Brazil najveća i najmnogoljudnija (preko 190 miliona stanovnika) država u Latinskoj Americi i peta u svijetu ima sve veći problem. Strani kriminalni karteli koriste Brazil kao koridor za izvoz kokaina sa latinoameričkog kontinenta u Evropu i druge djelove svijeta. Najnoviji dokaz za to je nedavno hapšenje kriminalne grupe od 16 osoba među kojima su osmorica državljani Srbije. U stvari, prema tvrdnjama iz brazilske federalne policije grupu su Srbi i predvodili.
Osumnjičeni da su pripadnici te srpske bande, uhapšeni su prvih dana maja širom Brazila, potvrdila je federalna policija.
Policija u Brazilu nije još otkrila identitet osumnjičenih. Izgleda da je, izvjesno kako je među njima Goran Nešić jedan sa liste najtraženijih ljudi u Srbiji. Nešić je osuđen za trgovinu drogom u Srbiji, a pobjegao je prije odsluženja osmogodišnje zatvorske kazne. Pominjan je i Dejan Stojanović Keka, tražen zbog razbojništva. Ministri u Beogradu su kazali da će Srbija zatražiti njihovo izručenje.
Zvaničnici iz Srbije kažu da su sarađivali sa brazilskim vlastima i Upravom Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv krijumčarenja droge (DIA). Kancelarija DIA u Vašingtonu je potvrdila da je ta agencija pomogla u istrazi, ali nije iznijela druge detalje.
Tom akcijom je završena dvogodišnja operacija koja je dovela do 35 hapšenja, konfiskacije 620 kilograma kokaina i sume u vrijednosti od 1,2 miliona dolara.
Operacija Niva, koja je prije dvije nedjelje rezultirala hapšenjem narko-bosa Gorana Nešića u Brazilu, pokrenuli su 2008. operativci Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK), a na osnovu podataka dobijenih od britanske agencije Soka, koja je specijalizovana da se bavi borbom protiv teških oblika kriminala, saznaje Politika iz pouzdanih izvora.
Kako pišu beogradski mediji tri su bile glavne mete – vođe kokainskih kartela identifikovani u istrazi SBPOK – Duško Mićunović, Ivan Pavlović i Mileta Miljanić. Sva trojica kokainskih bosova imali su posebne organizovane kriminalne grupe koje su blisko sarađivale u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike, uglavnom iz Brazila i Argentine do luka u Evropi.
Duško Mićunović (60) uhapšen je u Italiji u martu 2010. u akciji Niva šah-mat. U istrazi koja je dovela do njegovog privođenja utvrđeno je da je Mićunović sve naloge za krijumčarenje kokaina izdavao iz Beograda, a da su glavni ogranci njegove grupe djelovali u Italiji, Velikoj Britaniji i skandinavskim zemljama. Mićunović je rođak Branislava Mićunovića.
U akciji italijanske policije, kojom je rukovodio nacionalni tužilac za borbu protiv mafije Pjetro Graso, uhapšeno je 30 pripadnika Mićunovićeve grupe, zaplijenjeno je deset kilograma kokaina i imovina vrijedna dva miliona eura. Potjernica je raspisana za više od 15 osumnjičenih.
Kao glavni Mićunovićevi saradnici tada su identifikovani i vođe italijanske mafije, ali i srpski i crnogorski državljani, među kojima bliski saradnici pljevaljskog narko-bosa Darka Šarića – Borislav Tunjić, Dragomir Poleksić, Mirko Knežević i svjedok saradnik Nebojša Joksović. Kao blizak saradnik Mićunovića označena je Gordana Stanivuković, koja je kako Blic otkriva, u posao ušla preko pokojnog supruga Nikšićanina Dragoslava Strikovića, ubijenog u Beogradu 2005. Stanivukovićeva je prethodno bila udata za čuvenog beogradskog kriminalca Ranka Rubežića, ubijenog u prvoj mafijaškoj zasjedi u srpskoj prijestonici 1985.
Italijanska policija za Stanivukovićevom je raspisala potjernicu, tereteći je da je za Mićunovića rukovodila svim poslovima preuzimanja kokaina sa brodova, daljom prodajom i krijumčarenjem. U tom poslu bio je i Crnogorac Saša Raščanin, koji je u Italiji koristio lažna hrvatska dokumenta.
Ivan Pavlović Iker (37) identifikovan je najprije kao saradnik Duška Mićunovića, a u daljoj istrazi otkriveno je da rukovodi posebnom kriminalnom grupom koja je kokain koji je on kupovao u Argentini i Brazilu preuzimala, zatim angažovala mornare za krijumčarenje i preuzimala ga u lukama u Španiji, Italiji, Belgiji i Holandiji. Za Pavlovića se u Beogradu sumnja da je vođa kriminalne grupe kojoj pripadaju sada uhapšeni Nešić, kao i Stojanović, za koga se tvrdi da je u bjekstvu, piše Politika.
Prema beogradskom Blicu i Pavlović je poslovima rukovodio iz Beograda, a za njegovo ime javnost je prvi put čula u junu 2009, kada je otkriven eksploziv postavljen pod njegov maserati parkiran u garaži u blizini palate Beograđanke. Nekoliko dana kasnije Pavlović je uhapšen u pokušaju bjekstva u Crnu Goru.
U narednih nekoliko mjeseci, otkriveni su ogranci te grupe, pretežno u zemljama Južne Amerike – u Boliviji, Brazilu, Argentini, Urugvaju i Paragvaju, kao i zemljama na jugu Afrike. Budući da je dio tih grupa bio stacioniran u ovim zemljama, a drugi dio u Srbiji, zajednički rad policija je intenziviran. Svaka služba je na teritoriji svojih zemalja pratila aktivnosti tih kriminalnih grupa, iako su Južnoamerikanci imali problema sa prevođenjem presretnutih razgovora koji su uglavnom bili na srpskom jeziku. To je rezultiralo zapljenama skoro dvije tone kokaina, širom svijeta.
Uglavnom su hapšeni kuriri i mornari koji su drogu prenosili, ali glavne vođe nisu mogle biti uhvaćene.
Najveći problem je bio u tome što policija Srbije nije imala potpisane bilateralne sporazume sa policijama tih zemalja, koje bi omogućile direktan kontakt između policija, za razliku od dotadašnje prakse razmjene informacija preko Interpola i bezbjednosnih službi drugih zemalja. Zbog toga je srpski ministar policije Ivica Dačić organizovao turneju po južnoameričkim zemljama, tokom koje su potpisani ovi ugovori, što je otvorilo pravni prostor za nedavno hapšenje Nešića i ostalih u Brazilu.
Stručnjaci za pitanja bezbjednosti kažu da postojanje ovakvih kriminalnih organizacija širom Latinske Amerike ne samo da destabilizuje taj region, već da bi moglo biti opasno po Sjedinjene Američke Države i druge zemlje. Sumnja se da bi grupe koje finansiraju terorizam mogle koristiti ilegalnu trgovinu u oblastima u kojima vlada bezakonje radi prikupljanja finansijskih sredstava.
Brazil je poznat kao zemlja sa visokom stopom kriminala.
Prema nekim mišljenjima Brazil je prije dvije-tri godine preuzeo neslavnu čast da je opasniji od Iraka. Nasilje bandi i oštar odgovor policije gotovo da predstavljaju dnevni ritual.
Volter Majerovič, bivši brazilski zvaničnik zadužen za borbu protiv trgovine drogom, rekao je da srpske bande djeluju u Brazilu barem 10 godina, kao i druge međunarodne kriminalne organizacije.
Majerovič kaže da privredni uspon Brazila privlači sve veću pažnju međunarodnih krijumčara droge koji u ovoj zemlji peru novac od trgovine drogom.
Brazil je postao jedno od najpopularnijih tržišta nekretnina na zapadnoj hemisferi, a jedan način da se sakrije novac od droge jeste ulaganje u tu sferu, kazao je bivši zvaničnik.
Policija je saopštila da je federalni sud naredio konfiskovanje imovine osumnjičenih, koja uključuje 31 zgradu, 15 luksuznih vozila i tri broda, u ukupnoj vrijednosti od oko 16 miliona dolara. Očevici tvrde da je Nešić uhapšen u luksuznom ljetnjikovcu u mjestu Bauru.
Komandant Južne komande vojske SAD je u Majamiju rekao da njegova zemlja mora priznati sve veću opasnost od nadnacionalnih kriminalnih organizacija širom Latinske Amerike. “Suočavamo se sa jednom bitnom prijetnjom na koju svi moramo da se fokusiramo, a to su nadnacionalne kriminalne organizacije”, izjavio je general Daglas Frejzer na konferenciji koju je organizovao Centar za hemisfernu politiku Univerziteta u Majamiju.
General Frejzer je rekao da je problem ne samo u krijumčarenju droge, već i u trgovini oružjem, pranju novca i trgovini ljudima. On je kazao da bi zemlje koje nemaju sredstva ili volju za borbu protiv sve većih kriminalnih poduhvata unutar svojih granica mogle postati mjesta gdje terorističke organizacije mogu da sakupljaju finansije i da se organizuju.
Sistem dozvola
Saradnik beogradskog Instituta za kriminološka istraživanja Zlatko Nikolić ubijeđen je da je Nešić dozvolu za šverc droge dobio od jedne od velikih svjetskih mafija. ,,Ovi koji su pomenuti sigurno nisu neki glavni svjetski bosovi”, kazao je Nikolić za Press. Na pitanje zašto bi neka mafija pustila Nešića, Darka Šarića i ostale da rade na svjetskom nivou, sagovornik Pressa je rekao da je razlog tzv. balkanski put droge. ,,Kada je heroin u pitanju, najveće količine proizvode se na Bliskom istoku, u Avganistanu,” naveo je on. ,,Balkanska ruta je veoma važna za prenos droge, jer je najkraći put između Evrope i bliskoistočnih zemalja. Naši narkodileri su važni onoliko koliko je važna i balkanska ruta. Ipak, u Brazilu oni nisu smjeli da proizvode kokain, već su mogli samo da ga dalje transferišu. Tu su jasni i hijerarhija i podjela posla. Onaj ko naše ljude angažuje za te poslove, on im odobrava i šta i koliko mogu da rade”, kazao je Nikolić.
Zbog droge međudržavni sporovi
Sa 600.000 korisnika kokaina, prema podacima Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC), Brazil predstavlja drugo po veličini tržište u Južnoj Americi, poslije Argentine. Brazilci međutim ne proizvode kokain. Većina narkotika potiče iz Bolivije, i lako ulazi u zemlju preko dugačkih i poroznih granica. Od kako je predsjednik Bolivije Evo Morales stupio na vlast 2002., proizvodnja kokaina u zemlji je povećana – djelimično zahvaljujući šefu države koji je i sam bivši uzgajivač koke i branilac običaja korišćenja koke u tradicionalne svrhe, a oslabila je politika iskorjenjivanja koke koju su vodile prethodne administracije. Brazil takođe dijeli nesigurnu i nekontrolisanu granicu sa Paragvajem, koji već dugo predstavlja utočište krijumčara i dilera droge. Gotovo 40 tona kokaina i 15 odsto svjetskih rezervi marihuane prelazi preko granice između Paragvaja i Brazila, navela je američka novinska agencija Asošiejtid pres (AP). Sve je to nagnalo političare u Brazilu da razmišljaju da ta država postane prva u Latinskoj Americi koja je zbog korišćenja narkotika primorana da usvoji agresivniju spoljnu politiku prema susjedima.
Milan BOŠKOVIĆ
HORIZONTI2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice