Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO U CRNOJ GORI: Koza koja laže

Objavljeno prije

na

Došao je i taj dan. Nakon pet godina ćutnje, Zavod za statistiku je objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori. Istraživanje se zove Statistika dohotka i uslova života 2013-2017. Sve napreduje. Ako se ovako nastavi, još dvije petoljetke i od siromaštva u Crnoj Gori neće ostati ni prah.

Reklo bi se pod pritiskom da uradi podatke uporedive sa drugim zemljama, Monstat je uradio dio tog posla, samo što izvori podataka nijesu baš jasni. Drugi dio je rađen po starom –  to su “nacionalni”, to jest podaci za unutrašnju upotrebu. Kad se sve sabere, može se naslutiti stvarna slika, ali jedva.

Stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 23,6 odsto. Monstat je objavio i podatke za sve godine od 2013, pa ostaje nejasno – zašto ih nijesmo znali godinama. Bez valjanog objašnjenja ostaje  sumnja da su ih, kad je moralo, dopisali odokativno.

Prag rizika od siromaštva – linija siromaštva –  na godišnjem nivou je za jednočlano domaćinstvo 2.097 eura. Mjesečno, to je 175 eura. Za domaćinstvo koje čine dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 15 godina linija siromaštva je 4.405 eura godišnje, oko 1.100  svakom članu domaćinstva. Mjesečno to je 367 eura za četvoročlanu porodicu, odnosno 92 eura po članu familije.

Prag rizika od siromaštva niži je od prosječne plate, koja je po posljednim podacima  510 eura,  za  143 eura.

Opšte je poznato da četvoročlano domaćinstvo u kojem radi jedan član sa prosječnom platom ne može da sastavi kraj s krajem.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za novembar bila je 640 eura.  Monstat kaže da su na pragu siromaštva, ne duboko u njemu, porodice koje mogu da kupe nešto više od pola potrošačke korpe.

Samo za hranu, četvoročlanoj porodici treba, prema zvaničnim podacima, 260 eura. Monstat će vas osmatrati  ,,na pragu” siromaštva čak i ako vam za  račune, deterdžente, odjeću, obuću i drugo  – ostaje samo sto eura.

Napredak je  to što je Monstat počeo barem da pominje  evropske standarde u računanju siromaštva. Monitor je odavno pisao, EU je 2010. počela da računa rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti.  Taj pokazatelj se dobija kao zbir tri vrste podataka: stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije i stope veoma niskog intenziteta rada.

Da bi približili materiju, naši statističari su naglasili: ,,Kako i samo ime kaže, ovaj indikator ne mjeri nivo siromaštva, već rizik da obuhvaćeni pojedinac bude siromašan, odnosno da ima teškoća da obezbijedi sredstva za standard uobičajen u svojoj zemlji”.

Ono što Eurostat koristi da bi senzibilnije odredio linije između siromašnih i onih koji to nijesu, Monstat upotrebljava kao argument da i nije baš riječ o nekoj sirotinji. ,,…Možemo reći da je stopa rizika od siromaštva više mjera nejednakosti raspodjele dohotka, a ne pokazatelj siromaštva. Ona ne pokazuje, kako ističe Eurostat, koliko je osoba siromašno, nego koliko njih ima raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”.

Podaci o materijalnoj deprivaciji, koje je Monstat, da bi se ugurao u evropsku statistiku morao da objavi, sumorni su. Evropljani, pod većini nerazumljivim pojmom ,,materijalne deprivacije”  računaju da ljudi imaju devet krajnje jednostavnih stvari: adekvatno grijanje stana, veš-mašinu, televizor u boji, automobil, telefon, da svi članovi domaćinstva mogu da provedu sedam dana odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda, kao i da mogu redovno da plaćaju kiriju ili ratu za stan i komunalne račune za domaćinstvo. Ako grijete samo jednu prostoriju, ne možete da odete na porodični odmor i kvar na bojleru vam iz temelja ruši kućni budžet – siromašni ste, ma šta o tome mislio Monstat i ma šta vi htjeli da sakrijete od komšiluka.

Više od trećine građana Crne Gore ne može sebi da priušti najmanje tri od devet stavki.  Skoro 14,9 odsto je ljudi koji žive u domaćinstvima koja nemaju četiri od devet stavki. Oni se smatraju ,,izrazito materijalno depriviranima”. Stopa ekstremne materijalne deprivacije od 5,3 posto u 2017. godini pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje pet od devet stavki materijalne deprivacije.

Domaćinstva sa izdržavanom djecom više su izložena riziku od siromaštva. Jedan roditelj sa najmanje jednim izdržavanim djetetom ima 28 odsto šansi da bude siromašan. Još malo pa svaki treći.

Stanovnici Sjevera su najizloženiji riziku siromaštva. U 2017. godini, 37,9 odsto tog stanovništva je bilo izloženo riziku siromaštva, dok su stanovnici Centralnog regiona, imali najmanji rizik siromaštva od 15,4 odsto.

I onda je Monstat opet pametovao: ,,U ruralnim oblastima kao i u sjevernom dijelu Crne Gore, standard stanovništva uveliko zavisi od sopstvene proizvodnje. Novčani prihodi stanovništva koji se bave sopstvenom proizvodnjom mogu biti vrlo niski i ukazivati na vrlo nizak standard što ne mora biti slučaj zbog značajne vrijednosti sopstvene proizvodnje”. Eto tako. Pošto se kod računanja statistike siromaštva ne računa ono što neko sam proizvede, ni siva ekonomija i ostalo, a po sjeveru ljudi  imaju po koju kravu i krompir i šargarepu, recimo, sade oko kuće – nema tu sirotinje, no su se ukurvili.

Možda najnevjerovatniji, u ogromnoj konkurenciji je dio u kojem Monstat priča o ,,intenzitetu rada”. Kažu: ,,U Crnoj Gori najveći procenat osoba živi u domaćinstvima koja imaju visok ili veoma visok intezitet rada, u kojima su svi radno sposobni članovi domaćinstva od 18-59 godina radili između 55-100 posto od ukupnog broja mjeseci u kojima su oni mogli raditi”.  Tako je procenat osoba koje žive u domaćinstvima sa veoma niskim intezitetom rada 19,3 odsto.

,,U Crnoj Gori 2013.  ukupno je bilo 171.474 zaposlenih, sa prosječnom zaradom  od 479 eura. Nezaposlenih je  bilo 31.673. U 2017, broj zaposlenih je bio 183.271, broj nezaposlenih  50.263, a prosječna zarada je bila 510 eura. Zaposlenost je za četiri  godine porasla za 17.797 osoba, a prosječna zarada je porasla za 31 euro mjesečno. Te više nego skromne pomake nabolje, anulira značajan  rast nezaposlenosti sa 31.673 u 2013. na 50.263 u 2017. godini. U posmatranom periodu otvoreno je 17.979 novih radnih mjesta , ali je zatvoreno 18.590, što znači  da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521”, saopštili su iz Banke hrane.

Monstat kao da ,,intenzitet rada” računa na osnovu predizbornih obećanja vladajuće partije, ne na osnovu stvarnih radnih mjesta.

Posebna priča su djeca. Stopa djece u riziku od siromaštva je 31,7 odsto. Ako su im roditelji završili osnovnu ili neku drugu školu nižu od srednje, u riziku od siromaštva živi više od tri četvrtine djece.  Precizno: 77,8 odsto. Među djecom čiji su roditelji završili srednju školu njih 34,7 odsto su u riziku od siromaštva. Kod roditelja sa visokim obrazovanjem, šanse za siromaštvo su osam procenata.

Blizu 40 odsto djece u Crnoj Gori živi u domaćinstvima koja nemaju tri od devet stavki materijalne deprivacije. Ništa tatin auto, ništa mamina mašina za pranje veša i još nešto po izboru.

Četiri stavke nema blizu petine djece. Ekstremno deprivirano, sa pet nedostajućih stavki živi 8,4 odsto djece. Tu mora da se kuburi sa kirijom, računima, grijanjem…

Svašta se mora naučiti  – AROPE je standardna Eurostatova varijabla koja predstavlja kombinaciju stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije, kao i stope domaćinstava sa veoma niskim intenzitetom rada. E, po toj varijabli, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, živi preko 40 odsto djece.

Kad smo već uskladili metodologiju, Monstat je morao da objavi i uporedne podatke sa zemljama Evropske unije i onima koje se za članstvo kandiduju. Prije pet godina stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je bila 25,2, u Hrvatskoj 19,5, Makedoniji 24,2, Srbiji, 24,5

Bugarskoj 22,9 odsto. Godine 2017:Crna Gora 23,6, Rumunija 23,6,

Slovenija 13,3, Bugarska 23,4, Hrvatska 20,0… za Makedoniju i Srbiju nema podataka.

Kad si lider, onda si lider – pa i po riziku od siromaštva.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo