Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAVNI SUD O POSLANICIMA: Dirigovana sloboda

Objavljeno prije

8 godina

na

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudijama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo

 

Zahvaljujući odluci Ustavnog suda poslanik Nebojša Medojević ,,izvađen” je iz zatvora, a njegov kolega Milan Knežević koji se od ,,stavljanja” u zatvor štitio boravkom u zgradi Skupštine Crne Gore mogao je da ode kući. To je kraj jedne od bezbroj rundi kojom se sudstvo u Crnoj Gori obračunava sa političkim protivnicima, Demokratskim frontom, prije svih. Istovremeno, moglo bi se govoriti o kraju prava, kao takvog, u ovoj državi.  Ostaje kao nekadašnje zemlje koje su poharali osvajači zgaženo, zapaljeno i na kraju posuto solju, da zadugo ne nikne.

Tokom 13 dana koliko je Medojević proveo u zatvoru, a Knežević u Skupštini, ljudstvo u Crnoj Gori bilo je u prilici da sazna suptilne razlike između pritvora, zatvora i stavljanja u zatvor. Sve to da bi se opravdalo to što je poslanik, da bi bio ispunjen nečiji čef, stavljen iza rešetaka kao kriminalac. Proslavio se VIši sud objašnjenjem:  ,,Radi se o svjedoku, a ne o okrivljenom i o stavljanju u zatvor, a ne o pritvoru, zbog čega nijesu primjenjene odredbe vezane za imunitet”. O tome da je riječ o kršenju suštine postojanja odredbe Ustava o imunitetu poslanika, već je sve napisano. Malo je vjerovatno da Viši sud ima baš toliko smisla za nijanse, ali,  iako nehotice, utrefili su volju nalogodavca – stvari se ,,stavljaju”, a ne ljudi, oni su poslanika sveli na stvar.

Ustavni sud je, iako je njegova odluka dovela do oslobađanja poslanika do daljnjeg, samo nastavio u istom pravcu. Uvaženi suci nijesu se usudili da ukinu rješenja Apelacionog suda, već su riješili da razmotre ustavnost odredbe člana 119 stav 2. Zakonika o krivičnom postupku u dijelu koji glasi: ,,a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

U saopštenju sa XXVI sjednice Ustavnog suda Crne Gore piše da je, pod jedan, donijeto rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti tog člana ZKP-a. Pod dva,  Ustavni sud je donio rješenje da se ,,obustavlja izvršenje” odluka Apelacionog i Višeg suda i nalaže da se ,,odmah, po dobijanju ovog rješenja, bez odlaganja obustave prinudne mjere zatvaranja N.M. i M.K.”.

,,Obustava izvršenja” traje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore ustavnosti spornog člana ZKP-a.

Ustavni sud se nije usudio da zaštiti ni poslanike, ni njihova ljudska prava. Nije se pozvao na Ustav, već je našao ,,kvaku” da to izbjegne i ostavio sudjama nižih sudova na volju da pronalaze nova kreativna rješenja za ,,stavljanje” ljudi tamo ili ovamo.

Akcija za ljudska prava pozdravila je činjenicu da je Medojević na ovaj način oslobođen i da poslanik Knežević neće biti uhapšen, ali i ukazao da ključna pitanja zatvaranja poslanika zbog odbijanja da svjedoče ovim nisu riješena, niti je izvjesno da će u ovom postupku pred Ustavnim sudom biti riješena.

,,HRA smatra da Ustavni sud ne bi smio da na ovaj način odloži ili onemogući i hitno odlučivanje o ustavnim žalbama poslanika, koje se bave pitanjima nezakonitog i neustavnog postupanja Višeg suda i Apelacionog suda prema poslanicima u postupcima u kojima im je određen zatvor, i posebno tumačenjem opsega poslaničkog imuniteta”, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

U spornom članu Zakona o krivičnom postupku piše: ,,Ako svjedok dođe i, nakon što bude opomenut i upozoren u skladu sa članom 113 stav 2 ovog zakonika, odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do 1.000 €, a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje postane nepotrebno ili dok se krivični postupak završi, ali najduže dva mjeseca”.

Takve odredbe u zakonima po svijetu su, kažu upućeni, sasvim uobičajene.

U Zakoniku o krivičnom postupku Srbije piše: ,,Ako svedok dođe, pa pošto je upozoren na posledice odbije bez zakonskog razloga da svedoči, sud ga može kazniti novčano do 150.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoči, može ga još jednom kazniti istom kaznom”.

Hrvatski Zakon o kaznenom postupku propisuje: ,,Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće, bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana”.

Zakonski osnov je tu, mogli su i u susjedstvu zatvarati ljude, uz malo kreativnog tumačenja, i za ono što izgovore u kafani, kamo li u parlamentu. Samo se to, prosto, ne radi. I baš će biti zanimljivo šta će crnogorski Ustavni sud sad da uradi sa parčetom člana zakona koji, sam po sebi, zapravo nije sporan.

O postupku Ustavnog suda svjedoči i zadovoljstvo premijera Duška Markovića. ,,Današnja odluka Ustavnog suda potrvđuje zakonitost rada Višeg i Apelacionog suda i zakonitost njihovih odluka. Dakle, stavovi Demokratskog fronta i njihovih advokata, da je ta odluka nezakonita je pala u vodu… Možda će biti potvrđena ustavnost stava 2 člana 119, a možda neće. Dakle, današnja odluka Ustavnog suda dala je puni legitimitet redovnim sudovima, djelovanju Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdila kredibilitet Ustavnog suda“, kazao je premijer. Nije primijetio samo da Ustavni sud, kao i svi drugi koje je pomenuo, nije odlučivao – nego slušao.

Usput, dan ranije, Marković, po struci pravnik, tvrdio je kako je rješenje sudova o stavljanju u zatvor ,,u svakom slučaju zakonsko”, a da se ,,može voditi polemika da li je Ustavno”.

Iz izvora bliskih režimu dolaze vijesti da je vlast popustila zato što joj je važno da se nastavi dijalog o izbornim zakonima u parlamentu. Iz Demokratskog fronta vraćanje u Skupštinu ne pominju. Trenutno su odlučni da će i dalje organizovati proteste. Kažu da je ova “mala pobjeda” pokazala da se puno toga može postići kada se ujedine opozicija, građani, civilni sektor, intelektualci.

Na protestu ispred Skupštine predsjednik DF-a Andrija Mandić kazao je da  Demokratski front želi da, vaninstitucijalnim putem, zajedno sa ostatkom opozicije, sruši Vladu Duška Markovića.

,,Pozivamo sve opozicione partije, lidere opozicionih partija da se dogovorimo. Pozvaćemo ih sve da sjednemo zajedno, bez uslova, ali svi moramo biti za istim stolom. Tema: kako Crnu Goru odbraniti od DPS-a, kako da se oslobodimo od korumpiranog sudstva i tužilaštva? Zajedno ćemo sa vama, opozicionari, vaninstitucionalno, uspostaviti ključni zahtjev, da Vlada podsnese ostavku. Jedini naš cilj je to, kako bi se formirala nova vlada. Ne želimo vlast na ulici. Treba nam nova vlada i fer i demoratski izbori”, kazao je jedan od čelnika Fronta Predrag Bulatović.

Nije to nikakav nov recept, znaju i u DF-u. Izvori Monitora iz tog saveza primjećuju da nijesu velike šanse da zaista počnu da rade zajedno sa, na primjer, Demokratama. Kažu da se upravo objavljeni rezultati CEDEM-ovog istraživanja po kojem DF ima podršku desetak, a Demokrate oko 20 odsto građana, netačni i da DPS-u koriste da se Demokrate osjete jačima nego što jesu i odbiju saradnju sa DF-om.

 

Kad se počelo govoriti o formiranju radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva mnogi su mislili da je rano. Na pragu je 2019, već naredna godina je izborna. Otezanje stvari mjesecima, sve dok ne postanu besmislene, uža je specijalnost ove vlasti. U međuvremenu, uvijek mogu naći način da svakoga ,,stave” gdje im je volja i da rade šta im je volja. Takva nam je demokratija.

 

MARINA MEDOJEVIĆ: Institucije s kapuljačom

 

Sa Marinom Medojević vodili smo razgovor u ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što je Neboša Medojević po drugi put iz ZIKS-a prebačen u Klinički centar, a dva dana prije odluke Ustavnog suda.

MONITOR: Kakvo je zdravstveno stanje Vašeg supruga?
MEDOJEVIĆ: Pregledala su ga četiri doktora i smatraju da je ozbiljno narušio zdravlje, pogotovo što ima visoki pritisak. Znajući Nebošu da ništa neće reći, pokušala sam da doktorima ukažem na porodičnu anamnezu da su njegovi bliski rođaci umrli od srčanog i moždanog udara.

MONITOR: Da li su Vam dozvoljene posjete?
MEDOJEVIĆ: Po zatvorskim pravilima imamo dvije posjete mjesečno, i jednu vanrednu. Ali kako je nama ovo sve bilo iznenada mi smo sve to iskoristili. Tako da sada nemamao nikakvog kontakta.

MONITOR: Imate li neki kontakt u ZIKS-u ili sa ljekarima?
MEDOJEVIĆ: Ne. Na moj zahtjev sam tražila doktorku i rekli su mi da nije tada na poslu. Htjela sam da ih upozorim na porodičnu istoriju bolesti, jer znam njega da o tome neće pričati i da je za njega uvijek sve odlično. Kasnije je doktorka došla i upozorila sam je kakve genetske predispozicije ima, a ona mi je rekla da je pod video nadzorom 24 časa. Naglasila je da se samo u slučaju smrtne ugroženosti odvodi u KCCG. Zamislite kad vam to kaže doktor i poslije vi čujete da su njega poveli u KCCG.

MONITOR: Uspjeli ste da ga vidite u KCCG?
MEDOJEVIĆ: Ne, ne daju. Samo sam sa doktorima i sestrama pričala. Takva su pravila, kažu. Da je to neko ko je uradio neki prekršaj pa se i porodica nekako spremi i očekuje to. Ovako umirujem djecu, a ništa ne znam. Pravila su tamo striktna.

MONITOR: Je li bilo nekih najava da će se desiti hapšenje?
MEDOJEVIĆ: Dan prije nego što je uhapšen on mi je rekao da je, dok ga je kolega vozio kući, vidio dva čovjeka u kapuljačama koji su ga pratili. Kada je došao do naše zgrade i krenuo ka ulazu oni su ga i dalje pratili, on je uzeo telefon da ih slika i pitao ih šta hoćete, oni su pobjegli. On je sjutradan pisao zvaničnicima. Pitali smo se ko su ti ljudi, s obzirom na to da stalno priča o opasnim stvarima o kriminalu i korupciji. U meni je to probudilo sjećanje od prošle godine kada nam je policija upala u stan, bili smo ja i ćerka. Četa policije, unutra, ispred zgrade, razne ekipe. Taj stres mi se vratio sa ovim.

MONITOR: Kako ste saznali da je uhapšen?
MEDOJEVIĆ: Zabrinula sam se to veče kada je Nebojša na Fejzbuku objavio sliku ljudi sa kapuljačama. Onda sam u Skupštini vidjela kako insistira da mu objasne ko su ti ljudi. Uplašila sam se i poslala mu poruku da traži obezbjeđenje do kuće, jer nema ni vozača ni tjelohranitelja, da ga neko zaštiti da dođe kući. Više sam se plašila da su to neki kriminalci, eto naivno, nisam vjerovala da imamo te ljude sa kapuljačama koji rade za državu. Kada se Skupština završila poslao mi je poruku – dolazim. Prolazi vrijeme njega nema. Evo sada ne mogu da se sjetim ko me zvao i rekao mi – Marina, izgleda da su Meda poveli u Spuž. Poslije nekog vremena javlja mi se Nebojša, sa nekog nepoznatog broja – Samo da ti kažem ja sam u Spužu. Nisam znala što da radim. Kasnije mi je Slaven pričao kako je sve bilo.  Kada sam bila kod Nebojše u posjeti kazao mi je da su mu dali neki papir ali da to nije nalog za hapšenje, i da na tom papiru ne piše ništa. On ih je pitao – imate li nalog za hapšenje, a oni su mu rekli – vjerujte, sve je po zakonu.

MONITOR: Kako su izgledale te posjete, ima li kakvog razočarenja?
MEDOJEVIĆ: On je čovjek koji sve ovo radi iz uvjerenja. Borio se za Crnu Goru kada je malo ko bio na toj strani, tada su bili izdajnici. Vjeruje u svoju ideju i nije pokoleban. On je mene tješio, kada sam ga posjetila u zatvoru.

MONITOR: Kako vi kao porodica sve ovo preživaljavate?
MEDOJEVIĆ: Da li se sjećate da su moga sina sa 15 godina izbili pripadnici zagoričkog klana. Zato što je tata mnogo pričao. Pa se to pokušalo zataškati. Kada smo otišli u MUP ispitivala su ga tri inspektora. Tek nakon višesatnog isljeđivanja otišli smo u Hitnu.

MONITOR: Vodite NVO Banka hrane, a iako ste ekonomista nikada, za razliku od mnogih poslanika vlasti ali i opozicije, nijeste uspjeli da nađete posao.
MEDOJEVIĆ: Imam diplomu Ekonomskog fakulteta i intenzivno tražim posao, i evo sam već preko 25 godina na birou rada.  Volim da radim i da sam od koristi. Otuda i to sa Bankom hrane, sada će u januaru biti devet godina od kada smo počeli. Do sada smo obišli  više hiljada siromašnih porodica u Crnoj Gori. Ali, ispada da sam ja kolateralna šteta muževog bavljenja politikom. Jednom mi je i sam Nebojša rekao da više ne šaljem CV i molbe za posao na razne adrese, da mi se ne smiju. Jedna mi je savjetnica prije par godina i rekla da bi mogao i suprug da kaže kakvu lijepu riječ za mene. Pa da dobijem posao. Odgovorila sam joj da ne mislim da neko meni treba da hvata vezu, a da moj muž misli da on treba da ukazuje na anomalije društva i bori se protiv njih, da se stanje popravi. Ona mi je na to kazala – on je odabrao prioritete.

MONITOR: Svako sam bira prioritete.
MEDOJEVIĆ:  Nebojša se borio za ovu zemlju, pored ostalog i da bi njegova djeca ovdje živjela bolje. A djeca se školuju u inostranstvu i to zato što su odlični đaci i dobili su stipendije. A ja sada kao majka nikad im ne bih preporučila da se vrate. I to jako boli. Udaranje, šamaranja. Ja sam bila na aerodromu kada ga je taj čovjek udario i kada je uzeo metalnu šipku i htio da Nebojšu i njome udari, da mu glavu razbije. Tada je, srećom,  reagovalo obezbjeđenje. Na suđenju se nasilnik naravno kajao. A ja sam mu tražila oči samo da ga pogledam. Zabio je glavu u koljena, samo da me ne pogleda u oči. Isto tako na suđenju kada su mi sina prebili – njihovi advokati, njih pet, provocirali su ga i postavljali mu nezgodna pitanja. A ja sam sa njim bila jer je maloljetan. U jednom trenutku se sin okrenuo prema meni i pitao me: Majko: – jesmo li mi što krivi? Sada i ja pitam – jesmo li mi kao porodica što skrivili?

 

Ponižavanje

Ovom prilikom, posljednje poniženje za porodicu Medojević vlast je priredila to što, ni u ponoć u srijedu, desetak sati nakon što je objavljena odluka Ustavnog suda, Nebojša Medojević još nije pušten iz zatvora. Poslije jedan sat je stiglo objašnjenje da pošto je Medojević osuđen dva puta po dva mjeseca, jedno od tih rješenja nije usklađeno sa odlukom Ustavnog suda. Medojević je iz ZIKS-a pušten tek u 2 sata poslije ponoći.

Miloš BAKIĆ/Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

TUŽILAŠTVO I GOVOR MRŽNJE: Kontinuitet žmurenja

Objavljeno prije

6 dana

na

5 Septembra, 2026

Objavio:

Podaci koje je Monitoru dostavio VDT govore da je od 1. januara do 30. juna ove godine formirano 35 predmeta u vezi sa krivičnim djelima učinjenim iz mržnje i govorom mržnje.Od predmeta protiv poznatih punoljetnih učinilaca, 10 je riješeno odbacivanjem krivične prijave, dok je 6 predmeta i dalje u fazi izviđaja

 

 

Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je krajem avgusta da je  obaviješteno o skandiranju imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na utakmici Zeta–Grbalj u Radanovićima i da je dežurna tužiteljka preduzela radnje radi utvrđivanja svih okolnosti događaja.

Nakon Mladićeve smrti, govor mržnje se sa tribina vratio u izjave jednog broja ovdašnjih političara vladajuće većine koji su javno slali poruke i izvrtali stvarnost pričom da je ratni zločinac – heroj. Tužilaštvo, za sada, ni glasa.

Zbog epidemije govora mržnje na društvenim mrežama i u javnosti, Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković je, 9. maja prošle godine, izdao državnim tužilaštvima Obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje (zločin iz mržnje).

Uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.

Odmah po donošenju ovog akta tužilaštvo je imalo priliku da testira njegovu djelotvornost. „Veliki junak nepobjedivog karaktera”, tako je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije okarakterisaočetničkog vojvodu i ratnog zločinca Pavla Đurišića. Nakon toga, u avgustu je u Gornjem Zaostru kod Berana postavljen i spomenik četničkom vojvodi. Ubrzo je premješten u lokalnu crkvu i od tada policija za njim bezuspješno traga.

U oktobru su, nakon incidenta na Zabjelu, zabilježeni brojni ksenofobični i islamofobični izlivi usmjereni prema turskim državljanima koji žive i rade u Crnoj Gori, kao i verbalni napadi, vandalizam i okupljanja na kojima su šireni ovakvi narativi.

Dio političara i njihovih podržavalaca za sada nekažnjeno učestvuje u ovom kontinuiranom podgrijavanju mržnje.

Pomenutim Uputstvom VDT-a propisano je da se Vrhovnom državnom tužilaštvu kvartalno dostavljaju izvještaji sa ažuriranim podacima o  predmetimagovora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

Monitoru su iz VDT-a kazali da su od početka primjene Uputstva za postupanje u predmetima formiranim povodom krivičnih djela učinjenih iz mržnje (zločina iz mržnje) pa do kraja 2025. godine, formirali 82 predmeta sa elementima mržnje na nivou osnovnih i viših državnih tužilaštava. Od tog broja, 27 predmeta odnosilo se na krivična djela, 35 na izviđaje i provjere, 11 na predmete protiv nepoznatih učinilaca i maloljetnika, dok je 9 predmeta procesuirano kao prekršaj. „U svih 9 slučajeva podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije, čime se aktivno doprinosi kreiranju sudske prakse u ovoj oblasti“, navode iz VDT-a.

U 2025. godini formirano je šest predmeta koji se odnose na krivična djela učinjena iz mržnje (po osnovu nacionalne pripadnosti). Podnijeta su četiri optužna predloga i jedan predlog za izricanje mjere bezbjednosti. Dva predmeta se nalaze u fazi izviđaja.

Kada je u pitanju govor mržnje, formiran je 71 predmet. U ovim predmetima donijeta je jedna osuđujuća presuda, a podnijet je i jedan optužni predlog o kojem sud još nije odlučio. U 17 slučajeva prijave su odbačene, dok je jedan predmet ustupljen drugoj državi.

Iz VDT-a ističu da je tokom prošle godine konstatovan rast od 241 odsto u broju formiranih predmeta u odnosu na 2024. godinu. Objašnjavaju da je u 2023. godini bilo 16 predmeta sa elementima mržnje, dok ih je u 2024. godini bilo 24.

Iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) za Monitor podsjećaju „na ranija zapažanja da se govor mržnje, zasnovan na različitim ličnim svojstvima potencijalnih žrtvi, najčeće procesuirao u postupku utvrđivanja prekršajnopravne odgovornosti, gdje se izriču novčane kazne ili uslovne osude, a izostajalo je krivično gonjenje, pa se na taj način nije slala jasna poruka da se na ove delikte mora reagovati izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija“.

Jedan od rijetkih slučajeva govora mržnje od strane politčara koji je dobio sudski epilog, završen je novčanom kaznom i to nakon dvije godine. U junu ove godine, Viši sud za prekršaje u Podgorici usvojio je žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici na rješenje Suda za prekršaje u Podgorici kojiim je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević oslobođen krivice, te ga proglasio krivim za govor mržnje i kaznio novčanom kaznom u iznosu od 2.000 eura.

Kovačević je u junu 2024. na Grahovcu, na obilježavanju 166 godina od istorijske bitke, između ostalog, rekao da će „s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima“, obraćajući se, kako je kazao, „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“.

Da krivično gonjenje nije praksa, potvrdili su nam i iz Osnovnog suda u Kotoru. „Napominjemo da se postupci u vezi sa govorom mržnje uglavnom vode pred sudovima za prekršaje i da se tamo izriču uglavnom novčane kazne“, kazali su Monitoru iz uprave kotorskog suda.

Prema odgovorima koje je Monitor dobio, postupaka koji se odnose na govor mržnje u posljednje dvije godine nije bilo ni u osnovnim sudovima u Bijelom Polju, Danilogradu, Beranama, Cetinju, Pljevljima.

„Pred ovim sudom u periodu 1.1.2024 – 25.8.2026. godine nije bilo formiranih predmeta zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje iz čl.370 Krivičnog zakonika Crne Gore“, kazali su nam iz Osnovnog suda u Podgorici.

Iz institucije Zaštitnika više puta su ukazivali na problem neefikasnog procesuiranja i potrebu da reakcija države bude djelotvorna, proporcionalna i odvraćajuća.„Pitanje eventualne nekažnjivosti govora mržnje koji dolazi od javnih funkcionera, političara ili drugih javno uticajnih aktera nije samo pitanje pojedinačne sudske odluke. Ono je mnogo šire pitanje odgovornosti države da obezbijedi djelotvornu zaštitu od diskriminacije, mržnje i netrpeljivosti, kao i pitanje odgovornosti onih koji imaju posebnu društvenu moć i uticaj. U ovom kontekstu poznati su stavovi Zaštitnika, koji je imao postupanja, odnosno ima sopstvenu praksu utvrđivanja govora mržnje, uključujući predstavnike navedenih društvenih kategorija (političare, zvaničnike, vjerske vellikodostojnike)“,kazali su za Monitor iz kancelarije Ombudsmana.

Zaštitnik je do skoro bio jedina institucija koja je vodila statistiku o govoru mržnje. Prema podacima koje su dostavili Monitoru,u 2025. godini pred institucijom Zaštitnika bilo je 18 predmeta koji se odnose na govor mržnje, a sedam (7) u oblasti javnog diskursa/medija (koji se često dominantno odnose na govor mržnje), dok je u 2024. godini bilo šest (6) predmeta zbog govora mržnje i pet (5) predmeta u oblasti javnog diskursa/medija; u 2023. godini u radu je bilo 12 predmeta zbog govora mržnje i sedam (7) u oblasti javnog diskursa/medija, a 2022. godine 16, odnosno 14 predmeta.Nezvanična statistika ukazuje da je u prvoj polovini ove godine bilo 7 pritužbi u ovoj oblasti.

Podaci koje je Monitoru dostavio VDT govore da je od 1. januara do 30. juna 2026. godine, na nivou viših i osnovnih državnih tužilaštava, formirano ukupno 35 predmeta u vezi sa krivičnim djelima učinjenim iz mržnje i govorom mržnje.

Od tog broja, dva predmeta odnose se na krivična djela učinjena iz mržnje i u oba predmeta podnijeti su optužni predlozi, a postupci su u toku pred nadležnim sudom.

„Zbog govora mržnje formirana su 33 predmeta – 19 predmeta odnosi na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, tri predmeta odnose se na krivično djelo rasna i druga diskriminacija. Dva predmeta odnose se na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i jedan predmet odnosi se na krivično djelo nasilničko ponašanje“, kazali su nam iz VDT-a.

Od predmeta protiv poznatih punoljetnih učinilaca, 10 je riješeno odbacivanjem krivične prijave, dok je 6 predmeta i dalje u fazi izviđaja.„Razlozi za odbacivanje krivičnih prijava mogu biti nepostojanje elemenata krivičnog djela, nedostatak dokaza ili okolnost da prijavljeno ponašanje ne dostiže prag krivičnopravne odgovornosti. Međutim, kao što je već naglašeno, podnosi se značajan broj zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, zbog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije“, navode iz VDT-a.

Da reakcije institucija moraju biti snažnije usljed ekspanzije sajber nasilja, govora mržnje na društvenim mrežama i zloupotreba prava na slobodu izražavanja, ponovio je više puta ministar pravde Bojan Božović.

Iz tog Ministarstva još protekle godine najavljeno je da će u Krivični zakonik uvesti novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Kako su Monitoru kazali iz Božovićevog resora, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika utvrđen je na Vladi i trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri. „Očekujemo da će  biti usvojen do kraja septembra. Na ovaj način biće inkriminisano javno ispoljavanje mržnje koje može dovesti do nasilja ili mržnje prema grupi lica ili članu grupe. Uz to, propisuje se i kvalifikovani oblik u slučaju da se djelo učini prema licima koja obavljaju poslove od javnog značaja“, kažu u tom Ministarstvu.

Napominju da cilj nije ograničavanje legitimne slobode izražavanja, već zaštita ljudskog dostojanstva, ravnopravnosti i bezbjednosti pojedinaca i grupa od najtežih oblika govora mržnje koji mogu dovesti do ozbiljnih društvenih posljedica.

Još da se zakoni  i sprovode.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OPŠTINA BUDVA IGNORIŠE ODLUKE VLADE: Hiljade kvadrata za automobile na Trgu republike

Objavljeno prije

6 dana

na

5 Septembra, 2026

Objavio:

U najužem centru Budve  oko 3.500 hiljade kvadrata slobodnog prostora zauzeće montažni objekti sa ukupno 10.000 kvadrata za automobile, koji se na taj način sve dublje uvode u zakonom zaštićeno istorijsko i turističko jezgro grada

 

 

U centru Budve, nadomak Starog grada i gradske luke, nalazi se Trg Republike, manji kockasti prostor površine oko 2.000 metara kvadratnih, među građanima i mnogim posjetiocima poznatiji kao parking ispred nekadašnje poslovnice JAT-a.

Trgovi obično predstavljaju centar, srce i dušu jednog grada na kome se ogleda njegov društveni život, istorija i kultura, pored kojeg su smještene najljepše građevine, muzeji, pozorišta, zgrade državnih i lokalnih institucija, ekskluzivni restorani.. Ukrašavaju se raskošnim fontanama, skulpturama, zelenilom, imena dobijaju po znamenitim ličnostima ili istorijskim događajima.

U Budvi nije tako. Budvanski Trg Republike je zapušteni prostor. Decenijama služi kao glavni gradski parking, zbog čega mali broj građana zna za njegov zvanični naziv, istaknut na maloj skrivenoj tabli na zidu stare zgrade Atlas banke.

Nijedna lokalna vlast nije imala u planu da ovaj prostor uredi za potrebe građana i turista, u skladu sa pozicijom koju budvanska opština zauzima u crnogorskom turizmu. Pa tako ni aktuelna koalicija na vlasti, grupa građana Budva naš grad, predsjednika opštine Nikole Jovanovića, DPS i Evropski savez nije imala ideja kako da ovaj atraktivan javni prostor oblikuje, osim gradnje neprimjerenih objekata.

Odluka lokalne uprave da izgradi dvije montažne garaže u centru grada, jednu na pomenutom Trgu Republike i drugu na prilazu hotelu Mogren, izazvala je nevjericu i negativne reakcije građana.

Budva ima ozbiljan problem sa parking prostorom i potreba za dodatnim kapacitetima nije sporna, ali postavljanje garaža i uvođenje velikog saobraćaja kao glavnog sadržaja u  strogi centar važnog turističkog grada svakako jeste. Metalne skalamerije sa nekoliko stotina parking mjesta na reprezentativnom prostoru  drastično mijenjaju vizure, kretanje ljudi, javni prostor i način korišćenja gradskog centra.

Nedavno je predsjednik opštine zaključio ugovor o gradnji montažnih garaža sa Danilom Bojovićem, vlasnikom kompanije Gemmax gradnja iz Novog Sada, koja je kao prvorangirana na sprovedenom tenderu javnih nabavki, zajedno sa kompanijom Viamont iz Kolašina, dobila posao vrijedan 5,5 miliona eura, za gradnju navedenih montažnih objekata.

Tenderski postupak i slijed pravnih radnji organa lokalne samouprave u ovom slučaju, pun je kontroverzi i upitnih rješenja koje navode na sumnju u ispravnost odluke o gradnji garaža na lokacijama koje se graniče sa zaštićenom kontakt zonom Starog grada, šetališta i gradskog parka.

Na lokaciji Trga Republike, na parceli 2423 KO Budva, na površini od 1.500 kvadrata planirana je garaža od 4.500 kvadrata, na dvije, odnosno tri korisne etaže, sa otprilike 200 parking mjesta.

Na drugoj lokaciji pored hotela Mogren predviđena je izgradnja montažnog objekta ukupne BRGP 5.500 m2, na površini od 1.850 kvadrata, takođe sa tri korisne etaže i oko 200 parking mjesta. Ugovorom o izgradnji i pratećim dokumentima nije preciziran tačan broj parking mjesta, koji može biti i veći, zavisno od idejnog rješenja izvođača.

U  najužem centru Budve oko 3.500  kvadrata slobodnog prostora zauzeće  montažni objekti sa ukupno 10.000 kvadrata za automobile, koji se na taj način sve dublje uvode u zakonom zaštićeno istorijsko i turističko jezgro grada.

Urbanističko tehničke uslove za izgradnju montažnih garaža izdao je početkom februara 2026. opštinski Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj, na osnovu Programa privremenih objekata za teritoriju opštine Budva za period 2024-2028. godine. Međutim, 26. maja 2026. Vlada donosi Odluku o obustavi važenja Programa privremenih objekata, uz obrazloženje da nema saglasnost nadležnog državnog organa. Što znači da izdati UTU uslovi na osnovu nezakonito donijetog Programa, koji je stavljen van snage, nisu validni.

To nije spriječilo Opštinu da raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za izgradnju garaža, čiji su sastavni dio Programski zadatak i UTU za izradu tehničke dokumentacije. Taj postupak je okončan i  3. avgusta predsjednik Jovanović zaključuje ugovor o izgradnji dvije garaže sa Gemmaxom i nastavlja postupak pribavljanja tehničke dokumentacije.

Nije poznato na osnovu kojeg važećeg akta Opština Budva nakon 26. maja 2026. nastavlja realizaciju projekta dvije montažne garaže ako su njihove lokacije i urbanistički parametri bili utvrđeni Programom koji je tog datuma stavljen van snage. Koji je danas važeći pravni osnov za nastavak procedure i zaključenje milionskog ugovora o gradnji.

Možda Opština ima odgovor, ali javnost to mora da zna jer je u pitanju ozbiljan urbanistički zahvat u centru grada za koji se iz budžeta izdvaja 5,5 miliona eura. Građanima treba objašnjenje zašto je baš Trg Republike u odabran da služi automobilima, a ne ljudima.

Problem devastacije kraja Mediteranske ulice kod hotela Mogren je izraženiji. DUP Budva centar ovu lokaciju opisuje kao otvoreni prostor trga koji povezuje kompleks Avala, hotel Mogren i zonu Starog grada. Pored hotela Mogren se ulazi neposredno u staro istorijsko jezgro i jedan od najprepoznatljvijih gradskih ambijenata.

Na ovoj lokaciji Opština je izdala UTU uslove za gradnju montažne garaže na tuđem zemljištu, u svojini HG Budvanska rivijera. Radi se o neizgrađenoj parceli ispred hotela Avala koja je upisana u kakatstar kao livada I klase, površine 1.487 m2. U izdatim UTU samo je navedeno kako je potrebno regulisati imovinsko pravne odnose na katastarskim parcelama.

Tu pravnim nedoumicama u pogledu izdatih UTU nije kraj. Važeči planski dokument DUP Budva centar- izmjene i dopune na ovim lokacijama predviđa isključivo podzemne garaže na tri nivoa.

Nije poznato ko je i na osnovu kojeg pravnog akta omogućio da se plansko rješenje promijeni iz podzemnog u nadzemno, bez izmjene DUP-a. Ni gdje je u Zakonu o izgradnji objekata propisano takvo ovlašćenje. Program privremenih objekata nije po hijerarhiji planskih dokumenata iznad DUP-a.

U Sekretarijatu za urbanizam odluke se inače donose u zavisnosti od toga ko je investitor, a ne uz poštovanje dokumentacije. To pokazuje gotovo istovjetan slučaj iz 2025. kada je isti opštinski organ odbio da izda UTU uslove za podzemnu garažu na parceli 22.3, preko puta TN Slovenska plaža, zato što je uvidom U DUP Budva centar utvrđeno da je parcela označena kao ZSO-zelenilo stambenih objekata i da na njoj nije predviđena gradnja.

Projekat postavljanja komunalnih garažnih objekata u centru Budve, na Trgu republike i ispred nekoliko ekskluzivnih hotela, podržava DPS kao dio izvršne vlasti. U istovjetnoj situaciji u Tivtu, gdje je opozicija, reaguje posve drugačije.

Namjeru lokalne uprave u Tivtu da izgradi javnu garažu u centru grada, u blizini ljetne pozornice, muzeja i gradskog parka, oštro su osudili iz opštinskog odbora DPS-a i podržali negativan stav Uprave za zaštitu kulturnih dobara u kome se navodi da bi izgradnja bilo kojeg objekta a posebno komunalnog objekta javne garaže, na površini postojećeg parkinga, u zaštićenoj okolini kulturnog dobra Buća Luković,  u velikoj mjeri devalvirao njegov značaj i imao negativan vizuelni efekat…

U slučaju javnih garaža u centru Budve saznajemo da je Opština zatražila mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Iz Uprave objašnjavaju da nemaju nadležnost da donose odluke jer lokacije na kojima se garaže planiraju nisu pod zaštitom. Kontakt zona zaštićenog područja Starog grada i trgova oko njega završava se kod hotela Mogren, dok je Tivat dio područja koje je pod zaštitom UNESCO.

Iako je lokacija za garaže u Budvi i Tivtu gotovo identična, naslanja se na zaštićenu kulturno- istorijsku zonu i gradski park, budvanski trgovi postali su brisani prostor, bez zaštite, na meti vlastima bliskih investitora.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOR OKO IZBORA DIREKTORICE ŠKOLE U ULCINJU: Bratstvo i jedinstvo vlasti

Objavljeno prije

2 sedmice

na

29 Augusta, 2026

Objavio:

Pred početak školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorke škole u Ulcinju. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori ozbiljna pitanja poštovanja zakona i  funkcionisanja škola u  multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom

 

 

Izbor direktorice JU SMŠ ,,Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju unio je razdor u ionako razjedinjenoj vladajućoj većini. Počelo je kada je potpredsjednik Vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj objavio da se za direktora škole u Ulcinju postavlja osoba koja ne govori albanski jezik, koja se dovodi iz druge opštine. Saopštio je da to  nije poštovanje multietničnosti, već institucionalna provokacija i izraz albanofobije.

Đeljošaj je zaprijetio da će njegova partija ,,imati jasan i snažan politički odgovor na ovaj šovinizam” i na reakciju pozvao i ostale albanske stranke. Pozvao je i građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene u školi da dignu glas i ne prihvate „ovakvo poniženje“.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem čelu je Anđela Jakšić-Stojanović iz PES-a ubrzo su demantovali potpredsjednika Vlade. Ministarstvo je saopštilo da je  netačna tvrdnja potpredsjednika Vlade Đeljošaja da direktorica srednje škole u Ulcinju Snežana Živanović ne govori albanski jezik, kao i da je riječ o dugogodišnjoj prosvjetnoj radnici i članici kolektiva škole, a ne o osobi koja je ,,dovedena” iz druge sredine.

,,Jednako je netačna tvrdnja da je riječ o osobi koja ‘ne govori albanski jezik’. U konkursnoj dokumentaciji, odnosno biografiji kandidatkinje, jasno je navedeno da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 i to u oblastima razumijevanja, čitanja, govorne produkcije, govorne interakcije i pisanja. Takođe, netačna je i tvrdnja da je direktorica ‘dovedena iz druge opštine’. Snežana Živanović je od 1. oktobra 2008. godine zaposlena upravo u JU SMŠ ‘Bratstvo-jedinstvo’ Ulcinj, gdje više od 17 godina radi kao profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, kao i crnogorskog jezika kao nematernjeg”, kazali su iz MPNI.

Potpredsjednik Vlade je dobio i ukor iz Ministarstva konstatacijom da ,,direktori škola nisu predstavnici političkih ili nacionalnih kvota”.

Đeljošaj je zatim poručio svojoj koleginici u Vladi da se ne skriva iza Ministarstva, komisija i bodova, već da podnese ostavku. ,,Obrazloženje kojim poručujete da među Albancima i Albankama nema dovoljno stručnih i sposobnih ljudi da vode školu u Ulcinju predstavlja uvredu za albansku zajednicu. Zbog takvog odnosa prema jednom narodu, odgovorno bi bilo da se odmah povučete sa mjesta ministarke”, istakao je Đeljošaj i dodao ,,sve više izgleda da je jedini stvarni kriterijum bio da direktor ne bude Albanac ili Albanka”.

Nakon ove javne polemike ministara, reagovali su profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević. Oni su najoštrije osudili, kako navode, nacionalističku, antigrađansku i antidržavnu politiku  Đeljošaja. Ocjenili su da Đeljošaj godinama sprovodi takvu politiku, koja u posljednjem slučaju, kako smatraju, podrazumijeva stav da u školama u kojima se uči i albanski jezik direktor mora biti Albanac. ,,Njegov stav o izboru direktorice škole u Ulcinju odražava zabrinjavajući oblik nacionalizma koji ne bi smio dolaziti s najviših državnih adresa”, naveli su profesori FCJK u zajedničkom saopštenju koje je objavio portal AntenaM.

Đeljošaj je zatim ministarki prosvjete ponudio rješenje. Kazao je da će podnijeti ostavku i javno se izviniti, ako direktorica na albanskom jeziku predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju tog jezika. I da sve to bude javno preko medija.

Pozvao je Jakšić Stojanović da zajedno posjete gimnaziju u Ulcinju i pred medijima razgovaraju sa direktoricom. ,,Ako na albanskom predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju, odmah podnosim ostavku i javno se izvinjavam. Ako se pokaže da ne posjeduje taj nivo znanja i da je javnost dovedena u zabludu, očekujem Vašu ostavku i ostavku direktorice. Ja preuzimam odgovornost za svoje tvrdnje. Očekujem isto od Vas. Vidimo se sjutra u Gimnaziji? P. S. Možemo pozvati i Ćirgića, Batrićevića i Radomana, naše novopečene ‘eksperte’ za albanski”, napisao je Đeljošaj na Fejsbuku.

,,Bratstvo i jedinstvo” unijelo je razdor ne samo u vladajućoj većini, nego i među albanskim strankama. ,,Multietničnost Ulcinja predstavlja vrijednost koju treba štititi jednakim pravima, poštovanjem različitosti i dosljednom primjenom zakona, a ne procjenjivanjem ljudi na osnovu njihovog imena, porijekla ili nacionalne pripadnosti”, saopštilo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava na čijem čelu je Fatmir Đeka, lider Demokratske partije. Đekina i Đeljoševa partija pored saradnje na državnom nivou, dio su vladajuće koalicije u Tuzima i Ulcinju.

Iznenađen ,,ovakvim reagovanjem i postupanjem kolege Đeke” bio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, Đeljošajev partijski kolega.  On je saopštio da bi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Fatmir Đeka ,,morao da štiti i sprovodi zakon za čiju je primjenu odgovoran”.

Dukaj je najavio i konkretnu akciju – pokrenutanje inspekcijske kontrole, ne samo u ovom slučaju, već i u drugim slučajevima koji se odnose na potvrde o ,,poznavanju” znanja albanskog jezika. ,,Biće izvršena i detaljna provjera i revizija izdatih potvrda. Vjerujem da je i kolega Đeka saglasan da je to važan put za očuvanje kredibiliteta prosvjete i obrazovanja, uključujući i ljudska prava. Zakon nije preporuka, niti je stvar političkog dogovora. Zakon mora važiti jednako za sve. A za njegovo kršenje – neko će morati da snosi odgovornost”, rekao je Dukaj.

Umjesto medijske potvrde znanja jezika, za vikend su na adrese elektronske pošte dvocifrenog broja osnovnih i srednjih škola  stigli zahtjevi kojima se traže kopije svih potvrda, uvjerenja, sertifikata i drugih isprava koje su zaposleni dostavljali kao dokaz o poznavanju albanskog jezika prilikom zasnivanja radnog odnosa. Zahtjev je potpisao predsjednik Albanskog foruma, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, a školama je upućen sa partijske adrese elektronske pošte.

Đeljošaj je Vijestima kazao da su potvrde zatražene nakon, kako tvrdi, ozbiljnih navoda da su pojedine isprave o poznavanju albanskog jezika kupljene ili da su ih izdavale neovlašćene institucije, a da su potom korišćene kao dokaz ispunjavanja zakonskih uslova za zapošljavanje. ,,Njihovu vjerodostojnost i zakonitost provjeriće nadležne institucije. Ko ima validnu potvrdu nema o čemu da brine”, rekao je Đeljošaj.

Direktori škola se sada obraćaju Ministarstvu prosvjete da ih uputi kako da odgovore na zahtjev potpredsjednika Vlade.

Za građane je znakovito da, pred početak nove školske godine, pored svih problema u obrazovanju, četiri ministra u Vladi vode javnu polemiku oko izbora direktorke jedne škole. Jasni su prioriteti, nacionalni i politički. Polemika se, na žalost, umjesto da otvori važna i ozbiljna pitanja poštovanja zakona i  funkcionisanja škola u  multietičnim sredinama, pretvorila u predizbornu kampanju sa uobičajenom, zapaljivom retorikom

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo