Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE – ŽALOSNA SUDBINA HALE SPORTOVA: Klipovi u točkovima

Objavljeno prije

na

Stara hala pod Jasikovcem, podignuta osamdesetih godina prošlog vijeka, urušila se 2012. pod teretom velikog snijega i još veće nebrige. Ni nakon šest godina od rušenja hale sportova pod Jasikovcem, nije na pomolu rješenje za ruševine koje su odavno morale  biti uklonjene

 

Ni nakon šest godina od rušenja hale sportova pod Jasikovcem, nije na pomolu rješenje za ruševine koje su odavno morale  biti uklonjene dok je taj prostor arhitektonski opredijeljen u druge svrhe. Prema saznanjima Monitora stvar je zapela onog trenutka kada je raspuštena komisija ili jedinica za projekte pri Ministarstvu za održivi razvoj i turizam koja je već bila namijenila određena sredstva za desetak projekata među kojima i za halu sportova.

Nakon toga stvari su vraćene na početak. Dobro obaviješten sagovornik iz lokalne uprave u Beranama objasnio je da je ta komisija funkcionisala u Vladi koja bila aktuelana do 2016. godine.

,,Zadatak komisije bio je da odobrava arhitektonska rješenja, koja su potom dolazila do Direkcije za javne radove. Ta komisija je imala rješenje za negdje oko deset projekata među kojima je bila i beranska hala. Da je ostalo tako kako je trebalo da bude, taj prostor gdje su sada ruševine stare hale još u prošloj godini bio bi preuređen u nove sadržaje”, kaže taj sagovornik. On napominje  da je te 2016. godine došlo do političkih turbulencija i formiranja najprije prelazne, a potom  nove, odnosno sadašnje Vlade Crne Gore.

,,U tim turbulencijama prestala je s radom komisija i ne zna se šta je bilo s dokumentima vezanim za desetak projekata, pa i s projektom vezanim za prostor nekadašnje hale sportova pod Jasikovcem u Beranama”, kaže naš  sagovornik.

Prema njegovim riječima sada bi sve to trebalo ponoviti pred takozvanim državnim arhitektom.“Logično je bilo da je državni arhitekta preuzeo konkurs za projekte koji je pripremila nekadašnja komisija. Zašto nije i zbog čega se s tim poslom odugovlači, ne znam. Nije nemoguće da, kada se radi o Beranama, ima opstrukcije prema  opozicionoj opštini”, kaže sagovornik Monitora.

Stara hala pod Jasikovcem, podignuta osamdesetih godina prošlog vijeka, urušila se 2012. pod teretom velikog snijega i još veće nebrige.

Iz tadašnje lokalne uprave, na čijem je čelu bio DPS, odmah nakon rušenja najavljivana je ubrzana sanacija  ovog impozantnog objekta. Umjesto toga, srušena sportska dvorana se bez ikakve zaštite našla na meti brojnih lopova koji su do sada s nje odnijeli na stotine kvadrata bakarnog krova i metalnih elemenata, kao i različite djelove raspoloživog inventara.

Danas ovaj nekadašnji hram sporta, u kome se igralo, pjevalo, navijalo i skandiralo, odaje sliku koja nije svojstvena urbanim sredinama.

Iz Koalicije Zdravo Berane (SNP – DF), koji su zajedno s Demokratama sada na vlasti, tvrde da isključivu odgovornost za uništavanje stare sportske dvorane snosi bivša lokalna vlast i prethodna rukovodeća struktura u Sportskom centru.

,,DPS, odnosno predstvanici prethodne lokalne vlasti i tadašnji rukovodeći ljudi Sportskog centra nijesu preduzeli ništa da sačuvaju staru sportsku dvoranu, nego su dozvolili da je snijeg 2012. godine, sravni sa zemljom. Oni su odmah nakon toga napustili poslovni prostor stare hale sportova pod Jasikovcem, iako za tako nešto nije bilo nikakve potrebe. Dozvolili su da lopovi odnesu sve što se moglo odnijeti, a bili su dužni da organzuju čuvanje imovine ”, navode iz ove koalicije.

Lopovi su,  između ostalog, odnijeli dva skupocjena koša, 160 reflektora, na stotine metara elektro i drugih instalacija, čitav sistem za grijanje, mesingane ograde, sef težak oko 500 kilograma, na stotine kvadrata bakarnog krova.

,,Pričinjena šteta se mjeri stotinama hiljada eura”, kažu u ovoj koaliciji.

Oni tvrde da je bivše rukovodstvo Sportskog centra ostavilo na  nemilost i vrijednu dokumentaciju koja se nalazila u poslovnim prostorijama sportske dvorane.

,,Prilikom rušenja dvorane poslovne prostorije su ostale potpuno neoštećene. U njima je mogao da se, organizuje nesmetan rad. Bivše rukovodstvo je samovlasno donijelo odluku o napuštanju objekta da bi ga kasnije lopovi potpuno očerupali.  Ostaci vrijedne dokumentacije su se  mjesecima mogli pronaći po ruiniranim hodnicima”, saopšteno je iz koalicije Zdravo Berane.

Dvorana  nije sanirana uprkos činjenici što je prije godinu i po  iz Ministarstva održivog razvoja i turizma saopšteno da će ubrzo biti raspisan konkurs za izbor najboljeg arhitektonskog rješenja za prostor stare hale sportova u Beranama.

Tada je rečeno da projektni zadatak po kome će biti raspisan konkurs predviđa da se uz obnovu sportskog terena osmisli rješenje koje će uključivati i kongresnu salu, kao i dodatne prostore koji će služiti u sportske, kulturne i turističke svrhe.

,,Novi pristup u slučaju Berana znači da će u narednih mjesec dana biti raspisan međunarodni arhitektonski konkurs za idejno rješenje prostora stare hale sportova, nakon čega će uslijediti priprema tendera za kompletnu projektnu dokumentaciju na bazi pobjedničkog rješenja. Sredstva za konkurs i izradu projektne dokumentacije su obezbijeđena iz kapitalnog budžeta Crne Gore”, naglasili su iz Ministarstvu održivog razvoja i turizma u maju prošle godine.

Iz lokalne uprave napominju da  još ništa nije urađeno.

,,Predstavnici lokalne uprave su još 2017.  ostvarili kontakt s predstavnicima Ministarstva održivog razvoja. Tada je rečeno da će to Ministarstvo raspisati konkurs za izbor najboljeg arhitektonskog rješenja za prostor stare hale sportova.  Do toga još nije došlo pod izgovorom da za te namjene nijesu obezbijeđena sredstva. Hoćemo da se nadamo da će se u narednoj godini ove aktivnosti intenzivirati i ovaj prostor privesti određenoj namjeni”, kaže menadžer Opštine Berane Vladimir Đaković.

Nada je jedino što je ostalo kada se radi o raščišćavanju prostora i rušenju ostataka zidova koji predstavljaju opasnost, a zatim o osmišljavanju novih rješenja za valorizaciju prostora na mjestu na kojem se nalazila  hala sportova.

Hoće li državne vlasti biti konačno  kooperativne prema jednoj opozicionoj opštini na sjeveru Crne Gore? Sve  što se dešava u ovom gradu  govori o permanentnoj opstrukciji.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo