Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ “K1“: Opština Ulcinj na koljenima

Objavljeno prije

na

Već više od tri decenije sudi se Opštini Ulcinj za srušeno odmaralište kosovskih sindikalaca na Velikoj plaži. Najnovija presuda je oko šest miliona eura, što je za lokalnu samoupravu, u kojoj se budžet realizuje oko sedam miliona eura, ravno bankrotu

 

Opština Ulcinj treba da firmi Rekreaturs iz Budve isplati 4.052.514 eura, troškove postupka od 137 hiljada eura, kao i zakonsku zateznu kamatu počev od 20. aprila 2012. godine, navodi se u presudi Apelacionog suda, u slučaju poznatom kao “K 1”.

To znači da je presuda za srušeno odmaralište kosovskih sindikalaca na Velikoj plaži teška oko šest miliona eura, odnosno 1,5 miliona manje nego što je to u julu prošle godine presudio Privredni sud u Podgorici.

U najnovijoj, četvrtoj po redu presudi se navodi da se šteta mora platiti u roku od osam dana od prijema te odluke, pa će uskoro doći do blokade žiro-računa Opštine Ulcinj.

Čelnici lokalne samouprave, koji su prije nešto od šest mjeseci došli na te funkcije, našli su se u čudu. Kako su ocijenili, ova presuda dovešće do zastoja u radu organa Opštine i javnih preduzeća, te dalekosežnih posljedica po prava građana i privrednih subjekata u Ulcinju.

Jer, u opštinski budžet se ove godine slilo oko sedam miliona eura, pa dati šest miliona za ovu presudu je ogromna svota. Najmanje devet mjeseci račun Opštine bi bio u blokadi, pa su lokalni funkcioneri najavili da će pokrenuti postupak revizije odluke Apelacionog suda pred Vrhovnim sudom Crne Gore.

Oglasio se i premijer Duško Marković koji je poručio da se odluke sudova moraju poštovati, ali da će Opština i Vlada zajednički rješavati ovaj problem.

Tako nešto se očekuje posebno zbog činjenice da se u Ulcinju na vlasti nalazi koalicija DPS i albanskih nacionalnih stranaka, a tu su i SD i Bošnjačka stranka. Većinu u lokalnom parlamentu čini čak 30 od ukupno 33 odbornika koji sjede u opštinskoj skupštini.

Iz prijedloga budžeta na centralnom nivou za narednu godinu evidentno je takođe da se crnogorska Vlada snažnije okreće razvoju ove opštine, a najavljeno je niz investicija u komunalnu, vodovodnu i saobraćajnu infrastrukturu, te u nove hotelske i energetske objekte. Samo iz Fonda za egalizaciju Ulcinj bi u 2019. trebao da dobije više od dva miliona eura.

No, sve to sada izgleda veoma daleko, dok se nad gradom nadvio tamni oblak višemjesečne blokade. I to u trenutku kada se Atlas grupa Duška Kneževića, u sastavu koje posluje Rekreaturs, nalazi na udaru crnogorskih institucija.

A upravo su one omogućile da nekoliko osoba, koje su izbjegle sa Kosova 1999. godine, preregistruju firmu i da postanu vlasnici izuzetno vrijedne imovine na Crnogorskom primorju koja je ranije bila u vlasništvu kosovske radničke asocijacije: turističkog naselja Kamenovo, kod Budve, i sudskog spora ,,K1”.

Administracija na Kosovu je još krajem 2001. godine potvrdila odluku Okružnog Privrednog suda u Prištini da nije bilo nikakvih promjena statusa ili sjedišta preduzeća Rekreaturs, što nije uvaženo od strane crnogorskih vlasti.

Iz Kosovske agencije za privatizaciju (KAP) je prije četiri godine saopšteno da očekuju od crnogorskog sudstva da poništi odluku o „premještaju“ firme iz Prištine u Budvu. Kako su kazali, nakon ratnih dešavanja na Kosovu, četiri radnika te firme potpuno nezakonito vrše preregistraciju i time uzimaju naselje Kamenovo kod Budve i sudski spor K1sa Opštinom Ulcinj. „U pitanju su malverzacije, na koje smo ukazali sudu“, navedeno je iz KAP.

,,A.d Re­kre­a­turs Bu­dva je 2002. godine ku­pi­la Atlas gru­pa za 60.000 eura. Ovom presudom Apelacionog suda su od Opšti­ne Ul­cinj dobili oko šest mi­li­o­na eura, a od Bu­dve za pla­žu Kameno­vo traže nekoliko miliona! Ispada da su samo do sada dobili 100 pu­ta vi­še ne­go što su uloži­li u taj pro­je­kat”, kaže poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazo­vić.

On je dodao da je ,,s obzirom na navedeni predmet spora, očigledno i na prvi pogled uočljivo da Privredni sud u Podgorici nije bio stvarno nadležan da sudi u ovakvoj vrsti spora”.

U Opštini Ulcinj navode da je apartmansko naselje “K1” sa 273 kamp-kućice na Velikoj plaži koje je pripadalo Sindikatu Kosova 1983. godine temeljno srušeno po rješenju tadašnjeg Republičkog komiteta za urbanizam i građevinarstvo Crne Gore, pa smatraju da je nepravedno svu krivicu svaliti na Opštinu Ulcinj.

,,Dakle, država je kriva za rušenje objekata, a ne Opština, koja je izdavanjem dozvole, omogućila sindikalcima Kosova da grade, što ni u kom slučaju ne može biti osnov za štetu”, saopšteno je ranije iz Opštine Ulcinj.

,,Tužilac u postupku, koji traje 34 godine, nije dokazao da je bio vlasnik spornih objekata, niti je dokazao da li je i koliko sredstava uložio u gradnju spornih objekata, tako da ni do danas nije utvrđeno postojanje i visina eventualne stvarne štete”, kaže punomoćnik Opštine Ulcinj advokat Stanko Marić.

U Socijaldemokratskoj partiji ističu da je i dalje veliki broj pitanja u ovom slučaju ostao otvoren.
,,Zbog svega ovog, smatramo da će odluka Apelacionog suda pasti u postupku provjere pred Vrhovnim sudom, ali i da su se stekli uslovi da se svime ovim što se dešava u ovom sporu pozabavi i Specijalno tužilaštvo”, ocjenjuju iz ove stranke i zaključuju da će se u suprotnom nastaviti agonija ulcinjske Opštine koja traje od 1984. godine.

 

Ni revizija ne garantuje povratak novca

Opština Ulcinj, inače, ima veoma neprijatna iskustva sa sudskom praksom. Tako je, na primjer, još 19. februara 2016. godine Vrhovni sud Crne Gore donio presudu po reviziji (Rev.br. 1396/15) kojom je preinačio presudu Višeg suda na osnovu koje je advokat iz Rožaja Nušo Kalač krajem 2015. godine prinudno naplatio od Opštine Ulcinj oko pola miliona eura.

Vrhovni sud je, što je rijedak slučaj u sudskoj praksi, potvrdio presudu Osnovnog suda u Ulcinju u tom sporu.

Ali, pare koje su oduzete toj lokalnoj samoupravi ni poslije 34 mjeseca nijesu vraćene u opštinsku kasu.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo