Povežite se sa nama

U SVJETU AI-A

Objavljeno prije

na

Analiza umjetničkih djela i detekcija falsifikata od strane AI mogla bi donijeti revoluciju na polju umjetnina. Zato i ne čudi što se ovi modeli razvijaju na raznim stranama svijeta

Montrealski start-up Acrylic Robotics je ovoga jula objavio da će, u partnerstvu sa Norval Morrisseau Estate, izraditi AI robota koji će reprodukovati pet slika kanadskog slikara Norvala Morrisseaua. One će nakon toga biti ponuđene za kupovinu.

Nije ovo jedini start up koji pokušava da napravi proboj u ovoj niši. Analiza umjetničkih djela i detekcija falsifikata od strane AI mogla bi donijeti revoluciju na polju umjetnina. Zato i ne čudi što se ovi modeli razvijaju na raznim stranama svijeta.

„Napravili smo sopstvenu vještačku inteligenciju pod nazivom Norval AI koja pomaže u određivanju vjerovatnoće autentičnosti slika ovog slikara“, rekao je Cory Dingle, izvršni direktor Morrisseau Estate, za The Art Newspaper. On objašnjava da je ovaj model razvijen da obavlja i mnoge druge funkcije koje pomažu muzejima u provjeri porijekla djela, kao i pravosudnim organima. Moguće i da otkrije osobu koja je uradila falsifikovano djelo.

„Trebaju nam preciznije replike da testiramo naš AI program – postojeće lažne slike su bile tako loše“, kaže Dingle. „Saradnjom sa Acrylic Robotics pomogli smo da njihov robot nauči da stvara realističnije lažne slike“, objasnili su.

Prošle godine Norval Morrisseau Family Foundation pomogla je Acrylic Robotics da proizvede vrlo preciznu repliku jedne od originalnih Morrisseauovih slika. Ova replika je potom obrađena kroz Norval AI program, a rezultati su podijeljeni sa Acrylic Robotics kako bi se unaprijedile buduće replike.

Zanimljiv primjer je i apstrakcija Jacksona Pollocka. Sa cijenama ponekad većim od 100 miliona dolara, njegove slike su česta meta falsifikatora.

Zato je tim predvođen profesorom sa Univerziteta u Oregonu razvio alat koji može autentifikovati Pollockova djela sa tačnošću od 98,9 posto, dajući stručnjacima za umjetnost novu, naučno utemeljenu metodu za otkrivanje falsifikata.

Alat koristi mašinsko učenje za prepoznavanje vizuelnih karakteristika, poput fraktalnih obrazaca prisutnih u Pollockovim jedinstvenim kompozicijama.

Ovaj model naučen je na kolekciji od skoro 600 digitalizovanih djela. Tu nijesu uključeni samo Pollockovi originali i skice već i neki poznati falsifikati.

Tim iza ovog modela kaže da je potrebno hiljade slika da se neuronska mreža njihovog modela efikasno obuči. Mnogo kontroverzi oko autentifikacije umjetnosti leži u tome da li su u nju uključeni ljudi koji rade na identifikaciji pristrasni, ili imaju neki motiv. Uz ovakve AI modele sve će biti mnogo lakše.

Istraživači naglašavaju da njihova tehnika autentifikacije neće zamijeniti stručnjake za umjetnost. U idealnom svijetu, kombinacija ovakvih metoda sa drugim tehnikama, poput analize materijala ili vizuelne inspekcije, može pružiti izvanredan dodatak struci.

D.LUČIĆ

Komentari

U SVJETU AI-A

Googleovo “sve ili ništa”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Google je najavio da će u školama SAD-a morati da biraju. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. To je paket koji je kompanija ponudila. Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge

 

 

Google je upravo objavio odluku koja škole u SAD stavlja pred veliku dilemu. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. Oni koji upravljaju učeničkim nalozima u osnovnim i srednjim školama neće moći da isključe funkcije koje pokreće Gemini, a da pritom zadrže Google pretragu. Google pretraga postala je dio osnovne infrastrukture u školama. Koristi se u planiranju nastave, istraživačkim zadacima i svakodnevnom radu u učionici. Ova „sve ili ništa“ ponuda mogla bi da utiče na milione učenika.

Prihvatanje Geminija podrazumijeva da škole povjere Googleu podatke učenika na način koji mnogim školskim upravama ne uliva povjerenje. Posebno zbog postojećih pitanja o tačnosti AI odgovora, pristrasnosti i primjerenosti sadržaja uzrastu učenika.

Google se upušta u ovaj rizičan potez oslanjajući se na svoj dominantan položaj u obrazovanju. Nova pravila pojavila su se u objavi na blogu kompanije, koja ih je predstavila kao način da školama pruži veću kontrolu. Pristup servisima Gemini, Gemini Notebook, Gemini in Classroom i Google Search biće „u potpunosti isključen“ za učeničke naloge, dok ga administratori izričito ne uključe. Srednjeg rješenja nema.

Chris Phillips, potpredsjednik Google-a zadužen za obrazovanje, branio je za The New York Times objedinjavanje tih usluga kratkim objašnjenjem: „Pretraga i vještačka inteligencija tijesno su povezane“. To tehničko obrazloženje zaobilazi poslovnu računicu. Google koristi monopol u pretrazi da nametne upotrebu vještačke inteligencije u učionicama, što podsjeća na praksu vezivanja proizvoda zbog koje se Microsoft prije nekoliko decenija našao na udaru regulatora za zaštitu konkurencije.

Trenutak za ovakav potez posebno je osjetljiv. Google je pod sve većim pritiskom jer je Metin sistem oglašavanja, zasnovan na AI, povećao prednost u rastu prihoda u odnosu na Google Search na najviši nivo u posljednjih pet godina. To iz temelja mijenja tržište oglašavanja. Google-u su potrebni uspjesi na polju vještačke inteligencije, a obrazovni sektor donosi mu ogroman broj korisnika kojima je teško da pređu na druge usluge. Nametanje te tehnologije školama koje je izričito ne žele moglo bi, međutim, da izazove reakciju regulatora.

Regulatori u SAD-u i Evropi već ispituju Googleovu tržišnu moć. Uslovljavanje pristupa dominantnom pretraživaču prihvatanjem AI funkcija, koje škole ne žele, djeluje upravo kao vrsta vezivanja proizvoda koja može da naruši konkurenciju i pokrene postupak pred nadležnim organima. Kompanija možda računa da obrazovni sektor nema dovoljno uticaja da se suprotstavi, ali takva računica počiva na pretpostavci da regulatori neće intervenisati u ime škola.

Googleovi konkurenti pažljivo prate razvoj situacije. Microsoft već intenzivno privlači korisnike u obrazovanju sopstvenim alatima zasnovanim na AI, a ovako nametljiva politika mogla bi da navede nezadovoljne administratore da potraže druge opcije. Širi prelazak na pretragu zasnovanu na AI već remeti izdavačku industriju i pokazuje koliko je Google odlučan da sprovede tu promjenu.

Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge. Ako škole prihvate takav aranžman bez većeg otpora, šta bi spriječilo kompaniju da iste uslove postavi i drugim korisnicima?

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Kako zaštiti djecu?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Australija je najavila da radi na stvaranju globalne koalicije radi pritiska na tehnološke gigante u vezi sa bezbjednošću djece na internetu

 

Ministarka komunikacija Australije Anika Vels vodila je u posljednje vrijeme razgovore sa kolegama u najmanje šest zemalja, a u narednim sedmicama planira i nove, kako bi napravila svojevrsnu koaliciju u borbi za bezbjednost djece.

Ona je u potrazi za saveznicima među drugim vladama kako bi izvršila pritisak na tehnološke kompanije, uključujući i Meta Platforms, u vezi sa ovim izuzetno važnim pitanjem. Vels je razgovarala sa zvaničnicima u Maleziji, na Filipinima, u Novom Zelandu, Kanadi, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostalih zemalja, navodi Bloomberg. Razgovaraće i sa drugim potencijalnim saborcima.

Vels želi da novi australijski zakon Digital Duty of Care služi kao model za zajedničke minimalne mjere zaštite na internetu, sa posebnim fokusom na djecu. „Ovo su kompanije sa najviše resursa i najmoćnije su na svijetu. Biće potrebna koalicija zakonodavaca koji zajedno rade širom planete kako bismo im se suprotstavili“, rekla je Vels.

Vlada je prošle sedmice u Parlamentu predstavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o bezbjednosti na internetu, saopšteno je iz njenog kabineta. Zakon bi utvrdio minimalne bezbjednosne standarde za internet usluge kao što su igrice, aplikacije i četbotovi bazirani na AI. Zahtijevao bi od platformi da zaštite korisnike mlađe od 18 godina od štetnog materijala, ponašanja i opcija.

Zakon bi omogućio povjereniku za e-bezbjednost da uklanja aplikacije i veb-sajtove za skidanje odjeće (nudify), a skratio bi i zahtijevano vrijeme odziva na prijave o sajber-maltretiranju i zloupotrebama sa 48 na 24 sata. Kršenja bi povlačila kazne koje se kreću čak do 109,2 miliona australijskih dolara. „Ovo će utvrditi osnovne bezbjednosne standarde za digitalne usluge koje koristimo svakodnevno, baš kao što ih imamo za hranu, automobile i dječije igračke“, navela je Vels u saopštenju.

Cilj australijske vlade je da Parlament odobri zakon prije kraja godine. Kada se usvoji, proći će još jedna godina dok on stupi na snagu. Vladajućim laburistima je potrebna podrška Zelenih kako bi obezbijedili prolaz zakona u Senatu. Opozicioni konzervativci su se obavezali da će se boriti protiv ovog zakona na svakom koraku.

Ministarka je voljna da razmotri zahtjeve Zelenih da se novčane kazne povežu sa udjelom u globalnom prihodu i da se osobama koje su pretrpjele štetu na internetu omogući da tuže tehnološke firme sudu radi naknade štete.

Stigle su reakcije na ovu priču i iz SAD-a. Trampova administracija je kritikovala ovaj plan, navodeći da postoji rizik da se prelije i van granica zemlje. Ministarka Australije poručuje, tražeći saborce širom svijeta, da bi globalno usaglašeni standardi bili bolji ishod od nego rješenja u pojedinačnim jurisdikcijama.

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Šteta radi koristi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi AI tehnologija, govorio je ovih dana izvršni direktor OpenAI-a. Predsjednik zemlje u kojoj se nalazi njegova kompanija u međuvremenu je osnovao Radnu grupu za superinteligenciju. Cilj je biti globalni lider na ovom polju

 

 

Posljednjih dana svijet je svjedočio izjavi izvršnog direktora OpenAI-a Sam Altmana koji smatra da koristi od vještačke inteligencije nadmašuju rizike povezane s njom. „Vjerujemo da svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi ova tehnologija i mogućnosti ljudi da samostalno odlučuju i djeluju“, rekao je za Politicov Decoded.

Altmanovi komentari odnose se na šire rizike vještačke inteligencije i njenu regulaciju. U intervjuu nije najavljena promjena politike OpenAI-a za neku konkretnu zemlju, niti lokalno uvođenje proizvoda. „Ne bih pristao na kompromis u kojem bismo rekli: Postaraćemo se da ne bude velikih hakerskih napada, da ne bude zloupotrebe ove tehnologije, da nema nijedne prevare, niti bilo koje druge loše stvari koja će se dogoditi“, poručio je Altman, napominjući  da će ljudi raditi za više dobrih nego loših stvari.

Njegovi komentari dolaze nakon što su modeli OpenAI-a bili uključeni u više bezbjednosnih incidenata u kojima su alati sa sposobnošću samostalnog djelovanja prekoračili svoja ovlašćenja, hakujući druge kompanije, pa čak i vladine sajtove. Kompaniju su takođe tužili roditelji djece koja su sebi oduzela život, navodeći da je njihov ChatGPT podsticao samoubistvo i štetne zablude.

U intervjuu je bilo riječi o ključnim razlikama između politike Altmanove kompanije prema regulaciji i politike njegovog najvećeg konkurenta, kompanije Anthropic. Stavovi dvije kompanije posljednjih sedmica približili su se više nego ranije, jer su se Altman i izvršni direktor Anthropica Dario Amodei založili za strožu regulaciju koja bi pomogla u ograničavanju rizika. Međutim, Altman je u intervjuu naglasio da OpenAI i dalje zastupa ono što je nazvao „blažim pristupom regulaciji“, nagovještavajući da će se ta politika nastaviti.

„Ne slažem se, ali razumijem stav ljudi koji kažu: ‘Ova tehnologija postaće toliko moćna i toliko opasna da bi samo jedna laboratorija u San Francisku trebalo da je posjeduje, da se postara da se ništa loše ne dogodi i da na neki način odlučuje kako će postepeno dijeliti koristi’“, rekao je.

Altman ne vidi mogućnost ozbiljnog gubitka kontrole nad vještačkom inteligencijom. OpenAI je nedavno usporio razvoj svoje najnaprednije tehnologije, uključujući odustajanje od objavljivanja modela GPT-6.1 Astra nakon što je utvrđeno da je manje pouzdan od prethodnih verzija i skloniji odstupanju od predviđenih ciljeva i pravila ponašanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle sedmice najavio planove da državni organi preimenuju AI u superinteligenciju. U okviru tog poteza, od kompanija kao što su OpenAI, Anthropic, Meta, Google i druge zatraženo je da potpišu sporazum koji je predsjednik SAD-a nazvao moralno obavezujućim. Njime se želi osigurati da svaka od njih razvija AI bezbjedno i na način koji gradi povjerenje korisnika i javnosti.

Altmanov intervju dolazi neposredno nakon što je Tramp najavio osnivanje nove savezne Radne grupe za superinteligenciju, zadužene za koordinaciju napora vlade da SAD ostanu na čelu razvoja ove tehnologije.

Nova grupa, poznata pod skraćenicom SIF, koordinisaće saradnju saveznih vlasti s potrošačima, organizacijama koje djeluju u javnom interesu i vjerskim grupama, pružaocima usluga kritične infrastrukture i tehnološkim kompanijama, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social. „Radna grupa za superinteligenciju zadužena je za koordinaciju napora savezne vlade kako bi se osiguralo da Amerika nastavi da predvodi svijet u oblasti superinteligencije“, napisao je. Od ranije je poznato da američki predsjednik baš ne njeguje ideje o prevelikoj kontroli razvoja AI.

U svjetlu ovih najava, Altmanove izjave možda otvaraju i pitanje koliko će rizika društvo morati da prihvati zarad koristi koje donosi AI u trci za svjetskom dominacijom na ovom polju.

D. LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo