Najstariji umjetnički predmet na području Crne Gore pronađen je u okapini Odmut (sloj prvi) u Pivi. To je gravira na štičici za pletenje ribarske mreže, sasvim realistički prikaz. Nalazi iz Odmuta spadaju u srednje kameno doba (mezolit), razdoblje između IX i VI vijeka prije naše ere.
* Remek djelo rimske portretne umjetnosti u Crnoj Gori je dio jednog kamenog kipa – glava cara Domicijana, pronađena u Kumboru.
* U Crnoj Gori je kao stil najduže trajala dekorativna i geometrijska latenska umjetnost. Trajala je hiljadu godina, od 900. godine prije n.e. do 15. godine n.e.
* Prvi primjeri apstraktne umjetnosti u Crnoj Gori su gravire na kostima pronađene u Crvenoj stijeni, kod Petrovića, iz doba mezolita (magdalenska umjetnost).
* Najstariji pećinski crteži otkriveni u Crnoj Gori pronađeni su na okapini sela Lipci u Bokokotorskom zalivu. Crteži iz Lipca prikazuju scenu lova na jelene, skupinu znakova od nekoliko svastika (svastika je znak obožavanja sunca, munje i gromova) i jednu lađu s raširenim jedrima. To je i prva kineginetička scena (figura u pokretu), jer prikazuje grupu jelena i dva lovca na konjima u pokretu. Takvih crteža ima i u pećinama Crvena stijena, Vezirova brada kod Gusinja i u Žutoj stijeni u koritu Komarnice.
* Najstarija skulptura pronađena u Crnoj Gori je neolitska protoilirska Predstava žene. Rađena je u keramici, a sačuvana u fragmentu. Nađena je u starom dijelu Ulcinja, a potiče iz V vijeka prije nove ere.
* Najstariji ukrasni predmeti od roga i kosti otkriveni u Crnoj Gori potiču iz mezolita, a nađeni su u pećinskim okapinama u Crvenoj stijeni, kod Petrovića, i Odmutu u Pivi. Starijem neolitu pripadaju nalazi iz Petnjika, a mlađem iz Beran krša (oba tipa otvorenih naselja).
* Prva bojena keramika – faza neolita: impreso-kultura jadranske zone zastupljena je u Crvenoj stijeni, Odmutu i Spili iznad Perasta.
* “Podgorička čaša” je remek djelo ranohrišćanske umjetnosti. Čaša je zapravo trbušasti pehar s cilindričnim vratom i drškom, na kome su izgravirani motivi starog i novog zavjeta. Čuva se u muzeju Ermitraž u San Petersburgu.
* Najstariji i umjetnički najznačajniji ostatak primijenjene umjetnosti u Crnoj Gori iz srednjeg vijeka je rezbareni kameni ciborijum u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna – doba romanike, IX vijek.
* Po ugledu na grčke gradove u istovjetnoj tehnici zidanja sagrađeni su gradovi Olcinium (Ulcinj) i Meteon (Medun), a pretpostavlja se da su tako građeni i Rhizon (Risan) i Budhoe, Butua (Budva).
* Najstariji očuvani portret u Crnoj Gori je portret zetskog kralja Mihaila (1046-1081), donatora crkve sv. Mihaila na Stonu, gdje se njegov portret i čuva. Portret predstavlja jedno od tipoloških obličja zetske regionalne škole.
* Najviše spomenika romaničke arhitekture nalazi se u Kotoru. Najpoznatiji su crkva sv. Mihaila koja se prvi put pominje 1166, crkva sv. Luke podignuta 1195, očuvana do danas, i crkva sv. Marije.
* Najstariji primjerak zidnog slikarstva u Crnoj Gori poslije ranohrišćanskih fresaka u Duklji nalazi se u kotorskoj crkvi Sv. Luke iz 1195. godine.
* Prvi snažni prodor renesanse u Crnu Goru dogodio se na Cetinju kada je 1482. godine podignut dvorac Crnojevića i dvije godine kasnije izgradnjom crkve zetske mitropolije. Dvorac i crkva prvi su i tačno datirani spomenici renesanse u Crnoj Gori. Ni jedan ni drugi danas ne postoje.
* Grafika Crnojevića je zbog svog visokog umjetničkog dometa prikazana u istoriji evropske umjetnosti.
* Fresku “Gavran hrani proroka Iliju”, koja se nalazi u manastiru Morača, Pablo Pikaso uvrstio je u remek djela svjetske umjetnosti. Freska potiče iz XVI vijeka a posvećena je teofanijskoj tematici. Pokazuje ujedno i pobjedu takozvanog “plastičnog” stila započetog u ranom XIII vijeku.
* Najljepše barokne skulpture nalaze se u Boki Kotorskoj: Duodov spomenik u Kotoru (XVII vijek) i fra Deziderijev reljef u kotorskoj crkvi sv. Duha (1654).
* Najljepše intarzije sačuvane su u manastiru Sv. Trojice kod Pljevalja. Intarzija u Pivskoj crkvi datira iz 1601. godine (horos), a vrata koja predstavljaju najljepši primjerak koštane intarzije na Balkanu su iz prve decenije XVII vijeka.
* Palata Vicka Bujovića, podignuta 1694. godine u Perastu, u stilu baroka, smatra se za najljepšu privatnu građevinu na Crnogorskom promorju.
* Najljepše intarzirane cjeline crkvenog namještaja sačuvane su u manastirima Sv. Trojica kod Pljevalja, Morača i u Pivskom manastiru.
* Kula Redžepagića u Plavu jedan je od rijetkih etnoloških spomenika kulture u Crnoj Gori koji se nalazi u Registru nepokretnih spomenika kulture.
* Najstarija slika na Balkanu urađena na kadifi nalazi se u Husein-pašinoj džamiji u Pljevljima. Divili su joj se Moni i Behsad, čuveni persijski slikari i graveri.
* Jedinu, pouzdano datiranu srednjovjekovnu ikonu u Crnoj Gori, predstavlja tzv. “Budvanska Gospa”, koja se čuva u župnoj crkvi sv. Ivana u Budvi. Ikona potiče s kraja XIII ili početka XIV vijeka i, kako se osnovano pretpostavlja, rad je čuvene kotorske slikarske škole (“Pictores graeci”).
* Najstarije djelo Kotorske slikarske škole je ikona svetog Petra i Pavla iz XIII vijeka, a čuva se u Vatikanu.
* Prva ikonopisna radionica u Crnoj Gori osnovana je u Kotoru u XIV vijeku. U toj radionici nastala je vatikanska ikona Petra i Pavla s kraljicom Jelenom i njenim sinovima Dragutinom i Milutinom kao donatorima (prije 1314. godine), kao i čuveni oltar u kripti katedrale Barija (1319-1325) sa skupocjenim ikonama, skulpturama i sarkofagom u srebru.
* Najstariji sačuvani spomenik gotičkog slikarstva su freske u crkvi sv. Mihajla u Kotoru nastale krajem XIV ili početkom XV vijeka.
* Počeci crnogorske grafike vezani su za djelovanje Crnojevića štamparije (kraj XV v.). U “Oktoihu petoglasniku” nalaze se prve drvorezne ilustracije. Evropski slikari u Crnoj Gori Najpoznatiji umjetnici u Crnoj Gori, koji su se u XIX i početkom XX vijeka školovali u inostranstvu, vraćali su se pravcima koje je evropska vodeća umjetnost već bila napustila – realizmu i folkloru. Oni donose iz škola koje su pohađali (Atina, Venecija, Kijev, Napulj, Beč, Pariz) akademska znanja: Braća Bocarić – Anastas (1864-1944) i Špiro (1878-1941), Špiro Đuranović (1864-1910), Marko Gregović (1867-1939), Mihailo Vrbica (1871-1937), Vladimir Novosel (1883-1961), skulptor Marko Brežanin (1883-1956) i grafičar Ilija Šobajić (1876-1953).
* Oko dvije stotine renomiranih evropskih i južnoslovenskih slikara raznih nacionalnosti i likovnih vokacija posjetili su Crnu Goru za vrijeme vladavine knjaza/kralja Nikole. Među njima je bilo Francuza, Engleza, Mađara, Rusa, Italijana, Čeha, Njemaca, Slovenaca, Hravata, Srba… Među portretistima izdvajaju se Jaroslav Čermak, Vlaho Bukovac, Jozef Blic, Celestin Mato Medović, Paja Jovanović, Milo Vrbica, Anastas Bocarić, Domenik Fajluti…
* U Enciklopediji naivne umjetnosti svijeta nalaze se i dva crnogorska slikara: Marko Denda (Vrbas, 1946 – Igalo, 1994) i Predrag Gazivoda (Cetinje, 1952).
* Prva izložba likovnih umjetnika Crne Gore otvorena je na Cetinju 12. jula 1946. godine. Na njoj je učestvovalo 28 autora sa 135 eksponata. Na izložbi su izlagali Milan Božović, Marko Brežanin, Savo Vujović, Mihajlo Vukotić, Miloš Vušković, Mato Đuranović, Jovan Zonjić, Petar Lubarda, Milo Milunović, Risto Stijović, Ilija Šobajić…
* Škola likovnih umjetnosti, prva te vrste u Crnoj Gori, osnovana je januara 1947. godine na Cetinju, a direktor joj je bio Petar Lubarda. Predavači su bili Milo Milunović, Đorđije Oraovac, Miloš Vušković, Milan Božović…
* U Titogradu (Podgorica) je 1. septembra 1984. godine osnovana jedinstvena galerija u svijetu – Galerija nevrstanih zemalja “Josip Brzo Tito”. Galerija se nalazila u bivšem dvorcu kralja Nikole, na Kruševcu. Stalnu postavku galerije sačinjavali su eksponati iz preko pedeset nesvrstanih država. Eksponati su poticali od VII vijeka prije naše ere pa do savremenih slika i skulptura. Galerija je prestala da radi 1995. godine.
* Prvo Cetinjsko bijenale, međunarodni susret savremene umjetnosti, otvoren je 7. juna 1991. godine, a trajao je do 30. septembra iste godine. Osnivač i predsjednik Cetinjskog bijenala je princ Nikola II Petrović Njegoš.
Pripremio: Veseljko KOPRIVICA
(Nastavlja se)