Povežite se sa nama

MONITORING

TRŽIŠNA LOGIKA NA UCG: Manjak studenata po novčaniku  profesora

Objavljeno prije

na

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore aminovao je, krajem protekle sedmice, smanjenje plata pojedinim predavačima na toj visokoškolskoj ustanovi. Odbor, na čijem čelu je Duško Bjelica, podržao je Izvještaj rektora Danila Nikolića o obračunu zarada, i iskazao ,,podršku započetim aktivnostima rukovodstva Univerziteta na poboljšanju materijalnog i ukupnog statusa zaposlenih”.

Sveukupni status pojedinim predavačima poboljšan je tako što su posljednje dvije plate primili umanjene do 300 eura. Iako nenavikli da se bune, rijetki profesori su najavili tužbe protiv Univerziteta.

Bjelica je poručio da je stanje na UCG redovno i da probleme prave pojedinci, a lansiraju ih mediji. Tvrdi da nikome plata nije smanjena, već možda samo honorari.

,,Bilo je pojedinih kreativnih tumačenja, kako se drži nastava, na koji način se to finansira, međutim, treba biti otvoren pa reći da je bilo slučajeva da je na 36 studenata pravljeno 12 grupa sa četiri profesora i dva asistenta. To ne bi City banka mogla da izdrži, a ne UCG i mislimo da to nije u redu”, kazao je Bjelica.

Nije državni univerzitet banka, ali ni predavači nisu bankarski službenici pa je nejasno zašto se iz uprave UCG ljute na svoje zaposlene i medije što pitaju zašto i po kom osnovu su plate smanjene. Posebno što je smanjenje došlo bez najave i objašnjenja. Tek kada su pojedini profesori reagovali i  preko medija obavijestili javnost o smanjenju plata, reagovali su iz Rektorata UCG.

,,Ukupna zarada je za neke profesore uvećana, a za neke umanjena, zavisno od fonda časova i broja studenata, odnosno njihovog radnog opterećenja u skladu sa novim nastavnim planovima i programima”, objasnili su iz UCG.

Iz Sindikata UCG tvrde da sindikat kao ni nastavni kadar nije bio obaviješten o novom obračunu zarada, te da on nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom. Predsjednik Sindikata Vukašin Zogović je izjavio da se iz Rektorata pozivaju na pravila iz 2015. godine, te da različito od Sindikata tumače vladine uredbe, Zakon o visokom obrazovanju i sam Kolektivni ugovor.

Novi obračun plate predviđa da predavači, svi koji nemaju 10 budžetskih studenata u grupi, gube korektivni koeficijent zarade za predavanja i vježbe. Rad sa takvim grupama im se obračunava koeficijentom 0,1  predviđenim za mentorsku nastavu (konsultacije), koja se tretira kao deseti dio časa. Ovom mjerom na udaru su se našli profesori i saradnici na  studijama umjetnosti, prirodnih nauka i dijelu Filozofskog fakulteta.

,,Ne znam na šta se pozivaju, jednostavno mi nije jasno…”, kazao je za Pobjedu Rajko Todorović profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti. Optuživši odgovorne u Rektoratu da ne znaju što je Univerzitet, a da su posebno neznaveni kada su u pitanju umjetnički fakulteti: ,,Na četvrtoj godini imam grupu manju od petoro, ne možemo da imamo više studenata. To je takav rad, nemaš uslove, nemaš prostor, nemaš ništa”, istakao je Todorović.

Dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti Sanja Garić kazala je da su tri spoljna saradnika na ovom fakultetu primili honorar od svega 12 eura, te da su umanjeni honorar dobila dva saradnika koja imaju zvanje doktora – isplaćeno im je 19 i 27 eura. Pojedinim profesorima novembarska plata je ponovo smanjena za 300 eura.

Na FDU se pitaju kako je moguće pretvoriti redovno održavanje nastave u konsultacije i mentorsku nastavu. Istu dilemu imaju i na Prirodno-matematičkom fakultetu. I o njemu su polemisali, početkom decembra, na sjednici Vijeća. Više profesora sa ovog fakulteta je istaklo da su najugroženiji programi matematike i fizike zbog malog broja studenata. ,,Nenormalno je dozvoliti da se ukine koncept klasičnog predavanja na ovakav način”, istakao je profesor Vladimir Pešić, dok je   i bivša dekanka Prirodno-matematičkog fakulteta Žana Kovijanić-Vukićević kazala da će Rektorat ugroziti kvalitet predavanja.

,,Odbijam da snizim kriterijume i da sa ovog fakulteta izlaze akademci sa malo znanja. U takvim uslovima, poštenije je zatvoriti programe, nego tjerati ljude da drže konsultacije umjesto predavanja, jer su plaćeni koeficijentom namijenjenim za mentorski rad”, kazala je profesorica PMF Nataša Raičević.

Iako su egzaktne nauke i umjetnost okosnice univerziteta, Rektorat ne brine što se profesori ovih fakulteta bune. Rektor Nikolić je u Izvještaju objasnio da pojedini fakulteti ,,možda nijesu dobro analizirali stanje na tržištu rada”. Zamjera im rektor što se, kako kaže, nijesu prilagodili, niti modernizovali svoje studijske programe – što je uslovilo da imaju svega par studenata (ispod pet) na pojedinim studijskim programima (pored umjetnosti, na nekoliko studijskih programa na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim naukama).

Iz Rektorata su se i ranije pitali zbog čega mali broj studenata upisuju pojedini fakulteti umjetnosti iako im licenca omogućava veći upis, a   Senat  UCG svake godine na to podstiče.

Stoga je neophodna hitna revizija ovih programa ili uvođenje novih savremenih programa koji ne bi bili orijentisani postojećim profesorima već ka potrebama tržišta rada, naveo je Nikolić. Do sada su, kako je istakao, profesori i saradnici sa ovim brojem studenata imali istu ili približno istu zaradu kao ,,kolege u istom rangu sa fakulteta koji imaju više desetina ili par stotina studenata”.

Jasno, nema više istog ranga, nego se norma utvrđuje prema broju studenata. Koliko studenata toliko i para. Tržišna pravila, babe i žabe, po kojima se ne mogu isto tretirati profesori koji predaju studentima u prenapučenim amfiteatrima na Pravu i Ekonomiji, i oni koji drže predavanja za samo par zanesenjaka koji su odlučili da studiraju fiziku, režiju, sociologiju, matematiku…

Nepoznanica je, kojom tržišnom magijom, će uprava UCG uspjeti da zadrži nastavni kadar na neprofitabilnim fakultetima. Profesori i dio saradnika u nastavi, pored osnovnih imaju još pet godina školovanja – magistraturu i doktorat, a, po novom će primati platu od 500 eura kao i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. A može i manje, kao što su naveli na FDU da su dva njihova saradnika koja imaju zvanje doktora primili 19 i 27 eura.

U Sindikatu nemaju informacija da li će zaposleni tužiti UCG, ali insistiraju na tome da je prekršen Kolektivni ugovor.

Nejasno je zašto se uprava UCG sada sjetila i počela da primjenjuje norme na koje se do sada nije osvrtala, te da li su odustali od reformi jer po modelu studiranja 3+2+3, predviđeno je da se radi sa manjim brojem studenata u grupama kako bi nastava bila kvalitetnija.

U Izvještaju rektora Nikolića kao rješenje se navodi da je pokrenut postupak za izmjenu Kolektivnog ugovora UCG, te izmjene i usklađivanja pravila studiranja:  ,,Na kvalitetniji način će se prepoznati specifičnosti pojedinih nauka, a prije svih umjetnost, prirodne nauke i arhitektura”.

Početak uvođenja kvaliteta ne obećava. Više ostavlja gorak ukus poniženja.


Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo