Povežite se sa nama

OKO NAS

VRAĆANJE AGRARU U ULCINJSKOJ OPŠTINI: Samo da bude mještana

Objavljeno prije

na

Više od polovine obradivog zemljišta na Primorju se nalazi na teritoriji ulcinjske opštine. Ove jeseni su iz tog grada na strana tržišta išli neki novi proizvodi, ali mnogo manje agruma

 

Podno zidina Šasa, najvećeg mrtvog grada na istočnoj obali Jadrana, na višedecenijski zapuštenom zemljištu, ove godine je krenula plastenička proizvodnja, proizvodnja povrća na otvorenom, uspostavljaju se zasadi agruma.

Zakupac zemljišta od oko 70 hektara, kompanija Voli, je započela sredinom septembra oglednu proizvodnju čuvene Iceberg salate. Bilo je više pokušaja uzgoja tog proizvoda u našem regionu, ali se nije postizao zadovoljavajući kvalitet. Pokazalo se da plodno zaleđe Ulcinja ima sve preduslove za proizvodnju ove visokokvalitetne salate.

Eksperti Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) su još početkom osamdesetih godina prošloga vijeka uradili analizu koja je pokazala da se na prostoru od mora do Skadarskog jezera može proizvoditi organska hrana koja bi mogla podmirivati potrebe oko 350 hiljada ljudi. Više od polovine stanovništva Crne Gore!

U vrijeme najvećeg poleta turizma ovo područje je bilo glavni snadbjevač hranom gostiju koji su boravili na ulcinjskoj rivijeri, a  poljoprivredni proizvodi iz Ulcinja su se mogli naći širom bivše Jugoslavije. Dok nijesu uvedene sankcije prema Rusiji, ulcinjske mandarine i klementine su šleperima izvožene i prodavane na pijacama u Moskvi i San Petersburgu.

U ovoj opštini ima čak preko 300.000 stabala agruma, pa je ove godine cijena kilograma mandarina bila tek oko 20 centi. Ostalo je mnogo neobranih ostalih južnih kultura, posebno šipkova i smokava.

Zato se nameće potreba prerade voća i povrća, koju iz “Volija” najavljuju za pet do šest godina. Procjena je da će do tada biti dovoljno proizvoda, odnosno sirovina sa zakupljenog prostora, kao i iz otkupa sa Anamalskog područja.

,,Projekat nazivam ‘agrarnom revolucijom’ u državi, jer mislim da veliki broj porodica i gazdinstava može pronaći budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji zasnovanoj na modernim tehnologijama i uz puno ličnog angažovanja“, rekao je direktor Agrobiznis sektora u toj kompaniji Jaroslav Stupavski.

Istovremeno je Vlada Crne Gore ,,u cilju realizacije novih investicija u poljoprivredi, kroz održivu valorizaciju prirodnih resursa”, nedavno raspisala novi javni poziv za davanje u zakup čak 192 hektara zemljišta na lokalitetima Šas i Fraskanjel na period od 30 godina. To je do sada najveća površina koja se daje u zakup u našoj zemlji.

I u lokalnoj samoupravi navode da je uz turizam, poljoprivreda najvažnija strateška grana razvoja Ulcinja. ,,Polazeći od značaja poljoprivrede za našu opštinu i veliki broj naših građana, kao i trendova na regionalnom i svjetskom tržištu, Sekretarijat za privredu i ekonomski razvoj opštine Ulcinj je inicirao projekat podsticanja i investiranja u poljoprivredu”, kaže za Monitor rukovodilac ovog resora dr Agron Ibrahimi.

On navodi da će podsticaji i ulaganje u agrar, u vidu subvencija, biti izmirivani u iznosu od 50 do 80 odsto od ukupne investicije, a sve u cilju da se podstakne proizvodnja i mještani ostanu na svojim ognjištima tim prije što se za nekoliko mjeseci završava rekonstrukcija magistralnog puta od Ulcinja prema Vladimiru.  Veliki dio stanovništva u zaleđu ove opštine, posebno u selima prema granici sa Albanijom, se iselio u inostranstvo, ili je prešao da živi u Ulcinj ili u Bar.

Upitan kako će se izmirivati šteta od požara nastala u ulcinjskoj Maslinadi početkom oktobra, Ibrahimi je rekao da će Opština pomoći, u saradnji sa Vladom. U toj najvećoj stihiji u istoriji koja je zahvatila maslinjake, stradalo je čak 1.350 stoljetnih stabala, a procijenjena šteta iznosi oko milion eura.

Pokazalo se da su najbrže gorjele masline na prostoru koji godinama nije bio obrađivan i adekvatno održavan.

,,Smatram da je pravi trenutak da se razmotri mogućnost da brda- koja su Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja ostala kao zelene površine, a njihovi nagibi i sastav zemljišta omogućavaju sadnju maslina- budu planirana kao maslinjaci. Prilikom tih razmatranja treba imati u vidu da postoji mehanizacija koja mljevenjem kamene podloge stvara, pored već datih prirodnih uslova, pogodno tlo za sadnju maslina. Najbliži primjer je Hrvatska koja je na velikom dijelu brda i visoravni svoje obale rastinje pretvorila u plantaže maslina. To su mnogo ranije uradile sve zemlje Mediterana”, kaže nekadašnji opštinski funkcioner Ljatif Avdo Gorana.

Dok se na to čeka, mnogi Ulcinjani su zasadili na hiljade stabala novih sorti maslina na svojim imanjima. Tradicionalna sorta žutica, iako izuzetno kvalitetna, ne rađa svake godine.

,,Mislim da smo konačno shvatili da je ovo mali prostor gdje svaki grumen zemlje vrijedi grumen zlata. Znamo takođe da se ona ne smije prodavati ili izdavati na 99 godina, već treba promovisati privatno-javno partnerstvo sa relevantnim investitorima koji imaju osjećaj za prostor i prirodu, a ne samo želju za što bržim profitom. Ulcinjske resurse treba obazrivo zaštititi, pravilno valorizovati, a ne brutalno eksploatisati”, kaže ekolog Dželal Hodžić napominjući da se čak 60 odsto obradivog zemljišta na Primorju nalazi na teritoriji ove opštine.

 

Ruralni turizam i poljoprivreda za bolju ponudu

„Ministarstvo održivog razvoja i turizma zajedno sa drugim resorima Vlade ulaže znatne napore na stvaranju ambijenta za sve one koji žele da se bave ruralnim turizmom“, kaže za Monitor direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić.

Prema njegovim riječima, pravilnom valorizacijom evidentnih preduslova, ruralni turizam uz povezivanje sa poljoprivredom može postati važan dio integralne turističke ponude Crne Gore.

Hodžić je najavio da će do kraja ove godine biti usvojena Strategija razvoja ruralnog turizma Crne Gore sa Akcionim planom do 2023. godine, te dodao da će unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima povoljno uticati na stvaranje povoljnijeg ambijenta za razvoj ruralnog turizma.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo