Povežite se sa nama

MONITORING

TRŽIŠNA LOGIKA NA UCG: Manjak studenata po novčaniku  profesora

Objavljeno prije

na

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore aminovao je, krajem protekle sedmice, smanjenje plata pojedinim predavačima na toj visokoškolskoj ustanovi. Odbor, na čijem čelu je Duško Bjelica, podržao je Izvještaj rektora Danila Nikolića o obračunu zarada, i iskazao ,,podršku započetim aktivnostima rukovodstva Univerziteta na poboljšanju materijalnog i ukupnog statusa zaposlenih”.

Sveukupni status pojedinim predavačima poboljšan je tako što su posljednje dvije plate primili umanjene do 300 eura. Iako nenavikli da se bune, rijetki profesori su najavili tužbe protiv Univerziteta.

Bjelica je poručio da je stanje na UCG redovno i da probleme prave pojedinci, a lansiraju ih mediji. Tvrdi da nikome plata nije smanjena, već možda samo honorari.

,,Bilo je pojedinih kreativnih tumačenja, kako se drži nastava, na koji način se to finansira, međutim, treba biti otvoren pa reći da je bilo slučajeva da je na 36 studenata pravljeno 12 grupa sa četiri profesora i dva asistenta. To ne bi City banka mogla da izdrži, a ne UCG i mislimo da to nije u redu”, kazao je Bjelica.

Nije državni univerzitet banka, ali ni predavači nisu bankarski službenici pa je nejasno zašto se iz uprave UCG ljute na svoje zaposlene i medije što pitaju zašto i po kom osnovu su plate smanjene. Posebno što je smanjenje došlo bez najave i objašnjenja. Tek kada su pojedini profesori reagovali i  preko medija obavijestili javnost o smanjenju plata, reagovali su iz Rektorata UCG.

,,Ukupna zarada je za neke profesore uvećana, a za neke umanjena, zavisno od fonda časova i broja studenata, odnosno njihovog radnog opterećenja u skladu sa novim nastavnim planovima i programima”, objasnili su iz UCG.

Iz Sindikata UCG tvrde da sindikat kao ni nastavni kadar nije bio obaviješten o novom obračunu zarada, te da on nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom. Predsjednik Sindikata Vukašin Zogović je izjavio da se iz Rektorata pozivaju na pravila iz 2015. godine, te da različito od Sindikata tumače vladine uredbe, Zakon o visokom obrazovanju i sam Kolektivni ugovor.

Novi obračun plate predviđa da predavači, svi koji nemaju 10 budžetskih studenata u grupi, gube korektivni koeficijent zarade za predavanja i vježbe. Rad sa takvim grupama im se obračunava koeficijentom 0,1  predviđenim za mentorsku nastavu (konsultacije), koja se tretira kao deseti dio časa. Ovom mjerom na udaru su se našli profesori i saradnici na  studijama umjetnosti, prirodnih nauka i dijelu Filozofskog fakulteta.

,,Ne znam na šta se pozivaju, jednostavno mi nije jasno…”, kazao je za Pobjedu Rajko Todorović profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti. Optuživši odgovorne u Rektoratu da ne znaju što je Univerzitet, a da su posebno neznaveni kada su u pitanju umjetnički fakulteti: ,,Na četvrtoj godini imam grupu manju od petoro, ne možemo da imamo više studenata. To je takav rad, nemaš uslove, nemaš prostor, nemaš ništa”, istakao je Todorović.

Dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti Sanja Garić kazala je da su tri spoljna saradnika na ovom fakultetu primili honorar od svega 12 eura, te da su umanjeni honorar dobila dva saradnika koja imaju zvanje doktora – isplaćeno im je 19 i 27 eura. Pojedinim profesorima novembarska plata je ponovo smanjena za 300 eura.

Na FDU se pitaju kako je moguće pretvoriti redovno održavanje nastave u konsultacije i mentorsku nastavu. Istu dilemu imaju i na Prirodno-matematičkom fakultetu. I o njemu su polemisali, početkom decembra, na sjednici Vijeća. Više profesora sa ovog fakulteta je istaklo da su najugroženiji programi matematike i fizike zbog malog broja studenata. ,,Nenormalno je dozvoliti da se ukine koncept klasičnog predavanja na ovakav način”, istakao je profesor Vladimir Pešić, dok je   i bivša dekanka Prirodno-matematičkog fakulteta Žana Kovijanić-Vukićević kazala da će Rektorat ugroziti kvalitet predavanja.

,,Odbijam da snizim kriterijume i da sa ovog fakulteta izlaze akademci sa malo znanja. U takvim uslovima, poštenije je zatvoriti programe, nego tjerati ljude da drže konsultacije umjesto predavanja, jer su plaćeni koeficijentom namijenjenim za mentorski rad”, kazala je profesorica PMF Nataša Raičević.

Iako su egzaktne nauke i umjetnost okosnice univerziteta, Rektorat ne brine što se profesori ovih fakulteta bune. Rektor Nikolić je u Izvještaju objasnio da pojedini fakulteti ,,možda nijesu dobro analizirali stanje na tržištu rada”. Zamjera im rektor što se, kako kaže, nijesu prilagodili, niti modernizovali svoje studijske programe – što je uslovilo da imaju svega par studenata (ispod pet) na pojedinim studijskim programima (pored umjetnosti, na nekoliko studijskih programa na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim naukama).

Iz Rektorata su se i ranije pitali zbog čega mali broj studenata upisuju pojedini fakulteti umjetnosti iako im licenca omogućava veći upis, a   Senat  UCG svake godine na to podstiče.

Stoga je neophodna hitna revizija ovih programa ili uvođenje novih savremenih programa koji ne bi bili orijentisani postojećim profesorima već ka potrebama tržišta rada, naveo je Nikolić. Do sada su, kako je istakao, profesori i saradnici sa ovim brojem studenata imali istu ili približno istu zaradu kao ,,kolege u istom rangu sa fakulteta koji imaju više desetina ili par stotina studenata”.

Jasno, nema više istog ranga, nego se norma utvrđuje prema broju studenata. Koliko studenata toliko i para. Tržišna pravila, babe i žabe, po kojima se ne mogu isto tretirati profesori koji predaju studentima u prenapučenim amfiteatrima na Pravu i Ekonomiji, i oni koji drže predavanja za samo par zanesenjaka koji su odlučili da studiraju fiziku, režiju, sociologiju, matematiku…

Nepoznanica je, kojom tržišnom magijom, će uprava UCG uspjeti da zadrži nastavni kadar na neprofitabilnim fakultetima. Profesori i dio saradnika u nastavi, pored osnovnih imaju još pet godina školovanja – magistraturu i doktorat, a, po novom će primati platu od 500 eura kao i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. A može i manje, kao što su naveli na FDU da su dva njihova saradnika koja imaju zvanje doktora primili 19 i 27 eura.

U Sindikatu nemaju informacija da li će zaposleni tužiti UCG, ali insistiraju na tome da je prekršen Kolektivni ugovor.

Nejasno je zašto se uprava UCG sada sjetila i počela da primjenjuje norme na koje se do sada nije osvrtala, te da li su odustali od reformi jer po modelu studiranja 3+2+3, predviđeno je da se radi sa manjim brojem studenata u grupama kako bi nastava bila kvalitetnija.

U Izvještaju rektora Nikolića kao rješenje se navodi da je pokrenut postupak za izmjenu Kolektivnog ugovora UCG, te izmjene i usklađivanja pravila studiranja:  ,,Na kvalitetniji način će se prepoznati specifičnosti pojedinih nauka, a prije svih umjetnost, prirodne nauke i arhitektura”.

Početak uvođenja kvaliteta ne obećava. Više ostavlja gorak ukus poniženja.


Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo