Tidal se često smatra jednom od najetičnijih i najpovoljnijih sistema streaminga muzike u poređenju sa glavnim konkurentima, poput Spotifya i Apple Musica. Nedavno je ova kompanije donijela odluku da više neće isplaćivati tantijeme za muziku generisanu uz pomoć AI

Muzička striming platforma Tidal je ažurirala svoju politiku u vezi sa vještačkom inteligencijom. Najvažnija promjena je da muzika u potpunosti generisana pomoću AI tehnologije više neće moći da ostvaruje zaradu na toj platformi.

Tidal se često smatra jednom od najetičnijih i najpovoljnijih sistema streaminga muzike u poređenju sa glavnim konkurentima, poput Spotifya i Apple Musica. Međutim, kako sadržaj generisan vještačkom inteligencijom sve više preplavljuje ove servise, postavlja se pitanje kako se efikasno izboriti s tim problemom.

U novim uslovima korišćenja, objavljenim na zvaničnom sajtu 29. juna, Tidal je zauzeo jasan stav prema AI-generisanoj muzici. Takav sadržaj će i dalje biti dozvoljen na platformi, ali će podlijegati strožim pravilima i više neće ostvarivati prihod od tantijema. Kompanija je saopštila da će ubuduće jasno označavati muziku nastalu uz pomoć vještačke inteligencije kako bi korisnici znali šta slušaju. „Odgovornost za prepoznavanje i označavanje AI-generisanog sadržaja ne treba da bude samo na Tidalu“, navodi se u saopštenju. „Očekujemo, i počećemo da zahtijevamo, da distributeri sadržaja identifikuju AI-generisanu muziku prije nego što stigne na našu platformu“, dodaju oni.

Ova mjera dio je šire strategije prema kojoj će Tidal postaviti više standarde integriteta za muziku generisanu pomoću vještačke inteligencije, što uključuje i uklanjanje ili blokiranje sadržaja povezanog sa prevarama. To se posebno odnosi na muziku koja pokušava da obmane slušaoce. Kao primjer navodi se slučaj sa Spotifya, gdje je prošle godine objavljena AI-generisana pjesma lažno predstavljena kao djelo country muzičara Blazea Foleya, koji je ubijen 1989. godine. Pjesma je kasnije uklonjena sa platforme.

Dok će označavanje AI sadržaja i stroža pravila početi da se primjenjuju sredinom jula, najznačajnija promjena stupa na snagu odmah. Od 29. juna AI-generisana muzika više neće moći da ostvaruje zaradu na Tidalu. „Nalazimo se tek na početku ere muzike generisane vještačkom inteligencijom. Svjesni smo da se vodi rasprava o tome da li određena AI-generisana muzika, na primjer ona nastala korišćenjem pošteno i pravilno licenciranih modela, treba da ima pravo na tantijeme“, navela je kompanija obrazlažući svoju odluku. Dodali su da će se ta rasprava nastaviti kako tehnologija bude napredovala i kako nosioci autorskih prava i AI muzičke platforme budu razvijali modele licenciranja.

„Prioritet Tidala je da tantijeme budu isplaćene za originalna djela koja su ljudi direktno stvorili, napisali i izveli. Zbog toga svjesno nećemo dodjeljivati tantijeme muzici koju identifikujemo kao u potpunosti generisanu vještačkom inteligencijom“, obrazlažu svoje odluke iz ove kompanije. Još su naglasili da će se ista pravila primjenjivati na čitavu platformu. Kako na katalog sa više od 100.000 pjesama etabliranih izvođača, tako i na servis Tidal Upload, putem kojeg nezavisni muzičari mogu da objavljuju svoju muziku i ostvaruju prihode.

Nova politika će vjerovatno biti dobro prihvaćena među korisnicima koji žele da koriste streaming platformu koja vodi računa o etičkim principima. Tidal već uživa reputaciju servisa koji izvođačima isplaćuje izdašnije naknade od većine konkurenata, dijelom i zbog toga što među suvlasnicima kompanije postoje muzičari poput Beyoncé.

D. LUČIĆ

U San Francisku je otvorena privatna škola Alpha u potpunosti bazirana na vještačkoj inteligenciji. Nastavnici su ekrani i AI, a ljudska komponenta svedena na „vodiče“ i „trenere“. Cijela priča u Alphi probudila je oprez kod istraživača obrazovanja i tehnologije

Priča o AI i obrazovnom sistemu odavno zaokuplja stručnjake, ali i školske kolektive i đake. Dok se AI nečujno šunja po domaćim zadacima u Crnoj Gori, neke svjetske adrese širom su prigrlile ovu tehnologiju. O jednoj od takvih škola se dosta pisalo posljednjih mjesec dana u svjetskoj štampi.

Privatna škola Alpha u San Francisku mijenja način na koji učenici uče, stavljajući vještačku inteligenciju u sam centar obrazovanja. Ustanova od ove školske godine koristi AI, ukida zvona, ocjene, pa čak i nastavnike. AI vodi nastavu, a odrasli se zovu „vodiči“ i „treneri“, koji su tu radi motivacione i emocionalne podrške.

Učenici provode samo dva sata dnevno učeći osnovne predmete putem AI aplikacija. Prema navodima škole, te aplikacije nemaju chat funkciju. Umjesto toga, AI koristi vizuelni model da prati ekran i daje savjete kako da se uči efikasnije. Softver se prilagođava tempu i stilu učenja svakog učenika. Iz Alphe tvrde da učenici za ova dva sata uče duplo brže nego njihovi vršnjaci u tradicionalnim školama.

Ostatak dana koristi se za praktične životne vještine i projekte koji razvijaju kreativne strane učenika. Mnogi stručnjaci kažu da se i u tradicionalnim školama, potroši približno isto vrijeme na efektivno učenje.

Škola je počela sa samo 15 učenika, ali naredne jeseni planira da upiše 75. Ona je dio mreže od 14 privatnih škola širom SAD-a.

Cijena – prava sitnica, kako bi rekao čuveni lopov iz stripa Alan Ford. Godina košta 75.000 dolara. Jedan komentator je rekao da je to više nego na mnogim univerzitetima Ajvi lige.

Alpha nije jedina koja eksperimentiše sa AI u učionici. Širom SAD-a škole isprobavaju vještačku inteligenciju kao alat koji može pomagati nastavnicima u razvoju kurikuluma, prepoznavanju obrazovnih trendova, pa čak i podizanju angažmana učenika.

U SAD-u se sprovode i drugi razni eksperimenti: distrikt Peninsula istražuje kako AI može učiniti učenje inkluzivnijim; u okrugu Orange angažovani su AI stručnjaci koji savjetuju škole; širom Kalifornije škole uvode AI pismenost u kurikulume kao dio obavezne digitalne medijske pismenosti.

Stručnjaci upozoravaju da neće svi jednako profitirati od ove AI revolucije u školama. Cijela priča oko ovolikog oslanjanja na AI u Alphi probudila je oprez kod istraživača obrazovanja i tehnologije. Oni naglašavaju da je pažljiva evaluacija ovakvih programa ključna.

Ima i onih stručnjaka koji postavljaju pitanje da li ova škola možda namjerno pretjeruje u predstavljanju AI komponente kao revolucionarne u učenju, radi  privlačenja onih roditelja koji strahuju da će njihova djeca propustiti AI revoluciju, i tako sjutra biti oslabljena na tržištu rada. Ovi stručnjaci kažu da Alpha koristi trenutnu popularnost upotrebe i mogućnosti AI radi brze zarade, bez mnogo razmišljanja o budućnosti.

Odavno je očigledno da su poboljšanja u školskim sistemima neophodna. AI će u nekim slučajevima biti dio rješenja. Izazov za sve je – prepoznati kakvu korist AI zaista donosi novim generacijama, a šta je samo marketing i trend.

D.LUČIĆ

Svijet ulazi u prelomnu fazu regulacije vještačke inteligencije. SAD, EU i Kina donose ključne zakone i odluke koje će odrediti kako će se AI razvijati – između podsticanja inovacija i potrebe za zaštitom građana

Pitanje koje stoji pred donosiocima odluka širom svijeta nije da li treba regulisati AI, već kako to učiniti, a da se ne uguši inovacija koja pokreće nezabilježen tehnološki napredak. Ulog je ogroman, a pogrešan balans može ili osloboditi opasne sisteme u nepripremljenom društvu ili prepustiti globalno vođstvo u oblasti AI državama spremnim na veće rizike.

U novembru 2025. svijet ulazi u prelomnu fazu regulacije vještačke inteligencije. SAD, EU i Kina donose ključne zakone i odluke koje će odrediti kako će se AI razvijati. Fokus je u tački koja leži negdje između podsticanja inovacija i potrebe za zaštitom građana.

U SAD ključne odredbe evropskog AI Acta počinju da stupaju na snagu. Situaciju dodatno komplikuje to što različite savezne države unutar SAD-a primjenjuju vrlo različite pristupe. Primjera radi, savezna vlada SAD-a, kroz AI Action Plan 2025, podstiče brže inovacije i smanjenje regulacije radi očuvanja američke tehnološke dominacije, a pojedine države daju prednost zaštiti potrošača, stvarajući rascjepkan sistem u kojem kompanije moraju da se snalaze među potpuno različitim pravilima.

U januaru ove godine Donald Tramp je ukinuo Bajdenovu Izvršnu naredbu o „Sigurnom, pouzdanom i odgovornom AI”. Na snazi je nova naredba koja njeguje uklanjanje prepreka američkom liderstvu na ovom polju. To je, smatraju stručnjaci, prelazak sa pristupa koji je stavljao fokus na ublažavanje rizika na onaj koji AI posmatra kao ključnu tačku nadmetanja sa Kinom.

U SAD je čak 38 država usvojilo oko 100 propisa povezanih sa AI. Kolorado, Kalifornija i Nju Jork prednjače sa zakonima koji daju stvarna prava potrošačima. Primjera radi Colorado AI Act od juna 2026. omogućiće građanima da se žale na odluke zasnovane na AI sistemima, poput odbijenog kredita, ponude za posao ili pristupa uslugama, ali i da zahtijevaju ljudsku reviziju. Kalifornija je otišla još dalje. Korisnici mogu direktno tužiti kompanije koje proizvode AI chatbotove u slučaju štete ili manipulacije, bez čekanja na državni nadzor, uz odštete do 1.000 dolara po prekršaju.

Sa druge strane EU AI Act predstavlja prvi sveobuhvatni zakon o AI na svijetu. Zasnovan na procjeni rizika, on klasifikuje AI sisteme i propisuje obaveze shodno njihovom riziku. Ovaj pristup ima globalni značaj, jer svaka kompanija koja želi da posluje sa evropskim korisnicima mora da poštuje ta pravila, čime EU standardi postaju de facto globalna osnova.

Ishod ovih odluka preoblikovaće čitavo ovo polje. Ako regulacija bude previše stroga, razvoj AI mogao bi se preseliti u zemlje sa blažim pravilima, prije svega u Kinu. Prema podacima kineskog Ministarstva industrije i informacionih tehnologija, do kraja 2025. preko 60 odsto velikih proizvođača u Kini koristiće neku formu integracije AI + proizvodnja. Tu su i hiljade fabrika koje već imaju sertifikat AI osnaženih. Ako se SAD i Evropa zapetljaju u previše regulacije dok Kina ubrzava primjenu, geopolitičke posljedice biće ogromne.

Ulazimo u opasnu zonu u kojoj treba voditi računa o svim detaljima. Ako regulacija bude previše labava, rizik je velik. Opet, strože mjere nose drugačije opasnosti.

D. LUČIĆ