Povežite se sa nama

DRUŠTVO

140 GODINA ZAŠTIĆENOG PROSTORA BIOGRADSKA GORA:  Umijemo li da čuvamo prašumu kao što je umio kralj Nikola

Objavljeno prije

na

Uprkos institucionalnom i zakonskom okviru, mnogo šta ukazuje da Biogradska gora nije ni približno zaštićena kao u vrijeme, kada je 1878. godine taj prostor knjaz Nikola proglasio zaštićenim prostorom. Samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park u svijetu (Jelouston , SAD)

 

„O tome koliko je prostor NP Biogradska gora danas zaštićen suštinski može se polemisati”. Te riječi, koje je nedavno na svečanoj akademiji, kojom je obilježeno 140 godina neformalne i formalne zaštite prirodnog dragulja Crne Gore,  izgovorio  dekan Filozovskog fakulteta, Goran Barović,  oslikavaju stvarnu brigu države o Biogrdskoj gori.

Država je za minulih 14 decenija na različite načine i različitim intenzitetom štitila jednu od tri posljednje pašuma i prvi zaštićeni prostor u Evropi.  Svijest o značaju tog prostora postojala je uvijek, ali ponekad je falilo snage i volje da se on na pravi način i čuva.

Samo šest godina nakon što je proglašen prvi nacionalni park u svijetu (Jelouston, SAD), na prostoru oko Biogradskog jezera 1878. godine nastao je Knjažev zabran, kasnije Branik kralja Nikole, a od 1952. godine NP Biogradska gora.

Navodno, prije četrnest decenija, Rovčani i Moračani su se dogvorili da knjazu Nikoli poklone svoje posjede oko Biogradskog jezera, a knjaz je taj prostor proglasio zaštićenim područjem. Pored Biogradske gore, te godine isti status su dobila još tri područja u okolini Nikšića. Prema drugoj verziji,  plemenski glavari nijesu se svojevljno odrekli svoje imovine, već je knjaz , oduševljen ljepotom prašume i  jezera, naredio da se taj prostor čuva i da se ne koristi u private svrhe. Bilo  šta od toga da je tačno, ne može se osporiti da je tadašnji crnogorski gospodar  imao ekološku viziju i dobro procijenio šta je za čuvanje i zaštitu države.

Mnogo je angdota, pričaju lokalni hroničari, iz tog perioda. Priča se kako je jedan od kolašinskih uglednih ljudi,  zadužen za brigu o Biogradskoj gori,  pitao da li može da pokosi livade na toj teritoriji, a sijeno koristi kako bi izimio stoku na Bjelasici.  Knjaz mu je, navodno, tada odgovorio da ne bi bilo lijepo da neko ko čuva takvo prirodno bogastvo, istovremeno,  ima materijalne koristi od njega. Prema nekim podacima, do kojih je u svojim istraživanjima došao Kolašinac Branislav Jeknić, zbog krađe ribe iz Biogradskog jezera, lovokradice su  bile surovo kažnjene, u nekoliko slučjeva  padele su glave.

,,U svakom slučaju,  ako se čak i uzme obzir da  neke priče i nemaju uporište u stvarnosti,  u to doba postojala je stroga kontrola prirodnih bogatstava oko Biogradskog jezera.  U knjažev zabran niti se moglo niti se smjelo. Postoje mnogobrojni dokumenti iz tog perioda koji potvrđuju  da je knjaz u svakom trenutku vodio računa šta se dešava oko Biogradskog jezera i potrudio se da to zaista bude zabran za okolno stanovništvo”,  kaže Jeknić.

Bivši dugogodišnji direktor tog NP Dragiša Dožić u izjavi za Monitor  kaže  da je sada stanje mnogo drugačije, te da nadležni za brigu o tom prostoru nijesu ni približno ažurni. On je više puta upozoravao na „pretjeranu  komercijalizaciju“ prašumskog dijela.

,,Prostornim planom Bjelasice i Komova, napravljene su bitne izmjene, kada je riječ o zaštitnim zonama parka, u odnosu na stariji dokument Prostorni plan NP Biogradska gora. Sve to pogoduje jedino profitersko-menadžerskim grupama, a prašumi prijeti devastacija”, tvrdi Dožić.

Prema njegovim riječima, tim izmjenama pretjerano jača privredna djelatnost u NP, a marginalizuje zaštitna, edukativna i naučno-istraživačka funkcija. Biviši direktor NP od odgovrnih je više puta tražio da odgovore da li se promjenom uređenja prostora i režima u planu zona obustavlja postupak kandidovanja NP za upis na UNESKO-vu listu svjetske prirodne baštine.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je nedavno kazao da je  NP 2010. godine upisan na tentativnu listu Crne Gore za UNESKO. Isto je, tvrdi on, učinjeno  ove godine kad je riječ o kandidaturi bukove šume Biogradske gore, što bi omogućilo priključenje multinacionalnoj nominaciji bukovih prašuma i izvornih šuma Karpata i ostalih regija Evrope. NP je, kazao je Radulović, ozbiljan kandidat da bude uvršten  na listu ekološka mreža Natura 2000.

No Dožić  upozorava: ,,Ponašanje odgovornih u Javnom preduzeću (JP) NP Crne Gore navodi na sumnju  da sprječavaju  upis  Biogradske gore kod UNESKO-a. Sve zbog toga što bi primjenom svjetskih standarda  i normi u očuvanju zaštićenih prostora, bila onemogućena  radikalna menadžerska ponašanja i planovi grupnog profiterstva”.

On tvrdi da u  dugoj istoriji postojanja Biogradska gora sve do danas nikad  nije poslovala na principu sopstvenih prihoda. Prije svega, tvrdi Dožić, zbog toga što je prioritetan cilj bio  očuvanje jedinstvenog prašumskog rezervata.

Prema riječima direktora JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvira Klice, „zaštita koju je knjaz Nikola ostavio u amanet je i sada priroitet“ tom preduzeću. „Tagom dosadašnjih istraživanja težićemo tehničkom i ekološki prihvatljivom rješenju za zaštitu Biogradskog jezera”, najavio je on.  Istovremeno, pohvalio se i ovogodišnjom  rekordnom posjetom od 60.000 turista u prašumi.

Broj posjetilaca, smatra bivši direktor, ipak, treba da je u drugom planu. Prioritet bi, objašnjava Dožić za  Monitor trebalo da bude naučno istraživački rad i zaštita.

Da je saradnja sa Univerzitetom Crne Gore zapostavljena i da nije na zadovoljavajućem nivou  sa svečane akademije poručio je i dekan Filozovskog fakulteta. On je pozvao na tješnju i intenzivniju saradnju NP sa naučnom zajednicom.

Naučna zajednica je, podsjećaju poznavaoci borbe za očuvanje Biogradske gore, u prošlosti, nekoliko puta izvojevala značajne pobjede nad onima koji su htjeli ličnu materijalnu korist od tog prostora. Duga je i uspješna tradicija  odbrane prašumskog rezervata. Posebno je  daleka  1934. godina  bila vrijeme velikih iskušenja u očuvanju Biogradske gore od ambicija  rukovodilaca  privrednog giganta ŠIPAD-a, koji su namjravali da iskorištavaju stoljetnu drvnu masu. Nekoliko godina kasnije, Zetska banska uprava podnijela je Direkciji šuma iz Skoplja,  zahtjev za podizanje objekata na Biogradskom jezeru. Zahtjev je odbijen. Potom, 1958. godine Savezna komisija za fizičku kulturu SFRJ uradila je projekat za izgradnju Zimskog sportskog centra na području sadašnjeg nacionalnog parka.

„Posle duže rasprave ekspertska komisija za pregled projekta,  sa akademikom Vilotijem Blačićem na čelu, podržana naučnim institucijama, uglednim javnim i kulturnim radnicima i državnim organima za zaštitu prirode,  odbacila je projekat u cjelini. A 1965. godine Sekreterijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo naručio je  Elaborat o mogućnostima korišćenja Biogradske gore.  I ta ideja je osujećena  jer je u odbranu prašume ustala struka i nauka iz Evrope i tadašnje Jugoslavije“, sjeća se Dožić.

Sve to obavezuje da dobro  otvorimo oči.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo