Povežite se sa nama

DRUŠTVO

140 GODINA ZAŠTIĆENOG PROSTORA BIOGRADSKA GORA:  Umijemo li da čuvamo prašumu kao što je umio kralj Nikola

Objavljeno prije

na

Uprkos institucionalnom i zakonskom okviru, mnogo šta ukazuje da Biogradska gora nije ni približno zaštićena kao u vrijeme, kada je 1878. godine taj prostor knjaz Nikola proglasio zaštićenim prostorom. Samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park u svijetu (Jelouston , SAD)

 

„O tome koliko je prostor NP Biogradska gora danas zaštićen suštinski može se polemisati”. Te riječi, koje je nedavno na svečanoj akademiji, kojom je obilježeno 140 godina neformalne i formalne zaštite prirodnog dragulja Crne Gore,  izgovorio  dekan Filozovskog fakulteta, Goran Barović,  oslikavaju stvarnu brigu države o Biogrdskoj gori.

Država je za minulih 14 decenija na različite načine i različitim intenzitetom štitila jednu od tri posljednje pašuma i prvi zaštićeni prostor u Evropi.  Svijest o značaju tog prostora postojala je uvijek, ali ponekad je falilo snage i volje da se on na pravi način i čuva.

Samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park u svijetu (Jelouston, SAD), na prostoru oko Biogradskog jezera 1878. godine nastao je Knjažev zabran, kasnije Branik kralja Nikole, a od 1952. godine NP Biogradska gora.

Navodno, prije četrnest decenija, Rovčani i Moračani su se dogvorili da knjazu Nikoli poklone svoje posjede oko Biogradskog jezera, a knjaz je taj prostor proglasio zaštićenim područjem. Pored Biogradske gore, te godine isti status su dobila još tri područja u okolini Nikšića. Prema drugoj verziji,  plemenski glavari nijesu se svojevljno odrekli svoje imovine, već je knjaz , oduševljen ljepotom prašume i  jezera, naredio da se taj prostor čuva i da se ne koristi u private svrhe. Bilo  šta od toga da je tačno, ne može se osporiti da je tadašnji crnogorski gospodar  imao ekološku viziju i dobro procijenio šta je za čuvanje i zaštitu države.

Mnogo je angdota, pričaju lokalni hroničari, iz tog perioda. Priča se kako je jedan od kolašinskih uglednih ljudi,  zadužen za brigu o Biogradskoj gori,  pitao da li može da pokosi livade na toj teritoriji, a sijeno koristi kako bi izimio stoku na Bjelasici.  Knjaz mu je, navodno, tada odgovorio da ne bi bilo lijepo da neko ko čuva takvo prirodno bogastvo, istovremeno,  ima materijalne koristi od njega. Prema nekim podacima, do kojih je u svojim istraživanjima došao Kolašinac Branislav Jeknić, zbog krađe ribe iz Biogradskog jezera, lovokradice su  bile surovo kažnjene, u nekoliko slučjeva  padele su glave.

,,U svakom slučaju,  ako se čak i uzme obzir da  neke priče i nemaju uporište u stvarnosti,  u to doba postojala je stroga kontrola prirodnih bogatstava oko Biogradskog jezera.  U knjažev zabran niti se moglo niti se smjelo. Postoje mnogobrojni dokumenti iz tog perioda koji potvrđuju  da je knjaz u svakom trenutku vodio računa šta se dešava oko Biogradskog jezera i potrudio se da to zaista bude zabran za okolno stanovništvo”,  kaže Jeknić.

Bivši dugogodišnji direktor tog NP Dragiša Dožić u izjavi za Monitor  kaže  da je sada stanje mnogo drugačije, te da nadležni za brigu o tom prostoru nijesu ni približno ažurni. On je više puta upozoravao na „pretjeranu  komercijalizaciju“ prašumskog dijela.

,,Prostornim planom Bjelasice i Komova, napravljene su bitne izmjene, kada je riječ o zaštitnim zonama parka, u odnosu na stariji dokument Prostorni plan NP Biogradska gora. Sve to pogoduje jedino profitersko-menadžerskim grupama, a prašumi prijeti devastacija”, tvrdi Dožić.

Prema njegovim riječima, tim izmjenama pretjerano jača privredna djelatnost u NP, a marginalizuje zaštitna, edukativna i naučno-istraživačka funkcija. Biviši direktor NP od odgovrnih je više puta tražio da odgovore da li se promjenom uređenja prostora i režima u planu zona obustavlja postupak kandidovanja NP za upis na UNESKO-vu listu svjetske prirodne baštine.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je nedavno kazao da je  NP 2010. godine upisan na tentativnu listu Crne Gore za UNESKO. Isto je, tvrdi on, učinjeno  ove godine kad je riječ o kandidaturi bukove šume Biogradske gore, što bi omogućilo priključenje multinacionalnoj nominaciji bukovih prašuma i izvornih šuma Karpata i ostalih regija Evrope. NP je, kazao je Radulović, ozbiljan kandidat da bude uvršten  na listu ekološka mreža Natura 2000.

No Dožić  upozorava: ,,Ponašanje odgovornih u Javnom preduzeću (JP) NP Crne Gore navodi na sumnju  da sprječavaju  upis  Biogradske gore kod UNESKO-a. Sve zbog toga što bi primjenom svjetskih standarda  i normi u očuvanju zaštićenih prostora, bila onemogućena  radikalna menadžerska ponašanja i planovi grupnog profiterstva”.

On tvrdi da u  dugoj istoriji postojanja Biogradska gora sve do danas nikad  nije poslovala na principu sopstvenih prihoda. Prije svega, tvrdi Dožić, zbog toga što je prioritetan cilj bio  očuvanje jedinstvenog prašumskog rezervata.

Prema riječima direktora JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvira Klice, „zaštita koju je knjaz Nikola ostavio u amanet je i sada priroitet“ tom preduzeću. „Tagom dosadašnjih istraživanja težićemo tehničkom i ekološki prihvatljivom rješenju za zaštitu Biogradskog jezera”, najavio je on.  Istovremeno, pohvalio se i ovogodišnjom  rekordnom posjetom od 60.000 turista u prašumi.

Broj posjetilaca, smatra bivši direktor, ipak, treba da je u drugom planu. Prioritet bi, objašnjava Dožić za  Monitor trebalo da bude naučno istraživački rad i zaštita.

Da je saradnja sa Univerzitetom Crne Gore zapostavljena i da nije na zadovoljavajućem nivou  sa svečane akademije poručio je i dekan Filozovskog fakulteta. On je pozvao na tješnju i intenzivniju saradnju NP sa naučnom zajednicom.

Naučna zajednica je, podsjećaju poznavaoci borbe za očuvanje Biogradske gore, u prošlosti, nekoliko puta izvojevala značajne pobjede nad onima koji su htjeli ličnu materijalnu korist od tog prostora. Duga je i uspješna tradicija  odbrane prašumskog rezervata. Posebno je  daleka  1934. godina  bila vrijeme velikih iskušenja u očuvanju Biogradske gore od ambicija  rukovodilaca  privrednog giganta ŠIPAD-a, koji su namjravali da iskorištavaju stoljetnu drvnu masu. Nekoliko godina kasnije, Zetska banska uprava podnijela je Direkciji šuma iz Skoplja,  zahtjev za podizanje objekata na Biogradskom jezeru. Zahtjev je odbijen. Potom, 1958. godine Savezna komisija za fizičku kulturu SFRJ uradila je projekat za izgradnju Zimskog sportskog centra na području sadašnjeg nacionalnog parka.

„Posle duže rasprave ekspertska komisija za pregled projekta,  sa akademikom Vilotijem Blačićem na čelu, podržana naučnim institucijama, uglednim javnim i kulturnim radnicima i državnim organima za zaštitu prirode,  odbacila je projekat u cjelini. A 1965. godine Sekreterijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo naručio je  Elaborat o mogućnostima korišćenja Biogradske gore.  I ta ideja je osujećena  jer je u odbranu prašume ustala struka i nauka iz Evrope i tadašnje Jugoslavije“, sjeća se Dožić.

Sve to obavezuje da dobro  otvorimo oči.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UZALUD NOVI PRAVILNIK O KORIŠĆENJU PLAŽA: Svako po svome

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neprikladni i neuređeni kamenjar

 

Uoči turističke sezone Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je nova pravila o korišćenju plaža na Crnogorskom primorju. Pokušaji nadležnog Ministarstva i Javnog preduzeća Morsko dobro da riješe ozbiljne probleme oko korišćenja i uređenosti pretrpanih kupališta na moru, kao da su propali kroz vreli sitni pijesak. Zakupci plaza najčešće ne poštuju postavljene uslove za korišćenje preuzetih kvadrata morskog žala, što nailazi na osudu turista i mještana primorskih gradova.

Gužva na plažama je ogromna, pijesak se i ne vidi od ležaljki i suncobara, prilazi plažama su neuređeni, prepuni smeća i neprijatnih mirisa, svuda su rampe za naplatu parkinga po enormnim cijenama. Pojedini zakupci nekažnjeno betoniraju dijelove plaža ili postavlaju daščane podove na kojima otvaraju ugostiteljske objekte na pjeni od mora.

Najnoviji Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, donosi poboljšana rješenja sistema korišćenja plaža, ali se ona na terenu u većini slučajeva ne poštuju. Nesklad između propisanog i primijenjenog očigledan je na primjeru zauzetosti skupih pješčanih kvadrata, prema kojem zakupci najčešće ne poštuju pravilo da oslobode polovinu zakupljenog prostora od ležaljki i suncobrana za one posjetioce koji ne žele da ih iznajmljuju.

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Međutim, zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neki neprikladni i neuređeni kamenjar.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI REBALANS ZA NOVA ZADUŽENJA: Cijena nemoći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država  nije u stanju da otplaćuje dospjele dugove bez „refinansiranja“. Samo za  obveznice emitovane 2016. koje dospjevaju naredne godine treba pripremiti 580,5 miliona. Otprilike onoliko koliko će se, prema nezvaničnim najavama, država dodatno zadužiti tokom ove godine

 

Umjesto za planiranih 250, Vlada Duška Markovića pokušaće da državu do kraja godine zaduži za 750 miliona eura. Dodatnih 500 miliona, prema još nezvaničnim informacijama, poslužiće za vraćanje dugova koji dospijevaju naredne godine.

Odluka o rebalansu budžeta i (ne)planiranom zaduženju mogla bi biti donijeta na sjednici Vlade koja će se održati u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampariji.Prema istim najavama, poslanici bi se o predloženom rebalansu izjasnili do kraja mjeseca. Prije odlaska na ljetnji raspust. Navodno, odluka o zaduženju donosi se kako bi se obezbijedili krediti pod povoljnijim uslovima, pošto se naredne godine, kažu, očekuje pogoršanje uslova na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, dok ovaj broj Monitora stigne do vas, bićete u prilici da čujete precizne cifre i zvanično obrazloženje odluke.

Priču o uzimanju kredita „dok je vrijeme“ slušali smo i prošle godine kada je ista Vlada, jednako nenajavljeno, radila ne jedan nego dva rebalansa budžeta. Jedna od glavnih izmjena Zakona o budžetu za 2018. godinu odnosila sa na zaduženja koja su, sa prvobitno planiranih 295 narasla na astronomskih 740 miliona. Sve uz objašnjenja kako rebalans „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije…”. I tvrdnji da se krediti uzimaju zato što će naredne godine biti skuplji.

Tada je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović objašnjavao kako ćemo „značajne kredite koji dospijevaju 2020. i 2021. godine refinansirati na duži period i time napraviti značajne uštede u našem budžetu”. Simović je zaboravio da pomene kako će te „značajne uštede“ biti ostvarene na račun budućnosti zemlje, i generacija na koje prebacujemo naše dugove. Pod uslovom da oni, u međuvremenu, ne odu iz Crne Gore.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo