Negdje početkom dvijehiljadite godine jedan od braće Šarić, u kasnim večernjim satima, zaustavljen je u rutinskoj saobraćajnoj kontroli na Rudešu kod Berana, iz pravca Rožaja. Budući da su u tom periodu Šarići bili ,,bezbjednosno interesantne osobe”, saobraćajni policajac se javio dežurnom inspektoru u policiji, od kojeg je dobio nalog da vozača dovede u stanicu. ,,Tu je trebalo da bude obavljen informativni razgovor. Ništa posebno, ali jednostavno da vidimo gdje je bio, sa kim i tome slično”, prisjeća se Monitorov izvor iz policije.
Ispitivanje nije trajalo dugo, kada je u prostoriju gdje je Šarić priveden ušao jedan službenik državne bezbjednosti. Rekao je inspektoru da ne bi trebalo da ga zadržava i da on garantuje za njega.
,,Inspektor je bio mlad, na početku karijere. Poslušao je kolegu iz državne bezbjednosti. Bezbjednjak ga je za uzvrat poveo na piće. Dok su sjedili u obližnjem kafeu, bezbjedanjaku je zazvonio telefon. Sa druge strane bio je Safet Kalić, koji se službeniku državne bezbjednosti zahvalio što su mu učinili uslugu i pustili prijatelja”, priča izvor iz policije.
Taj slučaj je odavno zaboravljen, ali svjedoči o tome da je između pljevaljskog klana Šarića i rožajske Kalićeve grupe, već tada, prije deset i više godina, postojala veza, makar prijateljska, ili kumovska, kako će se kasnije ispostaviti.
U isto vrijeme međunarodne agencije za borbu protiv droge već su bile ucrtale na mapama ,,avganistansku transverzalu”, na kojoj je Kosovo označeno kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta. Mađarski mediji su, recimo, pisali da sa Kosova samo u toku dana izađe oko stotinu kilograma heroina. Zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi „bar sedam tona heroina” spremnog za put na Zapad.
U analizi koju je Centar za mir na Balkanu uradio te dvijehiljadite godine, podsjeća se na podatak njemačke policije koja tvrdi da kosovski Albanci uvoze 80 odsto evropskog heroina. U ovoj analizi se navodi da je heroin vrijedan 12 puta svoje težine u zlatu. Kilogram heroina vrijedan na Tajlandu hiljadu američkih dolara, u Kanadi ima veleprodajnu vrijednost 110 hiljada USD, dok mu ulična vrijednost dostiže čak 800 hiljada američkih dolara. Vrijednost heroina koji kroz Tursku, Makedoniju, Kosovo i Albaniju putuje na zapadnoevropsko tržište još tada je procijenjena na oko 400 milijardi američkih dolara godišnje.
U medijima koji se pozivaju na policijske izvore mogu se naći i informacije o tome koje albanske kriminalne grupe kontrolišu granicu prema Crnoj Gori, prvenstveno put preko Kule. Monitor je u nedavnoj seriji napisa o prekograničnom švercu dobio iz policijskih izvora precizne operativne informacije o tim kriminalnim grupama koje sa Kosova heroin distribuiraju prema Zapadu. Policiji je odavno je poznato i sa kojim kriminalnim grupama su kosovski narkodileri konektovani u Crnoj Gori.
Kada su pali prvi kilogrami kokaina na putu od Luke u Baru, pa dalje preko Berana i Rožaja, postalo je jasno da su se u ovim gradovima ukrstili putevi droge. Heroina, koji je dolazio sa Istoka, i kokaina iz Južne Amerike, odnosno sa druge strane svijeta. Takođe je postalo jasno da su se ukrstili i kriminalni krugovi u ovom regionu, i da veoma dobro međusobno sarađuju.
Pri ovim činjenicama ne treba zato da čudi što su već tada sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljali” narkodileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti. Internet stranice postajale su sve punije imenima beranskih i rožajskih kriminalaca, i umnožavale se proporcionalno sa povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.
Dok su u tranzicionim procesima državni tajkuni i stečajna mafija ,,jeli” fabrike, ostavljajući za sobom gomilu nezaposlenih radnika, narkobiznis je postajao najjača ,,privredna” grana, i u tom prostoru je otvoreno najveće tržište rada za dokonu omladinu željnu brze zarade. Na ukrštenim putevima droge regrutovana je čitava armija mladeži iz sjevernih gradova, što je bilo skoro ,,normalno”. Isto onako kako su se momci nekog kraja gdje tranzitno prolaze turisti uključivali u kulinarstvo i ugostiteljstvo, momci sa sjevera počeli su da ulaze u poslove sa drogom.
Jedan policijski službenik je u to vrijeme iznio statistički podatak da su u odnosu na broj stanovnika, gradovi na sjeveru davali najviše krupnih narkodilera na širim regionalnim prostorima. On je to ilustrovao nizom primjera, objašnjavajući da se ovdašnji momci tim poslom bave uglavnom preko granice.
,,Odu na nekoliko mjeseci, godinu-dvije, i vrate se sa novcem kojim u svojim gradovima kupuju lokale i drugu imovinu. Poznato je to i vama i nama. Ali, oni su ovdje ‘uredni’ i ne možemo im ništa. Nemamo osnova da ih hapsimo”, pričao je taj inspektor.
On je napomenuo da policija nema precizne podatke o tome koliko njih je ,,palo” i robija po bjelosvjetskim zatvorima, ali da taj broj nije mali.
,,Inostrane policije bi trebalo da nas odmah obavijeste o tome ako uhapse nekog sa našeg područja. To uglavnom i rade, ali ne uvijek. Sigurno je da je broj onih koji su robijali ili robijaju zbog droge po zapadnim zemljama veliki. Jedan Beranac je zbog kokaina odležao dvije i po godine čak u Brazilu. Dobili smo tada zvanični dopis policije iz te zemlje”, kaže on.
Prema njegovim riječima za jedan broj nezaposlenih i dokonih momaka, robija nije opomena.
,,Izdrže kaznu. Vrate se. Ponovo odu i opet nastave da se bave tim poslom. U nekim slučajevima je to porodični biznis u koji je uključeno više članova familije. Kada jedan padne, drugi ide i preuzima njegove poslove. Ima jedno karakteristično naselje iz Berana odakle se šezdeset odsto omladine bavi narkobiznisom po svijetu”, tvrdi ovaj dobro obaviješteni policijski službenik.
Omiljeno odrediše beranskih ali ostalih crnogorskih problematičnih momaka, kako se pokazuje, je Danska i njen glavni grad Kopenhagen. Prepričava se da se jedan policajac u toj zemlji zapitao – ,,Koliki li je taj grad Berane ako nam otuda stiže ovoliko kriminalaca i narkodilera”.
Šef međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović smatra kako momci iz Berana i Crne Gore nijesu slučajno izabrali Dansku za djelovanje. ,,To je skandinavska, bogata zemlja, sa visokom standardom, a krijumčari idu uvijek za novcem. Ekonomski bogatije zemlje su, razumljivo, interesantnije za krijumčarenje od siromašnih. Tamo se droga prodaje skuplje i zarade su bolje”, izjavio je Nicović.
Dugo je trabalo da bude raskrinkan najprije Šarićev klan, koji je preko Evrope pružio pipke čak do Južne Amerike. Sada se polako, pod pritiskom stranaca, razbija i kriminalna organizacija Safeta Kalića. Poslovi su bilo dobro podijeljeni. Na kokain, i na heroin. Padom kraljeva droge, bez posla će, dok se ne preorijentišu, ostati ko zna koliko narko kurira.
,,Nijesu to jedine, ali jesu dvije najveće kriminalne grupe koje su radile sa drogom. Šarići i Kalići su regrutovali najviše omladine koja je za njih odrađivala, i ovdje i po inostranstvu. Kao što vidite, desetak godina postojala je veza između Kalića i pojedinih službenika državne bezbjednosti. Kakvi su međusobni interesi bili u pitanju, to tek treba da vidimo, kada priča dobije sudski epilog”, kaže Monitorov izvor iz policije.
Bitno je da se ovi procesi sudski dovedu do kraja. Biće zanimljivo kada se budu čitali transkripti svjedočenja saradnika pokajnika. U Beogradu je u procesu protiv Šarića jedan bivši visoki službenik crnogorske državne bezbjednosti pomenut kao direktna veza i osoba od koje su Šarićevi kriminalci dobijali zaštitu.
Imovina Šarića i Kalića, nije mala. Imalo bi ako bi se htjelo, šta da se po gradovima sjevera zapljenjuje i od njihovih vojnika. Nije to sitno, a vrlo je jednostavno. Pratiti trag novca, jedno je od pravila i u istraživačkom novinarstvu, i u policijskim istragama.
Nadležne državne službe još ignorišu prosto pitanje: kako to da su iz Crne Gore, na vrijeme, prije hapšenja u nepoznatom pravcu odmaglili bosovi – i Darko Šarić i Safet Kalić.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
SVIJET4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FELJTON4 sedmice
INTERVJU4 sedmice