Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZARADE NA LEDU: I dalje minimalni minimalac

Objavljeno prije

na

Razlika u prosječnim platama u Sloveniji i Crnoj Gori je više nego dvostruka – 570 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj za 331 euro je veća od one u Crnoj Gori. Trećem mjestu se u zube ne gleda, iako ga od četvrtog dijeli samo 64 eura za koliko je plata u BiH niža nego kod nas. Srbija zaostaje za 91 euro, a Makedonija za 119

 

Novu 2019. najslabije plaćeno radništvo u Crnoj Gori dočekuje sa malo ili nimalo nade da će njihove zarade porasti. Po najavama koje stižu iz Vlade, šanse da minimalna zarada sa sadašnjih 193 poraste na 250 eura, gotovo da ne postoje.

Rasprava na Socijalnom savjetu o tome da bi minimalne zarade trebale da budu povećane do iznosa polovine prosječne plate, koja je sada 510 eura, počele su još u februaru 2018. Bio je to predlog sindikata, koji je podržala Socijaldemokratska partija. Tada je najavljivano da će radna grupa, u roku od jednog mjeseca, pored fiskalnih efekata, razmotriti i efekte uvoženja startnog neoporezivog dijela zarade. To je trebalo da bude kompenzacija poslodavcima.

Prođe godina, a čitava stvar nije mrdnula sa mjesta. Premijer Duško Marković nedavmo je rekao da bi povećanje minimalne zarade moglo uticati na rast nezaposlenosti, jer najmanje produktivne radnike može dovesti do gubitka posla ili ih natjerati da pređu u neformlanu zonu, ukoliko se poslodavcu ne isplati da ih registruje. Na premijerskom satu dodatno je, sve hvaleći sveukupni rast svih ekonomskih parametara, pritvrdio da ,,Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića”.

Na prošle sedmice održanoj sjednici Socijalnog savjeta, stiglo se do dogovora da će se predstavnici sindikata, vlade i poslodavaca ponovo sastati u februaru. U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da predstavnici vlade nemaju dovoljno jake argumente kojima bi opravdali nisku minimalnu zaradu.

,,Da li će ili ne doći do prijeko potrebnog povećanja minimalne zarade ostaje da se vidi na narednoj sjednici Socijalnog savjeta na kojoj će, nadam se ,doći do konačnog i argumentovanog ‘ukrštanja’ podataka”, kaže Sandra Obradović, članica Izvršnog odbora USSCG.

Ona podsjeća da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u regionu. ,,Znamo da je Balkan najsiromašniji dio Evrope, tako da možemo slobodno reći da imamo najmanju minimalnu zaradu u Evropi, koja sa 193 eura iznosi 37 odsto prosječne zarade od 510 eura”.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović kaže da je predlog privrede da se minimalna zarada poveća uz istovremeno smanjenje doprinosa koji se obračunavaju na teret poslodavaca i zaposlenih.

Po podacima Poreske uprave za 2017. godinu broj zaposlenih koji su primali platu od tačno 193 eura bio je 9.849. Platu između 193 i 250 eura primalo je 51.148 ljudi. Prema zvaničniim podacima u Crnoj Gori trenutno ima oko 195 hiljada zaposlenih. To znači da bi povećanje minimalne zarade obuhvatalo skoro trećinu zaposlenih. Ukoliko bi minimalna zarada bila povećana na 250 eura, veće plate moralo bi da dobija oko 60 hiljada ljudi. Iznos povećanja bio bi između 57 i jednog eura. Trošak je to.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da bi sa porastom minimalne zarade, porastao i životni standard najugroženijeg stanovništva, povećala bi se uplata doprinosa za PIO, a samim tim zaposleni bi se mogli nadati većim penzijama. ,,Takođe, povećanjem doprinosa na dobitku bi bila i država jer bi se na taj način dodatno punio budžet i fondovi. Sa druge strane, protivnici povećanja minimalne zarade navode da bi u srednjem roku povećanje minimalne zarade zasigurno dovelo do povećanja nezaposlenosti i otpuštanja radnika. USSCG se sa tim ne slaže”, kaže Sandra Obradović.

Vladina priča o suzbijanju sive zone zadržavanjem niske minimalne zarade puna je rupa. I vrapci znaju da veliki dio zaposlenih dio zarade prima mimo regularnih tokova.

Zato računanje na osnovu zvaničnih podataka kod nas ima ugrađenu ozbiljnu manu. Podaci jednostavno nijesu tačni. Ni Poreska uprava ni niko od zvaničnih institucija ne zna koliko ljudi zaista prima platu manju od 250 eura, a koliko njih je samo osigurano na taj iznos, dok dio zarade primaju ,,na ruke”. Uređenoj državi povećanje minimalne zarade moralo bi da bude korisno, jer bi naplatila više poreza i doprinosa. Naša je nekako senzibilnija. Meko srce prema poslodavcima, priča se, često potiče od toga što su poslovi različitih velikih firmi vrlo često zapravo poslovi ljudi iz vlasti i onih sa kojima su blisko povezani. Prosto je: ako bi više novca išlo u državnu kasu, manje bi stizalo do njihovih džepova.

Sirotinja će već nekako da preživi, žilavo je to. A zgodno dođe fakat da onome ko ima malo svaka vanredna pomoć dobro dođe. Recimo pred izbore.

Posljednji put minimalna zarada u Crnoj Gori je povećana 2013. godine. Odavno je najniža među komšijama. U Crnoj Gori, minimalna zarada je 37 posto od prosječne zarade, dok je u zemljama regiona minimalna zarada od 47 do 53 posto prosječne, objavljeno je ranije iz sindikata.

Minimalna zarada u Makedoniji iznosi 196 eura, u BiH 208, Srbiji 213. U Hrvatskoj će od 1. januara minimalna zarada biti 404 eura, dok je Socijalni savjet Kosova prihvatio prijedlog da minimalna zarada bude oko 250 eura.

Naravno, uvijek postoji način da se podaci našminkaju. Jedan od načina da se zamaže najjadnija minimalna zarada je isticanje podataka o prosječnim platama. Režimski mediji redovno objavljuju da je Crna Gora, po visini prosječne plate na trećem mjestu među  bivšim jugoslovenskim republikama. Samo su Slovenija i Hrvatska, članice Evropske unije ispred nas. Kvaka je u rasponu.

Prosječna neto plata u Sloveniji u avgustu je, kako prenosi Agencija Anadolija iznosila 1.082 eura. Slijedi Hrvatska u kojoj je u avgustu ove godine prosječna plata bila 843 eura. Onda dođe Crna Gora sa tadašnjih 512 eura prosječne plate. Potom idu Bosna i Hercegovina  sa prosječnih 448 eura, Srbija sa 421 i Makedonija sa 393 eura.

Nije teško uočiti da je razlika između prvog i drugog mjesta, odnosno Slovenije i Crne Gore više nego dvostruka – 570 eura. Prosječna plata u Hrvatskoj za 331 euro je veća od one u Crnoj Gori. Trećem mjestu se u zube ne gleda, iako ga od četvrtog dijeli samo 64 eura za koliko je plata u BiH niža nego kod nas. Srbija zaostaje za 91 euro, a Makedonija za 119.

Prema podacima Eurostata kupovna moć građana Crne Gore bila je na nivou 46 odsto evropskog prosjeka. Najgora u Evropskoj uniji je Bugarska. U toj zemlji kupovna moć je 49 odsto prosjeka u EU. Tako gledano – skoro smo u Evropi. Kad se doda podatak da je komšijama u Srbiji i Makedoniji crkla krava jer im je kupovna moć 37 odsto evropskog prosjeka, najmanje plaćeni radnici u Crnoj Gori mogu da nakrive kapu. I troškare 193 eura.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo