Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZARADE NA LEDU: I dalje minimalni minimalac

Objavljeno prije

na

Razlika u prosječnim platama u Sloveniji i Crnoj Gori je više nego dvostruka – 570 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj za 331 euro je veća od one u Crnoj Gori. Trećem mjestu se u zube ne gleda, iako ga od četvrtog dijeli samo 64 eura za koliko je plata u BiH niža nego kod nas. Srbija zaostaje za 91 euro, a Makedonija za 119

 

Novu 2019. najslabije plaćeno radništvo u Crnoj Gori dočekuje sa malo ili nimalo nade da će njihove zarade porasti. Po najavama koje stižu iz Vlade, šanse da minimalna zarada sa sadašnjih 193 poraste na 250 eura, gotovo da ne postoje.

Rasprava na Socijalnom savjetu o tome da bi minimalne zarade trebale da budu povećane do iznosa polovine prosječne plate, koja je sada 510 eura, počele su još u februaru 2018. Bio je to predlog sindikata, koji je podržala Socijaldemokratska partija. Tada je najavljivano da će radna grupa, u roku od jednog mjeseca, pored fiskalnih efekata, razmotriti i efekte uvoženja startnog neoporezivog dijela zarade. To je trebalo da bude kompenzacija poslodavcima.

Prođe godina, a čitava stvar nije mrdnula sa mjesta. Premijer Duško Marković nedavmo je rekao da bi povećanje minimalne zarade moglo uticati na rast nezaposlenosti, jer najmanje produktivne radnike može dovesti do gubitka posla ili ih natjerati da pređu u neformlanu zonu, ukoliko se poslodavcu ne isplati da ih registruje. Na premijerskom satu dodatno je, sve hvaleći sveukupni rast svih ekonomskih parametara, pritvrdio da ,,Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića”.

Na prošle sedmice održanoj sjednici Socijalnog savjeta, stiglo se do dogovora da će se predstavnici sindikata, vlade i poslodavaca ponovo sastati u februaru. U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da predstavnici vlade nemaju dovoljno jake argumente kojima bi opravdali nisku minimalnu zaradu.

,,Da li će ili ne doći do prijeko potrebnog povećanja minimalne zarade ostaje da se vidi na narednoj sjednici Socijalnog savjeta na kojoj će, nadam se ,doći do konačnog i argumentovanog ‘ukrštanja’ podataka”, kaže Sandra Obradović, članica Izvršnog odbora USSCG.

Ona podsjeća da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u regionu. ,,Znamo da je Balkan najsiromašniji dio Evrope, tako da možemo slobodno reći da imamo najmanju minimalnu zaradu u Evropi, koja sa 193 eura iznosi 37 odsto prosječne zarade od 510 eura”.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović kaže da je predlog privrede da se minimalna zarada poveća uz istovremeno smanjenje doprinosa koji se obračunavaju na teret poslodavaca i zaposlenih.

Po podacima Poreske uprave za 2017. godinu broj zaposlenih koji su primali platu od tačno 193 eura bio je 9.849. Platu između 193 i 250 eura primalo je 51.148 ljudi. Prema zvaničniim podacima u Crnoj Gori trenutno ima oko 195 hiljada zaposlenih. To znači da bi povećanje minimalne zarade obuhvatalo skoro trećinu zaposlenih. Ukoliko bi minimalna zarada bila povećana na 250 eura, veće plate moralo bi da dobija oko 60 hiljada ljudi. Iznos povećanja bio bi između 57 i jednog eura. Trošak je to.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da bi sa porastom minimalne zarade, porastao i životni standard najugroženijeg stanovništva, povećala bi se uplata doprinosa za PIO, a samim tim zaposleni bi se mogli nadati većim penzijama. ,,Takođe, povećanjem doprinosa na dobitku bi bila i država jer bi se na taj način dodatno punio budžet i fondovi. Sa druge strane, protivnici povećanja minimalne zarade navode da bi u srednjem roku povećanje minimalne zarade zasigurno dovelo do povećanja nezaposlenosti i otpuštanja radnika. USSCG se sa tim ne slaže”, kaže Sandra Obradović.

Vladina priča o suzbijanju sive zone zadržavanjem niske minimalne zarade puna je rupa. I vrapci znaju da veliki dio zaposlenih dio zarade prima mimo regularnih tokova.

Zato računanje na osnovu zvaničnih podataka kod nas ima ugrađenu ozbiljnu manu. Podaci jednostavno nijesu tačni. Ni Poreska uprava ni niko od zvaničnih institucija ne zna koliko ljudi zaista prima platu manju od 250 eura, a koliko njih je samo osigurano na taj iznos, dok dio zarade primaju ,,na ruke”. Uređenoj državi povećanje minimalne zarade moralo bi da bude korisno, jer bi naplatila više poreza i doprinosa. Naša je nekako senzibilnija. Meko srce prema poslodavcima, priča se, često potiče od toga što su poslovi različitih velikih firmi vrlo često zapravo poslovi ljudi iz vlasti i onih sa kojima su blisko povezani. Prosto je: ako bi više novca išlo u državnu kasu, manje bi stizalo do njihovih džepova.

Sirotinja će već nekako da preživi, žilavo je to. A zgodno dođe fakat da onome ko ima malo svaka vanredna pomoć dobro dođe. Recimo pred izbore.

Posljednji put minimalna zarada u Crnoj Gori je povećana 2013. godine. Odavno je najniža među komšijama. U Crnoj Gori, minimalna zarada je 37 posto od prosječne zarade, dok je u zemljama regiona minimalna zarada od 47 do 53 posto prosječne, objavljeno je ranije iz sindikata.

Minimalna zarada u Makedoniji iznosi 196 eura, u BiH 208, Srbiji 213. U Hrvatskoj će od 1. januara minimalna zarada biti 404 eura, dok je Socijalni savjet Kosova prihvatio prijedlog da minimalna zarada bude oko 250 eura.

Naravno, uvijek postoji način da se podaci našminkaju. Jedan od načina da se zamaže najjadnija minimalna zarada je isticanje podataka o prosječnim platama. Režimski mediji redovno objavljuju da je Crna Gora, po visini prosječne plate na trećem mjestu među  bivšim jugoslovenskim republikama. Samo su Slovenija i Hrvatska, članice Evropske unije ispred nas. Kvaka je u rasponu.

Prosječna neto plata u Sloveniji u avgustu je, kako prenosi Agencija Anadolija iznosila 1.082 eura. Slijedi Hrvatska u kojoj je u avgustu ove godine prosječna plata bila 843 eura. Onda dođe Crna Gora sa tadašnjih 512 eura prosječne plate. Potom idu Bosna i Hercegovina  sa prosječnih 448 eura, Srbija sa 421 i Makedonija sa 393 eura.

Nije teško uočiti da je razlika između prvog i drugog mjesta, odnosno Slovenije i Crne Gore više nego dvostruka – 570 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj za 331 euro je veća od one u Crnoj Gori. Trećem mjestu se u zube ne gleda, iako ga od četvrtog dijeli samo 64 eura za koliko je plata u BiH niža nego kod nas. Srbija zaostaje za 91 euro, a Makedonija za 119.

Prema podacima Eurostata kupovna moć građana Crne Gore bila je na nivou 46 odsto evropskog prosjeka. Najgora u Evropskoj uniji je Bugarska. U toj zemlji kupovna moć je 49 odsto prosjeka u EU. Tako gledano – skoro smo u Evropi. Kad se doda podatak da je komšijama u Srbiji i Makedoniji crkla krava jer im je kupovna moć 37 odsto evropskog prosjeka, najmanje plaćeni radnici u Crnoj Gori mogu da nakrive kapu. I troškare 193 eura.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRAH TURISTIČKE SEZONE: Hotelijeri očekuju spas od domaćih turista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

 

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE ADVOKATA VELIBORA MARKOVIĆA NA FEJSBUKU: Zavrtanje šije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Markovićeve  objave u kojima upućuje i direktne prijetnje „zavrtanjem šije“ onim drugačije seksualne orijentacije, izazvale su burne reakcije i polemike. Advokatska komora protiv njega je pokrenula disciplinski postupak. Marković  svoje stavove pravda pozivajući se na evropsku Konvenciju o ljudskim pravima i pravo na slobodu izražavanja

 

Upozoravam da ću slomiti kičmu svakom ko se preda mnom i mojom djecom bude žvalavio. Ovo je dio teksta koji je na svom Fejsbuk profilu objavio advokat Velibor Marković. Javnosti je bio poznat kao kritički glas struke, i između ostalog, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Izrečeno nije prijetnja, nego upozorenje, obrazložio je docnije Marković. Upućeno pripadnicima LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori, heteroseksualnim parovima, roditeljima sa djecom, braći i sestrama, pa i onima sa kućnim ljubimcima.

I novinarki Vijesti Damiri Kalač, koju je javno, bez ikakvog osnova, etiketirao kao lezbijku.

Uslijedile su brojne reakcije i osude izjava advokata Markovića. No oglasili su se i branitelji njegovih stavova. Posebno se izdvojio glas grupe Pravoslavlje i porodica. Ovako: Govoriti o Damiri Kalač i Veliboru Markoviću je suvišnoJer, vele, na jednoj strani je ugledni porodični čovjek, roditelj, sportista, a na drugoj ružna žena, lezbijka, čija priča može jedino da prođe u azilu za pse.

Ovo je sažeta verzija onoga što su napisali o jednoj mladoj ženi. Neki detalji su isuviše brutalni, a njihovo objavljivanje bi dodatno izazvalo nepotrebnu bol Damiri Kalač. Advokat Marković se zahvalio na ovakvoj podršci grupi Pravoslavlje i porodica. MCP se ovim povodom nije oglašavala. Ni do zaključenja ovog broja Monitora, na pitanje da prokomentarišu ovaj slučaj, iz MCP nije stigao odgovor. Zbog salvi uvreda koje je Marković iznio, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je formiralo predmet, a u Advokatskoj komori Crne Gore (AKCG) je protiv njega pokrenut i disciplinski postupak.

Prijavu protiv Markovića podnijela je i Damira Kalač. ,,Neprihvatljivo je da u javnom prostoru razgovaramo na način na koji on to čini. Nekada sam i sama rado slušala kada jednostavnim jezikom objašnjava pravne stvari“, kaže ona za Monitor.

Prema njenim riječima, objave u kojima LGBTIQ osobama, ali i drugima, poručuje da će im zavrnuti šiju i slomiti kičmu ako se budu žvalavili na njegove i oči njegove djece, ne priliče jednom profesionalcu.

Markovićevi statusi na Fejsbuku na površinu su izbacili njegove stavove o ženama. Mnogi su ih okarakterisali kao mizogine. Monitor ih, zbog degutantnosti, neće prenositi doslovce.

,,Istupi advokata Markovića me ne iznenađuju. Ko god je ranije bio u prilici da sa njim uđe u polemiku, mogao je da posvjedoči seksističkim ispadima. Sada i homofobičnim. Jednom sam i sama učestvovala u raspravi sa njim, koja mi je pomogla da sagledam tu stranu njegove ličnosti. Zbog toga nikada više, ma koju poziciju u društvu pokrivao, neće biti sagovornik ni u jednom mom novinarskom tekstu. To je moj odgovor na takvo ponašanje“, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković – Nenadić.

,,O ženi govori na ponižavajući način, svodeći je na onu koja širi noge. To je tek djelić njegovih izjava. Zahvaljujem se svim muškarcima koji su se usprotivili takvom ophođenju, a posebno me raduje što vidim da su žene glasnije“, kaže Kalač.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RAT KOTORSKIH KLANOVA NASTAVLJEN NA KRFU: Ubice brže od policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Egzekutori Alanu Kožaru i Damiru Hadžiću nijesu ostavili ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde upućeni u detalje zločina, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale

 

Krvavi rat kotorskih kriminalnih grupa koji traje već šestu godinu odnio je još dvije žrtve. U četvrtak 23. jula, u popodnevnim satima na Krfu i dalje nepoznate osobe ubile su Baranina Alana Kožara i Damira Hadžića iz Užica, koji su operativno važili za osobe bliske škaljarskom klanu. Iako to niko do sada nije zvanično objavio, više je nego jasno da dvostruka likvidacija ima potpis konkurentskog kavačkog klana.

Scene koje su se prošlog četvrta mogle vidjeti na Krfu bile su nalik na one iz akcionih filmova. Prije nego što su škaljarci izašli iz svog automobila, koji su taman parkirali, ispred kuće koju su iznajmili, nepoznate osobe prišle su vozilu, a potom u njih iz dva različita oružja ispalile 29 hitaca. Iako su sa sobom imali oružje, Kožar i Hadžić nijesu stigli da uzvrate vatru.

Ubice im nisu ostavli ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale, kako bi istražitelji što teže otkrili identitet žrtava. Šta ih je spriječilo u toj namjeri za sada nije poznato pošto, prema saznanjima lokalne policije, nema očevidaca ove mafijaške likvidacije. Prema pisanju grčkih medija, tijela ubijenih u izrešetanom automobilu pronašao je, kasno popodne, maser sa kojim su Kožar i Hadžić prije ubistva dogovorili profesionalnu masažu.

Sudski vještak tamošnjim medijima je objasnio da su obojica imala višestruke povrede po cijelom tijelu, odnosno da im je više od deset metaka ispaljeno u vrat, prsa, ruke i noge. Prema njegovim riječima cijela ,,operacija smrti” dvojice Balkanaca trajala je samo nekoliko sekundi. Na osnovu dokaza izuzetih iz automobila, ali i izgleda tijela, tamošnji vještaci su zaključili da su se Kožar i Hadžić tog popodnevna vraćali sa plaže.

Osim oružja, grčki istražitelji su kod žrtava pronašli falsifikovana dokumenta. Kožar je imao falsifikovana dokumenta i putovao je sa pasošem Slovenije pod imenom Robert Bitenc, dok je Hadžić koristio slovenački pasoš na ime Martina Pospišeka. To je bio razlog da grčki mediji kao prvu informaciju objave da su ubijeni državljani ove zemlje, dok su crnogorski mediji, iz svojih izvora, već imali potvrdu da u toj pucnjavi nijesu ubijeni Slovenci već Kožar i Hadžić.

Izgleda da su Kožar i Hadžić unaprijed planirali koliko će ostati na Krfu. To govori podatak da je apartman u njihovo ime na tri mjeseca, 21. juna, iznajmila treća osoba. U tom apartmanu istražitelji su pronašli 11.500 eura i pištolj glok, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve.

Grčki mediji prenose i da je grupa oficira bezbjednosti otputovala za Srbiju da bi od kolega iz Beograda prikupili što više podataka o zaraćenim kriminalnim grupama, kako bi pokušali da rasvijetle dvostruko ubistvo. Cilj helenske policije je, pišu mediji, da u saradnji sa srpskim kolegama pronađe „jezgra“ kriminalaca u srpskoj i crnogorskoj zajednici u Atini. Pored toga, grčka policija je ispitivala moguću umiješanost ovdašnjih mafijaša u ilegalne aktivnosti u Grčkoj, uglavnom trgovinu narkoticima i krijumčarenje cigareta.

Kada je riječ o egzekutorima, grčki istražitelji ne isključuju mogućnost da su ubice još na Krfu, zbog čega se i dalje vrše detaljne provjere.Tamošnje bezbjednosne struktrure podsjećaju da je Grčka već bila mjesto krvavog obračuna kotorskih kriminalnih klanova i to u januaru ove godine kada su u Atini likvidirani Stevan Stamatović i Igor Dedović, koji su operativno važili za vođe škaljaraca. Oni ne isključuju mogućnost da su sada ubijeni jedno vrijeme boravili sa svojim prijateljima, zbog čega su sada u toku provjere radi utvrđivanja kuda su se proteklih mjeseci kretali Kožar i Hadžić. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hadžić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antalija. Upravo u tom turskom ljetovalištu, podsjetimo, 2018. godine uhapšen je jedan od vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić, koji se trenutno nalazi u spuškom zatvoru (u međuvremenu je izašao iz pritvora – vidjeti antrfile).

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo