Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO U CRNOJ GORI: Koza koja laže

Objavljeno prije

na

Došao je i taj dan. Nakon pet godina ćutnje, Zavod za statistiku je objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori. Istraživanje se zove Statistika dohotka i uslova života 2013-2017. Sve napreduje. Ako se ovako nastavi, još dvije petoljetke i od siromaštva u Crnoj Gori neće ostati ni prah.

Reklo bi se pod pritiskom da uradi podatke uporedive sa drugim zemljama, Monstat je uradio dio tog posla, samo što izvori podataka nijesu baš jasni. Drugi dio je rađen po starom –  to su “nacionalni”, to jest podaci za unutrašnju upotrebu. Kad se sve sabere, može se naslutiti stvarna slika, ali jedva.

Stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 23,6 odsto. Monstat je objavio i podatke za sve godine od 2013, pa ostaje nejasno – zašto ih nijesmo znali godinama. Bez valjanog objašnjenja ostaje  sumnja da su ih, kad je moralo, dopisali odokativno.

Prag rizika od siromaštva – linija siromaštva –  na godišnjem nivou je za jednočlano domaćinstvo 2.097 eura. Mjesečno, to je 175 eura. Za domaćinstvo koje čine dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 15 godina linija siromaštva je 4.405 eura godišnje, oko 1.100  svakom članu domaćinstva. Mjesečno to je 367 eura za četvoročlanu porodicu, odnosno 92 eura po članu familije.

Prag rizika od siromaštva niži je od prosječne plate, koja je po posljednim podacima  510 eura,  za  143 eura.

Opšte je poznato da četvoročlano domaćinstvo u kojem radi jedan član sa prosječnom platom ne može da sastavi kraj s krajem.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za novembar bila je 640 eura.  Monstat kaže da su na pragu siromaštva, ne duboko u njemu, porodice koje mogu da kupe nešto više od pola potrošačke korpe.

Samo za hranu, četvoročlanoj porodici treba, prema zvaničnim podacima, 260 eura. Monstat će vas osmatrati  ,,na pragu” siromaštva čak i ako vam za  račune, deterdžente, odjeću, obuću i drugo  – ostaje samo sto eura.

Napredak je  to što je Monstat počeo barem da pominje  evropske standarde u računanju siromaštva. Monitor je odavno pisao, EU je 2010. počela da računa rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti.  Taj pokazatelj se dobija kao zbir tri vrste podataka: stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije i stope veoma niskog intenziteta rada.

Da bi približili materiju, naši statističari su naglasili: ,,Kako i samo ime kaže, ovaj indikator ne mjeri nivo siromaštva, već rizik da obuhvaćeni pojedinac bude siromašan, odnosno da ima teškoća da obezbijedi sredstva za standard uobičajen u svojoj zemlji”.

Ono što Eurostat koristi da bi senzibilnije odredio linije između siromašnih i onih koji to nijesu, Monstat upotrebljava kao argument da i nije baš riječ o nekoj sirotinji. ,,…Možemo reći da je stopa rizika od siromaštva više mjera nejednakosti raspodjele dohotka, a ne pokazatelj siromaštva. Ona ne pokazuje, kako ističe Eurostat, koliko je osoba siromašno, nego koliko njih ima raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”.

Podaci o materijalnoj deprivaciji, koje je Monstat, da bi se ugurao u evropsku statistiku morao da objavi, sumorni su. Evropljani, pod većini nerazumljivim pojmom ,,materijalne deprivacije”  računaju da ljudi imaju devet krajnje jednostavnih stvari: adekvatno grijanje stana, veš-mašinu, televizor u boji, automobil, telefon, da svi članovi domaćinstva mogu da provedu sedam dana odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda, kao i da mogu redovno da plaćaju kiriju ili ratu za stan i komunalne račune za domaćinstvo. Ako grijete samo jednu prostoriju, ne možete da odete na porodični odmor i kvar na bojleru vam iz temelja ruši kućni budžet – siromašni ste, ma šta o tome mislio Monstat i ma šta vi htjeli da sakrijete od komšiluka.

Više od trećine građana Crne Gore ne može sebi da priušti najmanje tri od devet stavki.  Skoro 14,9 odsto je ljudi koji žive u domaćinstvima koja nemaju četiri od devet stavki. Oni se smatraju ,,izrazito materijalno depriviranima”. Stopa ekstremne materijalne deprivacije od 5,3 posto u 2017. godini pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje pet od devet stavki materijalne deprivacije.

Domaćinstva sa izdržavanom djecom više su izložena riziku od siromaštva. Jedan roditelj sa najmanje jednim izdržavanim djetetom ima 28 odsto šansi da bude siromašan. Još malo pa svaki treći.

Stanovnici Sjevera su najizloženiji riziku siromaštva. U 2017. godini, 37,9 odsto tog stanovništva je bilo izloženo riziku siromaštva, dok su stanovnici Centralnog regiona, imali najmanji rizik siromaštva od 15,4 odsto.

I onda je Monstat opet pametovao: ,,U ruralnim oblastima kao i u sjevernom dijelu Crne Gore, standard stanovništva uveliko zavisi od sopstvene proizvodnje. Novčani prihodi stanovništva koji se bave sopstvenom proizvodnjom mogu biti vrlo niski i ukazivati na vrlo nizak standard što ne mora biti slučaj zbog značajne vrijednosti sopstvene proizvodnje”. Eto tako. Pošto se kod računanja statistike siromaštva ne računa ono što neko sam proizvede, ni siva ekonomija i ostalo, a po sjeveru ljudi  imaju po koju kravu i krompir i šargarepu, recimo, sade oko kuće – nema tu sirotinje, no su se ukurvili.

Možda najnevjerovatniji, u ogromnoj konkurenciji je dio u kojem Monstat priča o ,,intenzitetu rada”. Kažu: ,,U Crnoj Gori najveći procenat osoba živi u domaćinstvima koja imaju visok ili veoma visok intezitet rada, u kojima su svi radno sposobni članovi domaćinstva od 18-59 godina radili između 55-100 posto od ukupnog broja mjeseci u kojima su oni mogli raditi”.  Tako je procenat osoba koje žive u domaćinstvima sa veoma niskim intezitetom rada 19,3 odsto.

,,U Crnoj Gori 2013.  ukupno je bilo 171.474 zaposlenih, sa prosječnom zaradom  od 479 eura. Nezaposlenih je  bilo 31.673. U 2017, broj zaposlenih je bio 183.271, broj nezaposlenih  50.263, a prosječna zarada je bila 510 eura. Zaposlenost je za četiri  godine porasla za 17.797 osoba, a prosječna zarada je porasla za 31 euro mjesečno. Te više nego skromne pomake nabolje, anulira značajan  rast nezaposlenosti sa 31.673 u 2013. na 50.263 u 2017. godini. U posmatranom periodu otvoreno je 17.979 novih radnih mjesta , ali je zatvoreno 18.590, što znači  da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521”, saopštili su iz Banke hrane.

Monstat kao da ,,intenzitet rada” računa na osnovu predizbornih obećanja vladajuće partije, ne na osnovu stvarnih radnih mjesta.

Posebna priča su djeca. Stopa djece u riziku od siromaštva je 31,7 odsto. Ako su im roditelji završili osnovnu ili neku drugu školu nižu od srednje, u riziku od siromaštva živi više od tri četvrtine djece.  Precizno: 77,8 odsto. Među djecom čiji su roditelji završili srednju školu njih 34,7 odsto su u riziku od siromaštva. Kod roditelja sa visokim obrazovanjem, šanse za siromaštvo su osam procenata.

Blizu 40 odsto djece u Crnoj Gori živi u domaćinstvima koja nemaju tri od devet stavki materijalne deprivacije. Ništa tatin auto, ništa mamina mašina za pranje veša i još nešto po izboru.

Četiri stavke nema blizu petine djece. Ekstremno deprivirano, sa pet nedostajućih stavki živi 8,4 odsto djece. Tu mora da se kuburi sa kirijom, računima, grijanjem…

Svašta se mora naučiti  – AROPE je standardna Eurostatova varijabla koja predstavlja kombinaciju stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije, kao i stope domaćinstava sa veoma niskim intenzitetom rada. E, po toj varijabli, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, živi preko 40 odsto djece.

Kad smo već uskladili metodologiju, Monstat je morao da objavi i uporedne podatke sa zemljama Evropske unije i onima koje se za članstvo kandiduju. Prije pet godina stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je bila 25,2, u Hrvatskoj 19,5, Makedoniji 24,2, Srbiji, 24,5

Bugarskoj 22,9 odsto. Godine 2017:Crna Gora 23,6, Rumunija 23,6,

Slovenija 13,3, Bugarska 23,4, Hrvatska 20,0… za Makedoniju i Srbiju nema podataka.

Kad si lider, onda si lider – pa i po riziku od siromaštva.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo