Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO U CRNOJ GORI: Koza koja laže

Objavljeno prije

na

Došao je i taj dan. Nakon pet godina ćutnje, Zavod za statistiku je objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori. Istraživanje se zove Statistika dohotka i uslova života 2013-2017. Sve napreduje. Ako se ovako nastavi, još dvije petoljetke i od siromaštva u Crnoj Gori neće ostati ni prah.

Reklo bi se pod pritiskom da uradi podatke uporedive sa drugim zemljama, Monstat je uradio dio tog posla, samo što izvori podataka nijesu baš jasni. Drugi dio je rađen po starom –  to su “nacionalni”, to jest podaci za unutrašnju upotrebu. Kad se sve sabere, može se naslutiti stvarna slika, ali jedva.

Stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 23,6 odsto. Monstat je objavio i podatke za sve godine od 2013, pa ostaje nejasno – zašto ih nijesmo znali godinama. Bez valjanog objašnjenja ostaje  sumnja da su ih, kad je moralo, dopisali odokativno.

Prag rizika od siromaštva – linija siromaštva –  na godišnjem nivou je za jednočlano domaćinstvo 2.097 eura. Mjesečno, to je 175 eura. Za domaćinstvo koje čine dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 15 godina linija siromaštva je 4.405 eura godišnje, oko 1.100  svakom članu domaćinstva. Mjesečno to je 367 eura za četvoročlanu porodicu, odnosno 92 eura po članu familije.

Prag rizika od siromaštva niži je od prosječne plate, koja je po posljednim podacima  510 eura,  za  143 eura.

Opšte je poznato da četvoročlano domaćinstvo u kojem radi jedan član sa prosječnom platom ne može da sastavi kraj s krajem.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za novembar bila je 640 eura.  Monstat kaže da su na pragu siromaštva, ne duboko u njemu, porodice koje mogu da kupe nešto više od pola potrošačke korpe.

Samo za hranu, četvoročlanoj porodici treba, prema zvaničnim podacima, 260 eura. Monstat će vas osmatrati  ,,na pragu” siromaštva čak i ako vam za  račune, deterdžente, odjeću, obuću i drugo  – ostaje samo sto eura.

Napredak je  to što je Monstat počeo barem da pominje  evropske standarde u računanju siromaštva. Monitor je odavno pisao, EU je 2010. počela da računa rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti.  Taj pokazatelj se dobija kao zbir tri vrste podataka: stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije i stope veoma niskog intenziteta rada.

Da bi približili materiju, naši statističari su naglasili: ,,Kako i samo ime kaže, ovaj indikator ne mjeri nivo siromaštva, već rizik da obuhvaćeni pojedinac bude siromašan, odnosno da ima teškoća da obezbijedi sredstva za standard uobičajen u svojoj zemlji”.

Ono što Eurostat koristi da bi senzibilnije odredio linije između siromašnih i onih koji to nijesu, Monstat upotrebljava kao argument da i nije baš riječ o nekoj sirotinji. ,,…Možemo reći da je stopa rizika od siromaštva više mjera nejednakosti raspodjele dohotka, a ne pokazatelj siromaštva. Ona ne pokazuje, kako ističe Eurostat, koliko je osoba siromašno, nego koliko njih ima raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”.

Podaci o materijalnoj deprivaciji, koje je Monstat, da bi se ugurao u evropsku statistiku morao da objavi, sumorni su. Evropljani, pod većini nerazumljivim pojmom ,,materijalne deprivacije”  računaju da ljudi imaju devet krajnje jednostavnih stvari: adekvatno grijanje stana, veš-mašinu, televizor u boji, automobil, telefon, da svi članovi domaćinstva mogu da provedu sedam dana odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda, kao i da mogu redovno da plaćaju kiriju ili ratu za stan i komunalne račune za domaćinstvo. Ako grijete samo jednu prostoriju, ne možete da odete na porodični odmor i kvar na bojleru vam iz temelja ruši kućni budžet – siromašni ste, ma šta o tome mislio Monstat i ma šta vi htjeli da sakrijete od komšiluka.

Više od trećine građana Crne Gore ne može sebi da priušti najmanje tri od devet stavki.  Skoro 14,9 odsto je ljudi koji žive u domaćinstvima koja nemaju četiri od devet stavki. Oni se smatraju ,,izrazito materijalno depriviranima”. Stopa ekstremne materijalne deprivacije od 5,3 posto u 2017. godini pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti najmanje pet od devet stavki materijalne deprivacije.

Domaćinstva sa izdržavanom djecom više su izložena riziku od siromaštva. Jedan roditelj sa najmanje jednim izdržavanim djetetom ima 28 odsto šansi da bude siromašan. Još malo pa svaki treći.

Stanovnici Sjevera su najizloženiji riziku siromaštva. U 2017. godini, 37,9 odsto tog stanovništva je bilo izloženo riziku siromaštva, dok su stanovnici Centralnog regiona, imali najmanji rizik siromaštva od 15,4 odsto.

I onda je Monstat opet pametovao: ,,U ruralnim oblastima kao i u sjevernom dijelu Crne Gore, standard stanovništva uveliko zavisi od sopstvene proizvodnje. Novčani prihodi stanovništva koji se bave sopstvenom proizvodnjom mogu biti vrlo niski i ukazivati na vrlo nizak standard što ne mora biti slučaj zbog značajne vrijednosti sopstvene proizvodnje”. Eto tako. Pošto se kod računanja statistike siromaštva ne računa ono što neko sam proizvede, ni siva ekonomija i ostalo, a po sjeveru ljudi  imaju po koju kravu i krompir i šargarepu, recimo, sade oko kuće – nema tu sirotinje, no su se ukurvili.

Možda najnevjerovatniji, u ogromnoj konkurenciji je dio u kojem Monstat priča o ,,intenzitetu rada”. Kažu: ,,U Crnoj Gori najveći procenat osoba živi u domaćinstvima koja imaju visok ili veoma visok intezitet rada, u kojima su svi radno sposobni članovi domaćinstva od 18-59 godina radili između 55-100 posto od ukupnog broja mjeseci u kojima su oni mogli raditi”.  Tako je procenat osoba koje žive u domaćinstvima sa veoma niskim intezitetom rada 19,3 odsto.

,,U Crnoj Gori 2013.  ukupno je bilo 171.474 zaposlenih, sa prosječnom zaradom  od 479 eura. Nezaposlenih je  bilo 31.673. U 2017, broj zaposlenih je bio 183.271, broj nezaposlenih  50.263, a prosječna zarada je bila 510 eura. Zaposlenost je za četiri  godine porasla za 17.797 osoba, a prosječna zarada je porasla za 31 euro mjesečno. Te više nego skromne pomake nabolje, anulira značajan  rast nezaposlenosti sa 31.673 u 2013. na 50.263 u 2017. godini. U posmatranom periodu otvoreno je 17.979 novih radnih mjesta , ali je zatvoreno 18.590, što znači  da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521”, saopštili su iz Banke hrane.

Monstat kao da ,,intenzitet rada” računa na osnovu predizbornih obećanja vladajuće partije, ne na osnovu stvarnih radnih mjesta.

Posebna priča su djeca. Stopa djece u riziku od siromaštva je 31,7 odsto. Ako su im roditelji završili osnovnu ili neku drugu školu nižu od srednje, u riziku od siromaštva živi više od tri četvrtine djece.  Precizno: 77,8 odsto. Među djecom čiji su roditelji završili srednju školu njih 34,7 odsto su u riziku od siromaštva. Kod roditelja sa visokim obrazovanjem, šanse za siromaštvo su osam procenata.

Blizu 40 odsto djece u Crnoj Gori živi u domaćinstvima koja nemaju tri od devet stavki materijalne deprivacije. Ništa tatin auto, ništa mamina mašina za pranje veša i još nešto po izboru.

Četiri stavke nema blizu petine djece. Ekstremno deprivirano, sa pet nedostajućih stavki živi 8,4 odsto djece. Tu mora da se kuburi sa kirijom, računima, grijanjem…

Svašta se mora naučiti  – AROPE je standardna Eurostatova varijabla koja predstavlja kombinaciju stope rizika od siromaštva, stope izrazite materijalne deprivacije, kao i stope domaćinstava sa veoma niskim intenzitetom rada. E, po toj varijabli, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, živi preko 40 odsto djece.

Kad smo već uskladili metodologiju, Monstat je morao da objavi i uporedne podatke sa zemljama Evropske unije i onima koje se za članstvo kandiduju. Prije pet godina stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je bila 25,2, u Hrvatskoj 19,5, Makedoniji 24,2, Srbiji, 24,5

Bugarskoj 22,9 odsto. Godine 2017:Crna Gora 23,6, Rumunija 23,6,

Slovenija 13,3, Bugarska 23,4, Hrvatska 20,0… za Makedoniju i Srbiju nema podataka.

Kad si lider, onda si lider – pa i po riziku od siromaštva.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo