Povežite se sa nama

U SVJETU AI-A

AI rekonstruiše izgubljeno remek djelo Orsona Velsa

Objavljeno prije

na

Valja se zabrinuti oko budućnosti kinematografije. Filmofili akciju AI restauracije kultnog Velsovog filma vide kao još jedan, možda najveći, udar na zaostavštinu i umjetnost kultnog režisera i same srži kinematografije

 

Kompanija Showrunner, koju podržava Amazon, pokušava da rekonstruiše čuvenih izgubljenih 43 minuta filma Orsona Velsa The Magnificent Ambersons. Ovo bi bio test sposobnosti AI da montira, prepravlja i potpuno mijenja film nakon što je već snimljen.

Ovaj film trebao je da bude nastavak uspješne priče koju je Vels pokrenuo sa kamenom temeljcem moderne kinematografije, njegovim kultnim Građaninom Kejnom. Film The Maginficent Ambersons je završen, i takav finalni proizvod predat je studiju na odobrenje. Ni dan danas se ne zna zašto je tačno, ne samo izrezan dobar dio filma, već i zapaljen. Bukvalno. Trake sa snimljenim kadrovima, u odsustvu Velsa i bez njegovog znanja, izvršni producenti, očigledno uz znanje vlasnika, studija bacili su u vatru. Verzija koju danas poznajemo kraća je i znatno drugačija od originalno planirane.

Iako se film i dalje smatra remek-djelom i hvali se zbog vizuelne kreativnosti, ekspresionističkog osvjetljenja i složenih uglova kamere, Vels je zapravo zamislio mračnu priču o propasti bogate porodice s početka 20. vijeka. Ali RKO je isjekao oko 45 minuta, uklonivši neke od „sumornijih” scena i dajući filmu srećan kraj.

Pomenuta ideja da se brišu scene iz filma renomiranog glumca i reditelja danas bi bila svetogrđe. Ali odmah nakon što je 1941. za RKO snimio svoje remek-djelo Građanin Kejn, izvršni producenti u studiju osakatili su njegov naredni veliki film. „Uništili su Ambersonse i to je uništilo mene”, kasnije je pričao umjetnik.

Prije četiri godine je američki filmski stvaralac Brajan Rouz gotovo dovršio ambiciozan projekat rekonstrukcije Velsove originalne verzije filma. Rouz je koristio najsavremeniju tehnologiju kako bi rekonstruisao izgubljeni materijal i animirao nedostajuće scene crtežima, koji podstiču maštu gledalaca da vizuelizuju ono što je Vels nekad vidio. On je izgradio čitavu fizičku scenografiju, određujući uglove kamere na osnovu sačuvanih „mapa puta”, uključujući različite verzije scenarija i storiborda. Rouz je rekao za Observer da je od 73 scene u originalnom filmu njih 21 potpuno izbačena ili ponovo snimljena, a 39 skraćeno: „Samo 13 je ostalo netaknuto. Radikalno su izmijenili film. Sve ove promjene urađene su bez Velsovog odobrenja”.

„Postojao je i četvorominutni kadar pokretne kamere, bez prekida, čiji je gubitak prava tragedija. Kamera se kretala s jednog kraja balske sale na drugi, dok je desetak različitih likova ulazilo i izlazilo iz kadra, ukrštajući se u podzapletima. To je zaista bilo ispred svog vremena. Ali sve, osim posljednjih 50 sekundi tog kadra, je isječeno”, rekao je tada Rouz.

Filmski autor Džošua Grosberg, koji je radio dokumentarac o ovoj temi, rekao je za Observer: „Ono što je Brajan Rouz postigao značajno je jer ljubiteljima filma, a posebno Velsovim fanovima, daje uvid u to kakav je film mogao biti — originalnu verziju The Magnificent Ambersons. Dosta o ovoj temi može se pogledati i saznati upravo u njegovom dokumentarcu The Lost Print: The Making of Orson Welles’s The Magnificent Ambersons.

A onda dolazimo do novog vremena i AI tehnologija. Verzija The Magnificent Ambersons koju bi trebala da reinterpretira vještačka inteligencija nije namijenjena komercijalnoj upotrebi. Umjesto toga, kompanija planira da provede dvije godine na rekonstrukciji, s ciljem da jednog dana razvije AI agenta koji bi cijeli proces mogao završiti za jedno popodne.

Privlačnost za studije je očigledna. Al se postavljaju brojna druga pitanja vezana za buduću ulogu glumaca u takvim projektima, scenarista, režisera i ostalog filmskog osoblja… Takođe se postavljaju i brojna pitanja vezana za radnju i teme. Kako će sve to uticati na filmove i autore ostaje nepoznanica. Obećanje Showrunnera je nivo kontrole nad filmom bez presedana, i to mnogo prije nego što AI agenti počnu da prave kompletne filmove od nule.

Direktor kompanije, Edvard Satači, vidi Showrunner kao Netflix vještačke inteligencije, s mogućnošću da kreira unikatne epizode TV serija na osnovu samo nekoliko riječi u promptu. U razgovoru za The Hollywood Reporter rekao je: „Iz godine u godinu, tehnologija se približava mogućnosti da se cijeli film generiše putem AI. Danas AI ne može da izdrži priču dužu od jedne kratke epizode”, ali je dodao da je njegov Showrunner korak ka zastrašujućoj, čudnoj budućnosti generativnog pripovijedanja.

Valja se zabrinuti oko budućnosti kinematografije. Filmofili akciju AI restauracije kultnog Velsovog filma vide kao još jedan, možda najveći, udar na zaostavštinu i umjetnost kultnog režisera i same srži kinematografije.

D. LUČIĆ

Komentari

U SVJETU AI-A

Googleovo “sve ili ništa”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Google je najavio da će u školama SAD-a morati da biraju. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. To je paket koji je kompanija ponudila. Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge

 

 

Google je upravo objavio odluku koja škole u SAD stavlja pred veliku dilemu. Ili će prihvatiti funkcije AI koje ne žele ili će u potpunosti izgubiti pristup Google pretrazi. Oni koji upravljaju učeničkim nalozima u osnovnim i srednjim školama neće moći da isključe funkcije koje pokreće Gemini, a da pritom zadrže Google pretragu. Google pretraga postala je dio osnovne infrastrukture u školama. Koristi se u planiranju nastave, istraživačkim zadacima i svakodnevnom radu u učionici. Ova „sve ili ništa“ ponuda mogla bi da utiče na milione učenika.

Prihvatanje Geminija podrazumijeva da škole povjere Googleu podatke učenika na način koji mnogim školskim upravama ne uliva povjerenje. Posebno zbog postojećih pitanja o tačnosti AI odgovora, pristrasnosti i primjerenosti sadržaja uzrastu učenika.

Google se upušta u ovaj rizičan potez oslanjajući se na svoj dominantan položaj u obrazovanju. Nova pravila pojavila su se u objavi na blogu kompanije, koja ih je predstavila kao način da školama pruži veću kontrolu. Pristup servisima Gemini, Gemini Notebook, Gemini in Classroom i Google Search biće „u potpunosti isključen“ za učeničke naloge, dok ga administratori izričito ne uključe. Srednjeg rješenja nema.

Chris Phillips, potpredsjednik Google-a zadužen za obrazovanje, branio je za The New York Times objedinjavanje tih usluga kratkim objašnjenjem: „Pretraga i vještačka inteligencija tijesno su povezane“. To tehničko obrazloženje zaobilazi poslovnu računicu. Google koristi monopol u pretrazi da nametne upotrebu vještačke inteligencije u učionicama, što podsjeća na praksu vezivanja proizvoda zbog koje se Microsoft prije nekoliko decenija našao na udaru regulatora za zaštitu konkurencije.

Trenutak za ovakav potez posebno je osjetljiv. Google je pod sve većim pritiskom jer je Metin sistem oglašavanja, zasnovan na AI, povećao prednost u rastu prihoda u odnosu na Google Search na najviši nivo u posljednjih pet godina. To iz temelja mijenja tržište oglašavanja. Google-u su potrebni uspjesi na polju vještačke inteligencije, a obrazovni sektor donosi mu ogroman broj korisnika kojima je teško da pređu na druge usluge. Nametanje te tehnologije školama koje je izričito ne žele moglo bi, međutim, da izazove reakciju regulatora.

Regulatori u SAD-u i Evropi već ispituju Googleovu tržišnu moć. Uslovljavanje pristupa dominantnom pretraživaču prihvatanjem AI funkcija, koje škole ne žele, djeluje upravo kao vrsta vezivanja proizvoda koja može da naruši konkurenciju i pokrene postupak pred nadležnim organima. Kompanija možda računa da obrazovni sektor nema dovoljno uticaja da se suprotstavi, ali takva računica počiva na pretpostavci da regulatori neće intervenisati u ime škola.

Googleovi konkurenti pažljivo prate razvoj situacije. Microsoft već intenzivno privlači korisnike u obrazovanju sopstvenim alatima zasnovanim na AI, a ovako nametljiva politika mogla bi da navede nezadovoljne administratore da potraže druge opcije. Širi prelazak na pretragu zasnovanu na AI već remeti izdavačku industriju i pokazuje koliko je Google odlučan da sprovede tu promjenu.

Ova odluka otvara i pitanje da li Google isprobava način vezivanja usluga koji bi kasnije mogao da primijeni na privatne i poslovne naloge. Ako škole prihvate takav aranžman bez većeg otpora, šta bi spriječilo kompaniju da iste uslove postavi i drugim korisnicima?

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Kako zaštiti djecu?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Australija je najavila da radi na stvaranju globalne koalicije radi pritiska na tehnološke gigante u vezi sa bezbjednošću djece na internetu

 

Ministarka komunikacija Australije Anika Vels vodila je u posljednje vrijeme razgovore sa kolegama u najmanje šest zemalja, a u narednim sedmicama planira i nove, kako bi napravila svojevrsnu koaliciju u borbi za bezbjednost djece.

Ona je u potrazi za saveznicima među drugim vladama kako bi izvršila pritisak na tehnološke kompanije, uključujući i Meta Platforms, u vezi sa ovim izuzetno važnim pitanjem. Vels je razgovarala sa zvaničnicima u Maleziji, na Filipinima, u Novom Zelandu, Kanadi, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostalih zemalja, navodi Bloomberg. Razgovaraće i sa drugim potencijalnim saborcima.

Vels želi da novi australijski zakon Digital Duty of Care služi kao model za zajedničke minimalne mjere zaštite na internetu, sa posebnim fokusom na djecu. „Ovo su kompanije sa najviše resursa i najmoćnije su na svijetu. Biće potrebna koalicija zakonodavaca koji zajedno rade širom planete kako bismo im se suprotstavili“, rekla je Vels.

Vlada je prošle sedmice u Parlamentu predstavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o bezbjednosti na internetu, saopšteno je iz njenog kabineta. Zakon bi utvrdio minimalne bezbjednosne standarde za internet usluge kao što su igrice, aplikacije i četbotovi bazirani na AI. Zahtijevao bi od platformi da zaštite korisnike mlađe od 18 godina od štetnog materijala, ponašanja i opcija.

Zakon bi omogućio povjereniku za e-bezbjednost da uklanja aplikacije i veb-sajtove za skidanje odjeće (nudify), a skratio bi i zahtijevano vrijeme odziva na prijave o sajber-maltretiranju i zloupotrebama sa 48 na 24 sata. Kršenja bi povlačila kazne koje se kreću čak do 109,2 miliona australijskih dolara. „Ovo će utvrditi osnovne bezbjednosne standarde za digitalne usluge koje koristimo svakodnevno, baš kao što ih imamo za hranu, automobile i dječije igračke“, navela je Vels u saopštenju.

Cilj australijske vlade je da Parlament odobri zakon prije kraja godine. Kada se usvoji, proći će još jedna godina dok on stupi na snagu. Vladajućim laburistima je potrebna podrška Zelenih kako bi obezbijedili prolaz zakona u Senatu. Opozicioni konzervativci su se obavezali da će se boriti protiv ovog zakona na svakom koraku.

Ministarka je voljna da razmotri zahtjeve Zelenih da se novčane kazne povežu sa udjelom u globalnom prihodu i da se osobama koje su pretrpjele štetu na internetu omogući da tuže tehnološke firme sudu radi naknade štete.

Stigle su reakcije na ovu priču i iz SAD-a. Trampova administracija je kritikovala ovaj plan, navodeći da postoji rizik da se prelije i van granica zemlje. Ministarka Australije poručuje, tražeći saborce širom svijeta, da bi globalno usaglašeni standardi bili bolji ishod od nego rješenja u pojedinačnim jurisdikcijama.

D.LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

Šteta radi koristi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi AI tehnologija, govorio je ovih dana izvršni direktor OpenAI-a. Predsjednik zemlje u kojoj se nalazi njegova kompanija u međuvremenu je osnovao Radnu grupu za superinteligenciju. Cilj je biti globalni lider na ovom polju

 

 

Posljednjih dana svijet je svjedočio izjavi izvršnog direktora OpenAI-a Sam Altmana koji smatra da koristi od vještačke inteligencije nadmašuju rizike povezane s njom. „Vjerujemo da svijet treba da prihvati da se neke loše stvari dešavaju zarad koristi koje donosi ova tehnologija i mogućnosti ljudi da samostalno odlučuju i djeluju“, rekao je za Politicov Decoded.

Altmanovi komentari odnose se na šire rizike vještačke inteligencije i njenu regulaciju. U intervjuu nije najavljena promjena politike OpenAI-a za neku konkretnu zemlju, niti lokalno uvođenje proizvoda. „Ne bih pristao na kompromis u kojem bismo rekli: Postaraćemo se da ne bude velikih hakerskih napada, da ne bude zloupotrebe ove tehnologije, da nema nijedne prevare, niti bilo koje druge loše stvari koja će se dogoditi“, poručio je Altman, napominjući  da će ljudi raditi za više dobrih nego loših stvari.

Njegovi komentari dolaze nakon što su modeli OpenAI-a bili uključeni u više bezbjednosnih incidenata u kojima su alati sa sposobnošću samostalnog djelovanja prekoračili svoja ovlašćenja, hakujući druge kompanije, pa čak i vladine sajtove. Kompaniju su takođe tužili roditelji djece koja su sebi oduzela život, navodeći da je njihov ChatGPT podsticao samoubistvo i štetne zablude.

U intervjuu je bilo riječi o ključnim razlikama između politike Altmanove kompanije prema regulaciji i politike njegovog najvećeg konkurenta, kompanije Anthropic. Stavovi dvije kompanije posljednjih sedmica približili su se više nego ranije, jer su se Altman i izvršni direktor Anthropica Dario Amodei založili za strožu regulaciju koja bi pomogla u ograničavanju rizika. Međutim, Altman je u intervjuu naglasio da OpenAI i dalje zastupa ono što je nazvao „blažim pristupom regulaciji“, nagovještavajući da će se ta politika nastaviti.

„Ne slažem se, ali razumijem stav ljudi koji kažu: ‘Ova tehnologija postaće toliko moćna i toliko opasna da bi samo jedna laboratorija u San Francisku trebalo da je posjeduje, da se postara da se ništa loše ne dogodi i da na neki način odlučuje kako će postepeno dijeliti koristi’“, rekao je.

Altman ne vidi mogućnost ozbiljnog gubitka kontrole nad vještačkom inteligencijom. OpenAI je nedavno usporio razvoj svoje najnaprednije tehnologije, uključujući odustajanje od objavljivanja modela GPT-6.1 Astra nakon što je utvrđeno da je manje pouzdan od prethodnih verzija i skloniji odstupanju od predviđenih ciljeva i pravila ponašanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle sedmice najavio planove da državni organi preimenuju AI u superinteligenciju. U okviru tog poteza, od kompanija kao što su OpenAI, Anthropic, Meta, Google i druge zatraženo je da potpišu sporazum koji je predsjednik SAD-a nazvao moralno obavezujućim. Njime se želi osigurati da svaka od njih razvija AI bezbjedno i na način koji gradi povjerenje korisnika i javnosti.

Altmanov intervju dolazi neposredno nakon što je Tramp najavio osnivanje nove savezne Radne grupe za superinteligenciju, zadužene za koordinaciju napora vlade da SAD ostanu na čelu razvoja ove tehnologije.

Nova grupa, poznata pod skraćenicom SIF, koordinisaće saradnju saveznih vlasti s potrošačima, organizacijama koje djeluju u javnom interesu i vjerskim grupama, pružaocima usluga kritične infrastrukture i tehnološkim kompanijama, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social. „Radna grupa za superinteligenciju zadužena je za koordinaciju napora savezne vlade kako bi se osiguralo da Amerika nastavi da predvodi svijet u oblasti superinteligencije“, napisao je. Od ranije je poznato da američki predsjednik baš ne njeguje ideje o prevelikoj kontroli razvoja AI.

U svjetlu ovih najava, Altmanove izjave možda otvaraju i pitanje koliko će rizika društvo morati da prihvati zarad koristi koje donosi AI u trci za svjetskom dominacijom na ovom polju.

D. LUČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo