali mu nezgodna pitanja. A ja sam sa njim bila jer je maloljetan. U jednom trenutku se sin okrenuo prema meni i pitao me: Majko: – jesmo li mi što krivi? Sada i ja pitam – jesmo li mi kao porodica što skrivili?

 

Ponižavanje

Ovom prilikom, posljednje poniženje za porodicu Medojević vlast je priredila to što, ni u ponoć u srijedu, desetak sati nakon što je objavljena odluka Ustavnog suda, Nebojša Medojević još nije pušten iz zatvora. Poslije jedan sat je stiglo objašnjenje da pošto je Medojević osuđen dva puta po dva mjeseca, jedno od tih rješenja nije usklađeno sa odlukom Ustavnog suda. Medojević je iz ZIKS-a pušten tek u 2 sata poslije ponoći.

Miloš BAKIĆ/Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

6 dana

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VALENTINA PAVLIČIĆ NA KORAK DO IZBORA ZA PREDSJEDNICU VRHOVNOG SUDA: Štrik koji treba opravdati

Objavljeno prije

2 sedmice

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU, kao  jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Ta obaveza bi uskoro mogla biti štrikirana. Ukoliko bude izabrana na poziciju predsjednice Vrhovnog suda, pred Valentinom Pavličić dosta je posla

 

Opšta sjednica Vrhovnog suda na posljednjem zasijedanju ove sedmice podržala je bivšu zastupnicu države pred sudom u Strazburu, Valentinu Pavličić za kandidatkinju za poziciju predsjednice najviše sudske instance u Crnoj Gori. Posljednji stepenik biće dvotrećinska većina u Sudskom savjetu, što se ne vidi kao  prepreka,  posebno nakon  osam propalih pokušaja da se sudije  Vrhovnog suda usaglase oko kandidata koji bi bio izabran na čelo te pravosudne instance.

Tokom tajnog glasanja, od 15 sudija koliko je učestvovalo u radu Opšte sjednice, Pavličić je dobila deset, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić sedam, dok su vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković dobile po šest glasova.

Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU,  jer predstavlja jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Prije pola godine Evropska komisija je ostavila rok da se do 24. aprila ove godine ta obaveza završi, što se nije dogodilo.

Na prethodnoj Opštoj sjednici Vrhovnog suda 16. maja, nijedan od dva tadašnja kandidata – Miodrag Pešić i Ana Vuković nijesu dobili potrebnu većinu. Na osnovu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, uslijedila je i izmjena poslovnika o radu Opšte sjednice kako bi se deblokirala ova stepenica u odlučivanju.

Ubrzanju izmjena pravila doprinio je i stav Evropske komisije (EK) koja je riješila da više ne pravi ustupke kao u slučaju usvajanja pozitivnog IBAR-a, već je isplatu prve tranše od blizu 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, direktno uslovila izborom prvog čovjeka Vrhovnog suda. Time je EK jasno stavila do znanja da neće ponoviti ustupak koji je napravila odlučivši da niz od osam propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru.

Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od decembra 2020. godine, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica. Vesna Vučković je u septembru 2021. izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda. Ona nije dobila potrebnu podršku Sudskog savjeta 2022. godine, a ponovo je bila kandidatkinja prošle godine nakon presedana, pošto njenu kandidaturu tada nije utvrdila Opšta sjednica Vrhovnog suda, već Upravni sud kojem se žalila da je prekršena procedura tokom glasanja.

Preko deset organizacija civilnog sektora je u junu 2021. godine javno za predsjednicu Vrhovnog suda podržalo sutkinju Vrhovnog suda Anu Vuković, koja se više puta do sada bez uspjeha kandidovala na tu poziciju.  Iz civilnog sektora su tada ocijenili da bi taj izbor bio istorijska šansa za nezavisnost sudstva. Tragovi opstrukcije da Vuković dođe na čelo Vrhovnog suda bili su ,međutim, jasni tokom brojnih pokušaja izbora koji su uslijedili.

Akcija za ljudska prava (HRA), koja je budno pratila dosadašnji neuspješni proces izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda, ali i pravosuđe u cjelini,  pozdravila je ovonedeljni uspjeh Opšte sjednice Vrhovnog suda.

“Na osnovu broja glasova zaključujemo da je izmjena zakona omogućila da bar jedna kandidatkinja stigne do faze odlučivanja Sudskog savjeta, mada je motiv za izmjenu zakona bio i taj da se Savjetu omogući da napravi izbor između bar dva kandidata.” To se, međutim, nije desilo.

Valentina Pavličić je trenutno nacionalna konsultatkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u nacionalni pravosudni sistem. Bila je Zastupnica Crne Gore pred Sudom u Strazburu. Na tu poziciju izbrana je kao dugogodišnja sutkinja, u tom trenutku predsjednica krivičnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

Dok je jedni vide kao profesionalca, drugi joj spočitavaju to što je uspješnu karijeru gradila u vrijeme prethodne vlasti.  Ipak, bila je jedna od rijetkih iz crnogorskog pravosuđa koja je znala  oštro da istupi u javnosti i kritikuje taj sistem.

MANS je početkom prošle godine objavio informaciju o poslovnom aranžmanu njenog supruga i kompanije Bemax. Njen suprug je of-shore kompaniju prodao Bemaxu za 50 hiljada eura, što Pavličić nije prijavila u svom imovinskom kartonu iako je bila dužna da to učini. Paviličić je to nazvala spin informacijama  usmjerenim protiv nje zbog njenog zagovaranja Predloga Zakona o oduzimanjju imovine stečenom kriminalom, koju je izradila Vlada Dritana Abazovića, koji je MANS oštro kritikovao.

Članovi Sudskog savjeta isprva su se sporili oko toga da li Valentina Pavličić ispunjava uslove da se uključi u trku za najvažniju poziciju u pravosuđu.

Kako su izvještvali mediji, sporenje na elektronskoj sjednici nastalo je oko tumačenja člana 33 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, odnosno oko toga da li nekadašnja zastupnica države pred Evropskim sudom za ljudska prava ima 20 godina kumulativnog ili kontinuiranog staža kao sudija, tužilac, advokat, notar ili na nekim drugim pravnim poslovima…

Ministar pravde Bojan Božović razjasnio je dilemu stavom da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se propisuju uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, omogućeno da na tu poziciju bude birana osoba koja nije sudija ili državni tužilac, a koja ima dvadesetogodišnje radno iskustvo na različitim pravnim poslovima, “koje se računa kumulativno”.

Pavličić je u uvodnom dijelu ovonedjeljne Opšte sjednice, tokom intervjua,  a prije izbora za kandidatkinju,  iznijela viđenje kakva osoba bi trebalo da bude na čelnoj poziciji Vrhovnog suda i naglasila da “nikada nije bio teži trenutak za crnogorske sudije”. Ona je navela da je njena vizija da sve ono što se pokazalo dobrim – sačuva, razvije i ojača.

“Ono što nikada u sudskom sistemu nije urađeno je funkcionalna analiza pravosuđa. To bi bila dobra alatka za obračunavanje sa uzrocima koji su doveli do tog stanja. A ne da samo gasimo požare”, navela je ona.

Osvrnula se i na stanje u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, uz konstataciju da je na današnji dan 169 nezavršenih predmeta u tom odjeljenju. Pavličić smatra da bi trebalo da se obezbijedi pravičnost postupka kao cjeline, jer “pravda mora da se vidi i dijeli, a ne samo da se dijeli”.

Ukoliko bude izabrana na sjednici Sudskog savjeta za predsjednicu Vrhovnog suda, pred Pavličić je dosta posla. Promjene u pravosuđu nijesu bez razloga  u fokusu Evropske komisije. Ispunjen je jedan štrik, ali mnogi tek predstoje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

3 sedmice

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Institucije iz čijih budžeta je uplaćivan novac na račun vjerskih zajednica su: Ministarstvo  pravde, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija,  Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje.

Na osnovu sprovedene revizije utvrđeno je da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore. Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti, konstatovao je DRI.

Najviše novca je otišlo za finansiranje srednjih vjerskih škola  – 4,9 miliona eura. Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima dobila je 3, 1 miliona eura,  a 1,8 milion  Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

DRI je konstatovao da je finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz CGO su ukazali da je Član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz Budžeta Crne Gore.

Umjesto po slovu zakona, novac za vjerske škole Vlada je dijelila zaključcima, ugovorima i aneksima ugovora. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji načen je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama, navodi se u nalazu DRI. Dodaje se da su  iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.

,,Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu”, naveli su iz CGO-a.

Pomenuti član 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisuje da javna ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.

Na osnovu ovih kriterijuma, Ministarstvo donosi metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Sve opet u skladu sa normativima i standardima, koje donosi Ministarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog savjeta. Normativima i standardima propisuju se mjerila za: formiranje odjeljenja i grupa, organizovanje savjetodavne službe, biblioteke, administrativno-računovodstvene i tehničke službe i vrednovanje materijalnih troškova.

Umjesto svega ovoga za vjerske škole važeći su zaključci Vlade.

Na osnovu dva zaključka Vlade, jedan iz 2022, drugi 2023, Ministarstvo prosvjete je sa Srednjom vjerskom školom Gimnazija ,,Sveti Sava” potpisalo Ugovor o finansiranju. I prethodne dvije godine im na ime Ugovora isplatilo po 900 hiljada eura, ukupno 1,8 miliona.

Takođe na osnovu zaključka Vlade, Ministarstvo prosvjete je, počev od marta mjeseca 2018. godine, sa Srednjom vjerskom školom – Medresa ,,Mehmed Fatih” potpisalo ugovor o finansiranju. Ministarstvo je ovoj školi mjesečno uplaćivalo 50.000 eura na ime bruto plata i ostalih ličnih primanja zaposlenih u školi, rashoda za materijal i usluge, za tekuće održavanje, kao i troškova ishrane učenika u domovima. Ovaj način finansiranja je trajao do kraja 2020. godine.

Sljedeće, 2021. Medresi je, za tu godinu, uplaćeno pola miliona eura, a 2022. i 2023. godine po 800.000 eura. Za četiri godine ukupno 3,1 milion eura.

Ukazujući na moguću zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore, iz CGO su ocijenili da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a. Na SDT-u je da pokaže da li ima volje da se dođe do NN političara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo