Povežite se sa nama

OKO NAS

VRAĆANJE AGRARU U ULCINJSKOJ OPŠTINI: Samo da bude mještana

Objavljeno prije

na

Više od polovine obradivog zemljišta na Primorju se nalazi na teritoriji ulcinjske opštine. Ove jeseni su iz tog grada na strana tržišta išli neki novi proizvodi, ali mnogo manje agruma

 

Podno zidina Šasa, najvećeg mrtvog grada na istočnoj obali Jadrana, na višedecenijski zapuštenom zemljištu, ove godine je krenula plastenička proizvodnja, proizvodnja povrća na otvorenom, uspostavljaju se zasadi agruma.

Zakupac zemljišta od oko 70 hektara, kompanija Voli, je započela sredinom septembra oglednu proizvodnju čuvene Iceberg salate. Bilo je više pokušaja uzgoja tog proizvoda u našem regionu, ali se nije postizao zadovoljavajući kvalitet. Pokazalo se da plodno zaleđe Ulcinja ima sve preduslove za proizvodnju ove visokokvalitetne salate.

Eksperti Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) su još početkom osamdesetih godina prošloga vijeka uradili analizu koja je pokazala da se na prostoru od mora do Skadarskog jezera može proizvoditi organska hrana koja bi mogla podmirivati potrebe oko 350 hiljada ljudi. Više od polovine stanovništva Crne Gore!

U vrijeme najvećeg poleta turizma ovo područje je bilo glavni snadbjevač hranom gostiju koji su boravili na ulcinjskoj rivijeri, a  poljoprivredni proizvodi iz Ulcinja su se mogli naći širom bivše Jugoslavije. Dok nijesu uvedene sankcije prema Rusiji, ulcinjske mandarine i klementine su šleperima izvožene i prodavane na pijacama u Moskvi i San Petersburgu.

U ovoj opštini ima čak preko 300.000 stabala agruma, pa je ove godine cijena kilograma mandarina bila tek oko 20 centi. Ostalo je mnogo neobranih ostalih južnih kultura, posebno šipkova i smokava.

Zato se nameće potreba prerade voća i povrća, koju iz “Volija” najavljuju za pet do šest godina. Procjena je da će do tada biti dovoljno proizvoda, odnosno sirovina sa zakupljenog prostora, kao i iz otkupa sa Anamalskog područja.

,,Projekat nazivam ‘agrarnom revolucijom’ u državi, jer mislim da veliki broj porodica i gazdinstava može pronaći budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji zasnovanoj na modernim tehnologijama i uz puno ličnog angažovanja“, rekao je direktor Agrobiznis sektora u toj kompaniji Jaroslav Stupavski.

Istovremeno je Vlada Crne Gore ,,u cilju realizacije novih investicija u poljoprivredi, kroz održivu valorizaciju prirodnih resursa”, nedavno raspisala novi javni poziv za davanje u zakup čak 192 hektara zemljišta na lokalitetima Šas i Fraskanjel na period od 30 godina. To je do sada najveća površina koja se daje u zakup u našoj zemlji.

I u lokalnoj samoupravi navode da je uz turizam, poljoprivreda najvažnija strateška grana razvoja Ulcinja. ,,Polazeći od značaja poljoprivrede za našu opštinu i veliki broj naših građana, kao i trendova na regionalnom i svjetskom tržištu, Sekretarijat za privredu i ekonomski razvoj opštine Ulcinj je inicirao projekat podsticanja i investiranja u poljoprivredu”, kaže za Monitor rukovodilac ovog resora dr Agron Ibrahimi.

On navodi da će podsticaji i ulaganje u agrar, u vidu subvencija, biti izmirivani u iznosu od 50 do 80 odsto od ukupne investicije, a sve u cilju da se podstakne proizvodnja i mještani ostanu na svojim ognjištima tim prije što se za nekoliko mjeseci završava rekonstrukcija magistralnog puta od Ulcinja prema Vladimiru.  Veliki dio stanovništva u zaleđu ove opštine, posebno u selima prema granici sa Albanijom, se iselio u inostranstvo, ili je prešao da živi u Ulcinj ili u Bar.

Upitan kako će se izmirivati šteta od požara nastala u ulcinjskoj Maslinadi početkom oktobra, Ibrahimi je rekao da će Opština pomoći, u saradnji sa Vladom. U toj najvećoj stihiji u istoriji koja je zahvatila maslinjake, stradalo je čak 1.350 stoljetnih stabala, a procijenjena šteta iznosi oko milion eura.

Pokazalo se da su najbrže gorjele masline na prostoru koji godinama nije bio obrađivan i adekvatno održavan.

,,Smatram da je pravi trenutak da se razmotri mogućnost da brda- koja su Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja ostala kao zelene površine, a njihovi nagibi i sastav zemljišta omogućavaju sadnju maslina- budu planirana kao maslinjaci. Prilikom tih razmatranja treba imati u vidu da postoji mehanizacija koja mljevenjem kamene podloge stvara, pored već datih prirodnih uslova, pogodno tlo za sadnju maslina. Najbliži primjer je Hrvatska koja je na velikom dijelu brda i visoravni svoje obale rastinje pretvorila u plantaže maslina. To su mnogo ranije uradile sve zemlje Mediterana”, kaže nekadašnji opštinski funkcioner Ljatif Avdo Gorana.

Dok se na to čeka, mnogi Ulcinjani su zasadili na hiljade stabala novih sorti maslina na svojim imanjima. Tradicionalna sorta žutica, iako izuzetno kvalitetna, ne rađa svake godine.

,,Mislim da smo konačno shvatili da je ovo mali prostor gdje svaki grumen zemlje vrijedi grumen zlata. Znamo takođe da se ona ne smije prodavati ili izdavati na 99 godina, već treba promovisati privatno-javno partnerstvo sa relevantnim investitorima koji imaju osjećaj za prostor i prirodu, a ne samo želju za što bržim profitom. Ulcinjske resurse treba obazrivo zaštititi, pravilno valorizovati, a ne brutalno eksploatisati”, kaže ekolog Dželal Hodžić napominjući da se čak 60 odsto obradivog zemljišta na Primorju nalazi na teritoriji ove opštine.

 

Ruralni turizam i poljoprivreda za bolju ponudu

„Ministarstvo održivog razvoja i turizma zajedno sa drugim resorima Vlade ulaže znatne napore na stvaranju ambijenta za sve one koji žele da se bave ruralnim turizmom“, kaže za Monitor direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić.

Prema njegovim riječima, pravilnom valorizacijom evidentnih preduslova, ruralni turizam uz povezivanje sa poljoprivredom može postati važan dio integralne turističke ponude Crne Gore.

Hodžić je najavio da će do kraja ove godine biti usvojena Strategija razvoja ruralnog turizma Crne Gore sa Akcionim planom do 2023. godine, te dodao da će unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima povoljno uticati na stvaranje povoljnijeg ambijenta za razvoj ruralnog turizma.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo