Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAVNI SUD O POSLANICIMA: Dirigovana sloboda

Objavljeno prije

8 godina

na

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudijama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo

 

Zahvaljujući odluci Ustavnog suda poslanik Nebojša Medojević ,,izvađen” je iz zatvora, a njegov kolega Milan Knežević koji se od ,,stavljanja” u zatvor štitio boravkom u zgradi Skupštine Crne Gore mogao je da ode kući. To je kraj jedne od bezbroj rundi kojom se sudstvo u Crnoj Gori obračunava sa političkim protivnicima, Demokratskim frontom, prije svih. Istovremeno, moglo bi se govoriti o kraju prava, kao takvog, u ovoj državi.  Ostaje kao nekadašnje zemlje koje su poharali osvajači zgaženo, zapaljeno i na kraju posuto solju, da zadugo ne nikne.

Tokom 13 dana koliko je Medojević proveo u zatvoru, a Knežević u Skupštini, ljudstvo u Crnoj Gori bilo je u prilici da sazna suptilne razlike između pritvora, zatvora i stavljanja u zatvor. Sve to da bi se opravdalo to što je poslanik, da bi bio ispunjen nečiji čef, stavljen iza rešetaka kao kriminalac. Proslavio se VIši sud objašnjenjem:  ,,Radi se o svjedoku, a ne o okrivljenom i o stavljanju u zatvor, a ne o pritvoru, zbog čega nijesu primjenjene odredbe vezane za imunitet”. O tome da je riječ o kršenju suštine postojanja odredbe Ustava o imunitetu poslanika, već je sve napisano. Malo je vjerovatno da Viši sud ima baš toliko smisla za nijanse, ali,  iako nehotice, utrefili su volju nalogodavca – stvari se ,,stavljaju”, a ne ljudi, oni su poslanika sveli na stvar.

Ustavni sud je, iako je njegova odluka dovela do oslobađanja poslanika do daljnjeg, samo nastavio u istom pravcu. Uvaženi suci nijesu se usudili da ukinu rješenja Apelacionog suda, već su riješili da razmotre ustavnost odredbe člana 119 stav 2. Zakonika o krivičnom postupku u dijelu koji glasi: ,,a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

U saopštenju sa XXVI sjednice Ustavnog suda Crne Gore piše da je, pod jedan, donijeto rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti tog člana ZKP-a. Pod dva,  Ustavni sud je donio rješenje da se ,,obustavlja izvršenje” odluka Apelacionog i Višeg suda i nalaže da se ,,odmah, po dobijanju ovog rješenja, bez odlaganja obustave prinudne mjere zatvaranja N.M. i M.K.”.

,,Obustava izvršenja” traje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore ustavnosti spornog člana ZKP-a.

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudjama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo.

Akcija za ljudska prava pozdravila je činjenicu da je Medojević na ovaj način oslobođen i da poslanik Knežević neće biti uhapšen, ali i ukazao da ključna pitanja zatvaranja poslanika zbog odbijanja da svjedoče ovim nisu riješena, niti je izvjesno da će u ovom postupku pred Ustavnim sudom biti riješena.

,,HRA smatra da Ustavni sud ne bi smio da na ovaj način odloži ili onemogući i hitno odlučivanje o ustavnim žalbama poslanika, koje se bave pitanjima nezakonitog i neustavnog postupanja Višeg suda i Apelacionog suda prema poslanicima u postupcima u kojima im je određen zatvor, i posebno tumačenjem opsega poslaničkog imuniteta”, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

U spornom članu Zakona o krivičnom postupku piše: ,,Ako svjedok dođe i, nakon što bude opomenut i upozoren u skladu sa članom 113 stav 2 ovog zakonika, odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do 1.000 €, a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

Takve odredbe u zakonima po svijetu su, kažu upućeni, sasvim uobičajene.

U Zakoniku o krivičnom postupku Srbije piše: ,,Ako svedok dođe, pa pošto je upozoren na posledice odbije bez zakonskog razloga da svedoči, sud ga može kazniti novčano do 150.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoči, može ga još jednom kazniti istom kaznom”.

Hrvatski Zakon o kaznenom postupku propisuje: ,,Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće, bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana”.

Zakonski osnov je tu, mogli su i u susjedstvu zatvarati ljude, uz malo kreativnog tumačenja, i za ono što izgovore u kafani, kamo li u parlamentu. Samo se to, prosto, ne radi. I baš će biti zanimljivo šta će crnogorski Ustavni sud sad da uradi sa parčetom člana zakona koji, sam po sebi, zapravo nije sporan.

O postupku Ustavnog suda svjedoči i zadovoljstvo premijera Duška Markovića. ,,Današnja odluka Ustavnog suda potrvđuje zakonitost rada Višeg i Apelacionog suda i zakonitost njihovih odluka. Dakle, stavovi Demokratskog fronta i njihovih advokata, da je ta odluka nezakonita je pala u vodu… Možda će biti potvrđena ustavnost stava 2 člana 119, a možda neće. Dakle, današnja odluka Ustavnog suda dala je puni legitimitet redovnim sudovima, djelovanju Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdila kredibilitet Ustavnog suda“, kazao je premijer. Nije primijetio samo da Ustavni sud, kao i svi drugi koje je pomenuo, nije odlučivao – nego slušao.

Usput, dan ranije, Marković, po struci pravnik, tvrdio je kako je rješenje sudova o stavljanju u zatvor ,,u svakom slučaju zakonsko”, a da se ,,može voditi polemika da li je Ustavno”.

Iz izvora bliskih režimu dolaze vijesti da je vlast popustila zato što joj je važno da se nastavi dijalog o izbornim zakonima u parlamentu. Iz Demokratskog fronta vraćanje u Skupštinu ne pominju. Trenutno su odlučni da će i dalje organizovati proteste. Kažu da je ova “mala pobjeda” pokazala da se puno toga može postići kada se ujedine opozicija, građani, civilni sektor, intelektualci.

Na protestu ispred Skupštine predsjednik DF-a Andrija Mandić kazao je da  Demokratski front želi da, vaninstitucijalnim putem, zajedno sa ostatkom opozicije, sruši Vladu Duška Markovića.

,,Pozivamo sve opozicione partije, lidere opozicionih partija da se dogovorimo. Pozvaćemo ih sve da sjednemo zajedno, bez uslova, ali svi moramo biti za istim stolom. Tema: kako Crnu Goru odbraniti od DPS-a, kako da se oslobodimo od korumpiranog sudstva i tužilaštva? Zajedno ćemo sa vama, opozicionari, vaninstitucionalno, uspostaviti ključni zahtjev, da Vlada podsnese ostavku. Jedini naš cilj je to, kako bi se formirala nova vlada. Ne želimo vlast na ulici. Treba nam nova vlada i fer i demoratski izbori”, kazao je jedan od čelnika Fronta Predrag Bulatović.

Nije to nikakav nov recept, znaju i u DF-u. Izvori Monitora iz tog saveza primjećuju da nijesu velike šanse da zaista počnu da rade zajedno sa, na primjer, Demokratama. Kažu da se upravo objavljeni rezultati CEDEM-ovog istraživanja po kojem DF ima podršku desetak, a Demokrate oko 20 odsto građana, netačni i da DPS-u koriste da se Demokrate osjete jačima nego što jesu i odbiju saradnju sa DF-om.

 

Kad se počelo govoriti o formiranju radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva mnogi su mislili da je rano. Na pragu je 2019, već naredna godina je izborna. Otezanje stvari mjesecima, sve dok ne postanu besmislene, uža je specijalnost ove vlasti. U međuvremenu, uvijek mogu naći način da svakoga ,,stave” gdje im je volja i da rade šta im je volja. Takva nam je demokratija.

 

MARINA MEDOJEVIĆ: Institucije s kapuljačom

 

Sa Marinom Medojević vodili smo razgovor u ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što je Neboša Medojević po drugi put iz ZIKS-a prebačen u Klinički centar, a dva dana prije odluke Ustavnog suda.

MONITOR: Kakvo je zdravstveno stanje Vašeg supruga?
MEDOJEVIĆ: Pregledala su ga četiri doktora i smatraju da je ozbiljno narušio zdravlje, pogotovo što ima visoki pritisak. Znajući Nebošu da ništa neće reći, pokušala sam da doktorima ukažem na porodičnu anamnezu da su njegovi bliski rođaci umrli od srčanog i moždanog udara.

MONITOR: Da li su Vam dozvoljene posjete?
MEDOJEVIĆ: Po zatvorskim pravilima imamo dvije posjete mjesečno, i jednu vanrednu. Ali kako je nama ovo sve bilo iznenada mi smo sve to iskoristili. Tako da sada nemamao nikakvog kontakta.

MONITOR: Imate li neki kontakt u ZIKS-u ili sa ljekarima?
MEDOJEVIĆ: Ne. Na moj zahtjev sam tražila doktorku i rekli su mi da nije tada na poslu. Htjela sam da ih upozorim na porodičnu istoriju bolesti, jer znam njega da o tome neće pričati i da je za njega uvijek sve odlično. Kasnije je doktorka došla i upozorila sam je kakve genetske predispozicije ima, a ona mi je rekla da je pod video nadzorom 24 časa. Naglasila je da se samo u slučaju smrtne ugroženosti odvodi u KCCG. Zamislite kad vam to kaže doktor i poslije vi čujete da su njega poveli u KCCG.

MONITOR: Uspjeli ste da ga vidite u KCCG?
MEDOJEVIĆ: Ne, ne daju. Samo sam sa doktorima i sestrama pričala. Takva su pravila, kažu. Da je to neko ko je uradio neki prekršaj pa se i porodica nekako spremi i očekuje to. Ovako umirujem djecu, a ništa ne znam. Pravila su tamo striktna.

MONITOR: Je li bilo nekih najava da će se desiti hapšenje?
MEDOJEVIĆ: Dan prije nego što je uhapšen on mi je rekao da je, dok ga je kolega vozio kući, vidio dva čovjeka u kapuljačama koji su ga pratili. Kada je došao do naše zgrade i krenuo ka ulazu oni su ga i dalje pratili, on je uzeo telefon da ih slika i pitao ih šta hoćete, oni su pobjegli. On je sjutradan pisao zvaničnicima. Pitali smo se ko su ti ljudi, s obzirom na to da stalno priča o opasnim stvarima o kriminalu i korupciji. U meni je to probudilo sjećanje od prošle godine kada nam je policija upala u stan, bili smo ja i ćerka. Četa policije, unutra, ispred zgrade, razne ekipe. Taj stres mi se vratio sa ovim.

MONITOR: Kako ste saznali da je uhapšen?
MEDOJEVIĆ: Zabrinula sam se to veče kada je Nebojša na Fejzbuku objavio sliku ljudi sa kapuljačama. Onda sam u Skupštini vidjela kako insistira da mu objasne ko su ti ljudi. Uplašila sam se i poslala mu poruku da traži obezbjeđenje do kuće, jer nema ni vozača ni tjelohranitelja, da ga neko zaštiti da dođe kući. Više sam se plašila da su to neki kriminalci, eto naivno, nisam vjerovala da imamo te ljude sa kapuljačama koji rade za državu. Kada se Skupština završila poslao mi je poruku – dolazim. Prolazi vrijeme njega nema. Evo sada ne mogu da se sjetim ko me zvao i rekao mi – Marina, izgleda da su Meda poveli u Spuž. Poslije nekog vremena javlja mi se Nebojša, sa nekog nepoznatog broja – Samo da ti kažem ja sam u Spužu. Nisam znala što da radim. Kasnije mi je Slaven pričao kako je sve bilo.  Kada sam bila kod Nebojše u posjeti kazao mi je da su mu dali neki papir ali da to nije nalog za hapšenje, i da na tom papiru ne piše ništa. On ih je pitao – imate li nalog za hapšenje, a oni su mu rekli – vjerujte, sve je po zakonu.

MONITOR: Kako su izgledale te posjete, ima li kakvog razočarenja?
MEDOJEVIĆ: On je čovjek koji sve ovo radi iz uvjerenja. Borio se za Crnu Goru kada je malo ko bio na toj strani, tada su bili izdajnici. Vjeruje u svoju ideju i nije pokoleban. On je mene tješio, kada sam ga posjetila u zatvoru.

MONITOR: Kako vi kao porodica sve ovo preživaljavate?
MEDOJEVIĆ: Da li se sjećate da su moga sina sa 15 godina izbili pripadnici zagoričkog klana. Zato što je tata mnogo pričao. Pa se to pokušalo zataškati. Kada smo otišli u MUP ispitivala su ga tri inspektora. Tek nakon višesatnog isljeđivanja otišli smo u Hitnu.

MONITOR: Vodite NVO Banka hrane, a iako ste ekonomista nikada, za razliku od mnogih poslanika vlasti ali i opozicije, nijeste uspjeli da nađete posao.
MEDOJEVIĆ: Imam diplomu Ekonomskog fakulteta i intenzivno tražim posao, i evo sam već preko 25 godina na birou rada.  Volim da radim i da sam od koristi. Otuda i to sa Bankom hrane, sada će u januaru biti devet godina od kada smo počeli. Do sada smo obišli  više hiljada siromašnih porodica u Crnoj Gori. Ali, ispada da sam ja kolateralna šteta muževog bavljenja politikom. Jednom mi je i sam Nebojša rekao da više ne šaljem CV i molbe za posao na razne adrese, da mi se ne smiju. Jedna mi je savjetnica prije par godina i rekla da bi mogao i suprug da kaže kakvu lijepu riječ za mene. Pa da dobijem posao. Odgovorila sam joj da ne mislim da neko meni treba da hvata vezu, a da moj muž misli da on treba da ukazuje na anomalije društva i bori se protiv njih, da se stanje popravi. Ona mi je na to kazala – on je odabrao prioritete.

MONITOR: Svako sam bira prioritete.
MEDOJEVIĆ:  Nebojša se borio za ovu zemlju, pored ostalog i da bi njegova djeca ovdje živjela bolje. A djeca se školuju u inostranstvu i to zato što su odlični đaci i dobili su stipendije. A ja sada kao majka nikad im ne bih preporučila da se vrate. I to jako boli. Udaranje, šamaranja. Ja sam bila na aerodromu kada ga je taj čovjek udario i kada je uzeo metalnu šipku i htio da Nebojšu i njome udari, da mu glavu razbije. Tada je, srećom,  reagovalo obezbjeđenje. Na suđenju se nasilnik naravno kajao. A ja sam mu tražila oči samo da ga pogledam. Zabio je glavu u koljena, samo da me ne pogleda u oči. Isto tako na suđenju kada su mi sina prebili – njihovi advokati, njih pet, provocirali su ga i postavljali mu nezgodna pitanja. A ja sam sa njim bila jer je maloljetan. U jednom trenutku se sin okrenuo prema meni i pitao me: Majko: – jesmo li mi što krivi? Sada i ja pitam – jesmo li mi kao porodica što skrivili?

 

Ponižavanje

Ovom prilikom, posljednje poniženje za porodicu Medojević vlast je priredila to što, ni u ponoć u srijedu, desetak sati nakon što je objavljena odluka Ustavnog suda, Nebojša Medojević još nije pušten iz zatvora. Poslije jedan sat je stiglo objašnjenje da pošto je Medojević osuđen dva puta po dva mjeseca, jedno od tih rješenja nije usklađeno sa odlukom Ustavnog suda. Medojević je iz ZIKS-a pušten tek u 2 sata poslije ponoći.

Miloš BAKIĆ/Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NEPRISTOJNA PONUDA OPŠTINE BUDVANSKOJ RIVIJERI: Parking mjesta za parcelu vrijednu milione

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Oktobra, 2026

Objavio:

Odbor direktora HGBR još nije razmatrao ponudu Opštine. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima, u upravi Budvanske rivijere ponudu ocjenjuju neumjesnom i vrstom pritiska da ustupe vrijednu lokaciju u ime javnog interesa, rješavanja dugogodišnjih problema sa nedostajućim parking prostorom u Budvi

 

 

Opština Budva uputila je nedavno Hotelskoj grupi Budvanska rivijera ponudu za zajedničku izgradnju montažne garaže na parceli između hotela Avala i Mogren, nadomak Staroga grada, koja je u vlasništvu ove hotelske kuće. Riječ je o projektu vrijednom 2,5 miliona eura, izgradnji nadzemne garaže na tri nivoa sa oko 300 parking mjesta. Montažni objekat bi prema planu imao oko 5.500 kvadrata.

Predsjednik Nikola Jovanović, potpisnik ponude o saradnji, Budvanskoj rivijeri je ponudio partnerstvo u kojem bi Opština u potpunosti snosila troškove izgradnje garaže, dok bi na ime svog udjela, Budvanska dobila najmanje 30 odsto parking mjesta u njoj. Opština Budva iskazala je spremnost da razgovara i o dodjeli većeg udjela, čime bi se, po njegovom mišljenju, dodatno unaprijedila ekonomska isplativost projekta za hotelsku grupu.

Ova neobična ponuda u kojoj predsjednik Jovanović nudi državnoj hotelskoj kompaniji oko 90 parking mjesta u zamjenu za ekskluzivnu neizgrađenu i urbanizovanu parcelu u strogom centru Budve, površine 1.487 kvadrata, iznenadila je upravu HGBR.

Odbor direktora HGBR još nije razmatrao ponudu Opštine. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima, u upravi Budvanske rivijere ponudu ocjenjuju neumjesnom i vrstom pritiska da ustupe vrijednu lokaciju u ime javnog interesa, rješavanja dugogodišnjih problema sa nedostajućim parking prostorom u turističkoj metropoli.

Smatraju da nije primjereno da predstavnici lokalne uprave na taj način razgovaraju sa državnom kompanijom i da se pogađaju sa njenom imovinom. Državna imovina ne može biti predmet proizvoljnog dogovaranja, bez prethodno utvrđene vrijednosti zemljišta. Prihvatanje poslovne incijative kakvu nudi predsjednik Opštine predstavljao bi nesavjesno poslovanje odgovornih u Budvanskoj rivijeri.

Na parceli br. 3093/3 koja je zapala za oko predsjedniku Jovanoviću za razvoj jednog od svojih projekata sa montažnim garažama na rijetkim slobodnim lokacijama na teritoriji Opštine, planskim dokumentom DUP Budva centar, planirana je izgradnja hotela ili drugih turističkih sadržaja, dok su garaže planirane u podzemnim nivoima.

Ponuda predsjednika Opštine dolazi sa zakašnjenjem od šest mjeseci. Opština je kroz proceduru javnih nabavki u maju ove godine raspisala tender za izvođenje radova na izgradnji dvije garaže u centru Budve, jednu na Trgu Republike a drugu na lokaciji Budvanske rivijere. Posao je dobio konzorcijum dvije firme, Gemmax gradnja iz Novog Sada i Viamont iz Kolašina, sa kojima je početkom avgusta ove godine Opština zaključila ugovor o izgradnji garaža u vrijednosti od 5,5 miliona eura.

Tokom postupka javnih nabavki i zaključivanja ugovora o izgradnji Opština nije obezbijedila saglasnost Budvanske rivijere niti je na bilo koji način obavijestila vlasnika zemljišta o svojim namjerama.

Zanimljivo je da su u Budvanskoj rivijeri saznali da je planirana garaža na njihovom placu tek kada je ugovor o izgradnji sa Gemmaxom postavljen na zvanični sajt Opštine. Znači, Opština je izdvojila ne baš mala sredstva iz budžeta, zaključila ugovor o izgradnji, zaključila dodatni ugovor o vršenju stručnog nadzora nad izgradnjom garaža u iznosu od 138.787 eura, a da o svemu nije obavijestila vlasnika parcele na kojoj planira da gradi.

Ponuda Opštine upućena Budvanskoj rivijeri da joj se pridruži u gradnji montažne garaže izgleda otprilike ovako. Mi smo sve uradili, formirali cijenu, raspisali tender, izabrali izvođača, potpisali ugovor o gradnji na vašem placu, samo nam treba vaša saglasnost.

„Za realizaciju ovog projekta već su preduzeti konkretni koraci. Sredstva za izgradnju garaže, čija je vrijednost procijenjena na 2,5 miliona eura, obezbijeđena su ovogodišnjim budžetom Opštine, a ugovor sa izvođačem radova već je zaključen. Time su stvoreni finansijski i operativni preduslovi za početak realizacije investicije. Nakon okončanja tenderske procedure, 18. septembra 2026. godine, HG Budvanska rivijera upućen je zvaničan zahtjev, uz prateću dokumentaciju, idejno rješenje i projektno-tehničku dokumentaciju, kao i predlog ugovora o zajedničkoj gradnji. Čeka se saglasnost Budvanske rivijere, kako bi se nastavilo sa realizacijom projekta. Važno je naglasiti da kompletno finansiranje investicije obezbjeđuje Opština, te da Budvanska rivijera ne bi imala novčanih troškova za izgradnju garaže. Zauzvrat, kompanija bi dobila dio izgrađenih parking kapaciteta i mogućnost ostvarivanja novih, dugoročnih prihoda”, naglasio je Jovanović u izjavi za Vijesti.

Takav redosljed poteza otvara ozbiljna pitanja o načinu planiranja milionske investicije od javnog značaja. Kako se posao može predstaviti kao zajednički kada prethodnog dogovora, prema navodima hotelske grupe, nije bilo.

Osnovno je pitanje zašto je Opština prvo ugovorila posao pa tek onda pokušava da sa vlasnikom parcele dogovori uslove njegove realizacije pogodbom ko će šta i koliko dobiti.

Ministarstvo prostornog planiranja izdalo je 14. oktobra 2025. godine, na zahtjev HG Budvanska rivijera, UT uslove za gradnju turističkih objekata na UP 1.7 , Blok 1, u centru Budve, u neposrednom okruženju hotela Avala i Mogren. Urbanistička parcela za koju su izdati uslovi za gradnju novog hotela i rekonstrukciju i dogradnju hotela Mogren, sastoji se od više katastarskih parcela, među kojima je i parcela na kojoj Opština vidi svoju montažnu garažu.

DUP Budva-centar ovaj prostor tretira kao zonu razvoja visokog turizma sa oznakom T2. Na predmetnoj parceli predviđen je hotel sa šest etaža i podzemnom garažom od čak osam nivoa.

Ova informacija navedena je u tenderskoj dokumentaciji za garažu, ali je Opština nije vidjela kao prepreku računajući da će pritiscima i kuknjavom o nedostatku parkinga izdejstvovati da se umjesto hotela na ekskluzivnoj lokaciji u gradskom jezgru Budve, grade monstruozne skalamerije za automobile.

U ovom slučaju važan je odnos Opštine prema imovini Hotelske grupe Budvanska rivijera i planiranje investicije na zemljištu čiji vlasnik već ima svoje razvojne namjere. Kao i opravdanost ponude da se „zajednički“ projekat realizuje prije detaljne analize kakvu bi korist BR imala od projekta i pod kojim bi uslovima ustupila zemljište za garaže.

Nije urađena tržišna procjena vrijednosti zemljišta koje bi kompanija unijela u zajednički projekat i koliko vrijedi udio parking mjesta koja se nude. Nesrazmjera između te dvije stavke je očigledna. Nije urađena ni procjena mogućih negativnih uticaja garaže na planirane investicije hotelske kompanije, niti je bilo  preispitivanja javnog interesa u ovom slučaju. Da li su montažne garaže veći javni interes od luksuznih hotela i turizma?

Predsjedniku Opštine se očigledno žuri, ranije obećani i ugovoreni poslovi ne mogu da čekaju.

„Očekuje se da HG Budvanska rivijera bez nepotrebnog odlaganja razmotri dostavljenu dokumentaciju i predlog ugovora, te da se kroz partnerski odnos omogući realizacija investicije koja može donijeti konkretne koristi i gradu i kompaniji. U situaciji kada su sredstva već planirana, tenderska procedura okončana, a ugovor sa izvođačem zaključen, u interesu svih je da se stvore uslovi za realizaciju projekta”, poručuje predsjednik Jovanović. Zvuči, neopozivo.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

U osnovnim školama 2016/2017. školske godine upisano je 68.276 učenika, a  ove  školske godine je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru – 4.114 manje nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343

 

 

Školska statistika koju vodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovcacija pruža uvid u trednove u obrazovanju u posljednjoj deceniji. Od 2016. do danas otvoreno je malo novih obrazovnih ustanova, trend smanjenja učenika na sjeveru se nastavio, a skoro trećina predškolske djece, osnovaca i srednjoškolaca je u Podgorici.

U osnovnim školama 2016/2017. upisano je 68.276 učenika, školske 2025/2026. je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru je ove školske godine upisano 4.114 manje osnovaca nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343.

U centralnom regionu 2016. upisano je 33.350, a 2025. 34.693 učenika,  na jugu je odnos 16.224 prema19.180 ove školske godine, dok je na sjeveru, koji je 2016. imao više osnovaca nego južni region – 18.506, ove školske godine upisano 14.392 učenika.

Skoro nepromijenjeno je u Podgorici, u kojoj osnovnu školu pohađa skoro trećina učenika, 2016. – 21.386, 2015. – 21.717.

Koliko se ulagalo u obrazovanje govori i podatak da je, prema statistici Ministarstva prosvjete, broj osnovnih škola za deceniju sa 166 porastao na 169. Od toga samo je jedna novootvorena državna osnovna škola, a statistiku su popravile privatne škole.

Na sjeveru su u posljednjih deset godina zatvorene dvije osnovne škole,  2016. je bilo 75,  a sada 73. Na jugu se stanje nije mjenjalo, tamo radi 31 osnovna škola, 28 državnih i 3 privatne. U centralnom regionu broj osnovnih škola je porastao sa 60 na 65, državnih škola bilo je 59 i jedna privatna, dok ih je sada 60 državnih i pet privatnih. I ova jedna državna, „Novka Ubović“ u Podgorici, izgrađena je privatnim kapitalom.

Broj aktivnih područnih jedinica državnih osnovnih škola u školskoj 2018/2019. bio je najveći na sjeveru i iznosio je 159, u centralnoj regiji 47, a na jugu 35. Ove školske godine broj područnih jedinica na sjeveru je 135, centralnom djelu na 34, a na jugu 27. Ministarstvo prosvjete je objavilo podatak da ove školske godine u čak 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori nije upisan nijedan prvak.

Na početku ove školske godine predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić upozorio je javnost da u tom gradu nema upisanih prvaka. „Nijedno. To nije statistički podatak. To nije broj u tabeli. To je upozorenje. To je alarm koji bi morao da se čuje mnogo dalje od Šavnika“, kazao je Jakić.

Za razliku od državnih, broj privatnih škola je porastao duplo, sa četiri na osam, a znatno je više i učenika koji pohađaju privatne škole – prije deceniju samo 196, sada 1030.

Znatno se povećao i broj učenika stranih državljana u osnovnim školama. Školske 2016/2017. upisano ih je 2.164 u državnim, dok je u privatnim školama bilo 169 osnovaca, ove školske godine javne škole pohađa 5.194, a privatne 698.

Kao i kod osnovnih, i kod srednjih škola, što se tiče samih objekata, statistiku poboljšavaju privatne škole. U Crnoj Gori se nastava odvija u 58 srednjih škola. Na sjeveru i jugu stanje se nije mijenjalo, na sjeveru radi 19 škola, a na jugu 13 – 11 državnih i dvije privatne. U centralnom regionu je 26 srednjih škola – 21 državna i pet privatnih. Država je u posljednjoj deceniji izgradila samo jednu Srednju mješovitu školu u Golubovcima, a broj privatnih srednjih škola je porastao za četiti, posljednja otvorena u septembru ove godine je Gimnazija „Sveti Sava“ u Podgorici.

Za razliku od osnovaca, broj srednjoškolaca, na nivou Crne Gore, je u posljednjoj deceniji smanjen za hiljadu. U srednje škole je u školskoj 2016/2017 upisano 27.666 učenika, a prošle školske godine 26.597. Najveći pad zabilježen na sjeveru države – 2016. upisano 7.592 srednjoškolaca, a 2025. – 6.208, razlika 1.384.

U Gimnaziju ,,Tanasije Pejatović” u Pljevljima ove školske godine upisano je svega 40 učenika. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori koja je prije dvije decenije brojala oko 600 učenika, sada pohađa ukupno njih 184.

U centralnoj regiji broj srednjoškolaca je povećan (2016. upisano 13.787, a prošle godine 13.856), kao i na jugu (2016. – 6.287, a prošle 6.533). Najviše srednjoškolaca, trećina od ukupnog broja, pohađa škole u Podgorici, njih 8.663.

Na sjeveru države nema privatnih niti osnovnih škola. U centralnom regionu u privatne srednje škole ide 278 učenika, 2016. samo dva učenika su pohađala privatnu osnovnu školu, a u južnom 129, u odnosu na 104 iz 2016. godine.

Učenika stranih državljana 2016. u srednjim školama je bilo 519, od toga pet u privatnim. Prošle školske godine srednjoškolaca stranih državljana je upisano 1.392, od toga u privatnim školama 157.

U posljednjih deset godina broj djece u predškolskim ustanovama je značajno porastao – 2016. upisano je 18.660, a prošle 26.786. Predškolsko obrazovanje je jedino koje bilježi poboljšanje što se tiče broja djece u vrtićima i na sjeveru – prije deset godina u vrtiće je išlo 4.059 djece, a 2025. njih 4.450.

U odnosu na osnovno i srednje obrazovanje broj vrtića je značajno porastao u posljednjoj deceniji. Broj predškolskih ustanova školske 2018/19. godine u Crnoj Gori iznosio je 47, od tog broja državnih vrtića je bilo najviše u sjevernoj regiji – 10, južnoj 6, a centralnoj 5. Privatnih na sjeveru nije bilo, u centralnoj regiji radilo je 15, a južnoj 11.

Školske 2025/2026. godine broj predškolskih ustanova je povećan za 10 i iznosi 57. Na sjeveru je otvoren jedan državni vrtić pa ih je sada ukupno 11. Broj državnih vrtića u centralnoj regiji je povećan sa 5 na 7, ali je zato znatno uvećan broj privatnih sa 15 na 22. U južnoj regiji broj državnih vrtića je ostao isti – 6 kao i broj privatnih – 11.

 

Manjak nastavnika

Pored demografske, obrazovni sistem se suočava i sa kadrovskom krizom. Latentni problem je nedostatak nastavnika, naročito prirodnih nauka.

Podaci Ministarstva prosvjete govore da trećina nastavnika prirodnih nauka nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Podaci pokazuju da se od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije čak 423 za to nijesu školovala. „Nastavu često izvode inženjeri ili ljudi koji imaju medicinsko obrazovanje, a zbog različitih životnih okolnosti ti ljudi često biraju drugu profesiju i opredjeljuju se za honorarni rad u nastavi. Po nekim našim procjenama, oko 75 odsto nastavnika je stručno osposobljeno za obavljanje tog rada, a ostali potiču upravo iz ovih oblasti za koje smo rekli da često nemamo kadra, pa škole moraju drugim kadrom da te deficite popunjavaju“, kazala je za RTCG Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje.

Samostalna savjetnica i prosvjetna nadzornica za hemiju Dragana Celić za Vijesti je izjavila da Zavod za školstvo, na osnovu podataka Ministarstva prosvjetekontinuirano prati stručnu zastupljenost nastave. Prema podacima koje je iznijela, u posljednje tri godine stručna nezastupljenost nastave kretala se između 25 i 30 odsto. Nastavu hemije često izvode nastavnici hemijske tehnologije, metalurgije, biologije, ekologije i zaštite životne sredine, dok matematiku i fiziku predaju i elektroinženjeri, mašinski inženjeri, ekonomisti, penzioneri i studenti.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upozorio je da se nedostatak nastavnika sve više osjeća i u drugim oblastima obrazovanja. Prema njegovim riječima, na konkurse se često prijavi jedan kandidat, dvoje kandidata ili – niko. Mladi sve manje upisuju nastavničke fakultete, a dio onih koji završe  nakon određenog vremena napušta profesiju.

Božović je naveo da je istraživanje Sindikata prosvjete o zadovoljstvu nastavnika pokazalo da bi oko 50 odsto ispitanika rado promijenilo posao kada bi im se ukazala dobra prilika. Kao razloge za sve manje interesovanje mladih za nastavnički poziv izdvojio je niske zarade, stres, sve zahtjevnije uslove rada, preopterećena odjeljenja, izazove u radu sa učenicima i nedovoljnu pravnu sigurnost prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

Projekat koji je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima, aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma

 

 

Ministarstvo planiranja prostora, urbanizma i državne imovine raspisalo je 6. oktobra 2026. međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje glavnog šetališta u Budvi duž Slovenske plaže.

„Predmet konkursa je izrada urbanističko-arhitekotnskog rješenja dijela obalnog pojasa u Budvi, u zahvatu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Ukupna površina zahvata iznosi cca 42,7 ha, od čega kopneni dio iznosi 15,8 ha.

Cilj konkursa je dobijanje visokokvalitetnog urbanističko-arhitektonskog rješenja koje će prostor obalnog pojasa transformisati u jedinstven reprezentativan i funkcionalno integrisan javni prostor. Rješenje treba da poveže urbano zaleđe grada i turističke kapacitete, šetalište, proširenu pješčanu plažu i Luku Budva uz očuvanje vizura prema moru i Starom gradu”, navodi se u šturom obrazloženju razloga za raspisivanje konkursa.

Rok za predaju konkursnih radova ističe 15. decembra ove godine. Nagradni fond iznosi 99.000 eura.

Vijest ne bi bila neobična da nije u pitanju drugi konkurs za lokaciju za koju je Opština Budva već sprovela međunarodni konkurs sa istom namjenom prostora, na kome su odabrani i plaćeni najbolji konkursni radovi, za šta je iz gradske kase utrošeno 300.000 eura.

Tako se u razmaku od četiri godine za budvansko šetalište, kapitalni projekat od ogromnog značaja za grad, čiju su realizaciju obećavale mnoge političke partije u predizbornim kampanjama, po drugi put raspisuje međunarodni konkurs, dok od gradnje još nema ništa.

U kampanji za lokalne izbore u oktobru 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović, nosilac izborne liste jedinstvenog DF i ministar ekonomije i turizma Goran Đurović (URA), na zajedničkoj konferenciji za medije spektakularno su najavili da će započeti ostvarenje decenijskog sna mnogih Budvana, izgradnju promenade duž Slovenske obale. Radi se o savremenom šetalištu koje će trajno izmijeniti vizuelni identitet turističkog grada i donijeti kvalitetniji život njegovim građanima.

U susret izborima koji su održani dvije sedmice kasnije, najavljeno je da će Opština 10. oktobra raspisati međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za projekat izgradnje šetališta, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Posao vrijedan 40 miliona eura za izgradnju promenade od Avale do Zavale u dužini od 4 km, pod nazivom Budvanska školjka, time je formalno krenuo sa mrtve tačke.

Planiran je kao zajednička investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je važilo dok se partneri nisu politički mimoišli. Nakon njihovog razlaza javni prostor u Budvi i započeti projekti postali su taoci političkih razmirica i sporova između države i Opštine.

Konkurs je završen 2023, odabrani su konkursni radovi, što je zajedno sa drugim troškovima koji se ne navode, Opštinu Budva, odnosno građane, koštalo 300.000 eura. Bio je to jedan od najskupljih međunarodnih konkursa u istoriji grada u kome je prvonagrađeni rad grupe autora NORMOTIC FZE plaćen 90.000 eura.

I to je od Opštine bilo sve. Posao na izradi glavnog projekta nije nastavljen a dokumentaciju sa konkursa lokalna uprava nije htjela da dijeli sa bivšim partnerima, preduzećem Morsko dobro i Vladom. U Morskom dobru najavili su spremnost da preuzmu investiciju i nastave poslove oko izgradnje šetališta, međutim ni nakon više urgencija nijesu od Opštine dobili traženu dokumentaciju sa odabranim idejnim rješenjima sa konkursa. Takođe, u opštinskim planovima investicija u godinama nakon završetka konkursa, nije bilo šetališta niti opredijeljenih sredstava za realizaciju projekta.

Ono što je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma.

Drugi konkurs zahvata gotovo duplo veću površinu od prvog. Novo idejno rješenje treba da poveže obalu, šetalište, proširenu pješčanu plažu, urbano zaleđe i Luku Budva.

„Novo šetalište i uređena luka treba da postanu novi centri gradskog života i prostori koji će se koristiti tokom cijele godine. Vlada Crne Gore, Ministarstvo prostornog planiranja i Morsko dobro opredijeliće više od 30 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Uz to, saradnjom sa Vladom obezbijeđeno je više od 300 miliona eura za različite razvojne i infrastrukturne projekte u Budvi. Uz obilaznicu, novo šetalište, modernu Luku i druge infrastrukturne projekte, Budva će u narednim godinama dobiti potpuno nove uslove za život, rad i razvoj turizma”, kazao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.

Cilj je da Budva dobije infrastrukturu i javne prostore dostojne jedne od najznačajnijih turističkih destinacija Jadrana i da svoju poziciju zadrži i u decenijama koje dolaze.

„Pokazuje se ko radi u interesu građana i sprovodi projekat, a ko priča prazne priče, ko će uložiti stotine miliona u Budvu, a kome nedostaje novca na računu, a od obećanih projekata nema ni traga. Budva je danas u nikad boljoj poziciji kada su veliki infrastrukturni projekti u pitanju. Započeti projekti moraju biti i završeni i biće završeni na korist građana Budve i Crne Gore”, zaključio je Mikijelj.

Opština Budva uputila je veoma oštro saopštenje za javnost nakon raspisivanja novog konkursa. Predsjednik Nikola Jovanović sada pokazuje spremnost za saradnju i nudi kompletnu konkursnu dokumentaciju Morskom dobru i Ministarstvu prostornog planiranja.

„Ministarstvo ponovo pokreće postupak za posao koji je Opština Budva već završila, umjesto da se postojeće idejno rješenje iskoristi kao osnova za dalju realizaciju projekta. Takav pristup otvara ozbiljno pitanje opravdanosti novog trošenja javnog novca, posebno u trenutku kada su Budvi potrebni konkretni radovi, a ne ponavljanje već sprovedenih procedura… Stav Opštine Budva je jasan. Nema opravdanja za dupliranje već plaćenog posla bez konkretnih i dokazivih razloga. Postojeće idejno rješenje treba staviti u funkciju, eventualne stručne i pravne prepreke transparentno razriješiti, a raspoloživa sredstva usmjeriti ka izradi glavnog projekta i izvođenju radova”, navodi se u saopštenju.

Opština je pozvala predstavnike Ministarstva i Morskog dobra na sastanak radi dogovora o narednim koracima, rokovima i načinu finansiranja realizacije šetališta.

Neizgrađena promenada od Avale do Zavale postaje više od neostvarenog urbanističkog projekta. Ona otvara pitanje kome odgovara postojeće stanje uz obalu, ko ostvaruje korist i da li je dugoročni javni interes potisnut pred interesima vlasti i pojedinačnih korisnika prostora.

Jedan od mogućih razloga zašto lokalna uprava nije nastavila posao oko izrade glavnog projekta i realizacije ove investicije je zadržavanje statusa kvo na šetalištu koje godinama putem raspodjele lokacija za privremene objekte predstavlja sredstvo sticanja političke podrške. Šetalište u Budvi je ruglo grada, prostor na kome ne važe nikakva pravila. Program privremenih objekata za teritoriju Opštine odavno je van snage, lokalna uprava nema ni zakonskog osnova za naplatu zakupnina. Milioni eura vrte se na ovom prostoru tezgi, šatri, kioska, ugostiteljskih radnji, bez inspekcijske kontrole, što vladajućoj većini u potpunosti odgovara i donosi veliki broj glasova na izborima.

Privremeni objekti – trajni politički interes, formula je upravljanja javnim prostorom u Budvi.

Uređena moderna promenada donosi promjene u načinu korišćenja prostora uz uklanjanje postojećih jeftinih sadržaja. To mnogima ne odgovara.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo