Premijer Igor Lukšić skromno cijeni: ,,Ja smatram da je ova Vlada radila najbolje što može…”. Teško je povjerovati da je ovo što živimo baš to o čemu govori premijer. Vjerujete li, zaista, da toliko dokazanih partijskih prvaka, ekonomskih stručnjaka iz prve lige Crnogorske ekonomske škole (CEŠ) Veselina Vukotića, univerzitetskih profesora i (pre)skupo plaćenih konsultanata ne može bolje? Ili im neko ne da? Da se manemo komentara i na konkretnim primjerima vidimo kako u stvarnosti izgleda ,,najbolje što može” od tima koji predvodi potpredsjednik DPS-a. Prije 15 mjeseci Vlada je Švajcarskoj komercijalnoj banci, našim novcem, platila 30-ak miliona eura umjesto njihovog partnera i formalnog vlasnika Željezare, of-šor kompanije MNSS. Potom nam je ministar ekonomije Vladimir Kavarić objasnio da su Holanđani (koji su prethodno, neko vrijeme, bili Englezi) dobijeni novac ,,samo dijelom iskoristili za razvojni potencijal fabrike”. O drugom sumnja se većem dijelu pozajmljenog novca Kavarić se nije izjašnjavao. Nije to uradio ni bilo ko od nadležnih za tu vrstu poslovanja (tužilaštvo, policija, ANB…). Uglavnom, u Željezari je uveden stečaj, potom je proglašen bankrot, pa firmom u koju je DPS unazad dvije decenije uložio oko 200 miliona eura državnog novca, sada upravljaju stečajni upravnik Veselin Perišić i spasilac iz hobija Miodrag Daka Davidović. Vlada ne bi da se miješa.
Ima li to, pitanje je, bilo kakve veze sa najavljenim smanjenjem broja novoupisanih brucoša i povećanjem školarina na državnom univerzitetu?
Krajem prošle godine iz SAD je stigla potvrda: njemačka kompanija Dojče Telekom je, preko svoje podružnice iz Budimpešte, crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crne Gore isplatila mito od 7,35 miliona. Prema presudi kojom je Dojče Telekom kažnjen sa 95 miliona dolara, mito je plaćen na privatne račune ,,dvojice Vladinih zvaničnika”, i ,,sestri najvišeg zvaničnika crnogorske vlade koja radi kao advokat”. Amerikanci se nijesu potrudili da nam detaljnije objasne šta su novi vlasnici Telekoma dobili za uzvrat. To nije interesovalo ni premijera Lukšića. On je, isprva, ustvrdio da tom aferom treba da se bavi mađarsko a ne crnogorsko pravosuđe. Potom je, pod pritiskom javnosti i evropskih zvaničnika, donijeta odluka da se od SAD zatraži dokumentacija o ovom kriminalnom poslu. Crnogorski zvaničnici iz Ministarstva pravde i tužilaštva, koliko je poznato, još nijesu uspjeli da pravilno popune obrazac koji su im dostavili iz Ambasade SAD u Podgorici. Da li je to najbolje što mogu?
Opet, bilo bi lijepo znati – koliko je takva privatizacija Telekoma (Jugopetrola, EPCG, Bokista, HTP Boka…) povezana sa novonajavljenim porezima na mobilne telefone, kablovsku televiziju, strujomjere, vodu i vazduh…?
Oko novogodišnjih praznika stigla je i vijest da će Crna Gora ,,možda” biti prinuđena da vrati 22 miliona eura (uvećana za kamate) koje su od Dojče banke uzeli poslovni partneri Mila Đukanovića iz Kombinata aluminijuma.
,,Od tog novca, ništa nije uloženo u investicije”, optužio je upravu KAP-a Goran Đukanović, analitičar tržišta aluminijuma. ,,Nije čak uloženo ni najavljenih dva miliona eura u Livnicu, a to je investicija koja bi se vratila za manje od godinu”. Vlada je – kao većinski vlasnik u KAP-u – stoički ignorisala mogućnost da problematizuje pitanje gdje je završio novac dobijen od Njemaca. Umjesto toga, uredno su nas obavještavali kako možda postaje – moguće; moguće – vjerovatno, a vjerovatno – izvjesno.
Konačno, novac je iz državnog budžeta otišao za Njemačku početkom aprila. Još čekamo da Vlada održi obećanje i podnese krivične prijave protiv nekoga ko je, prema njihovom sudu, kriv za ovaj trošak. Odugovlačenje ne obećava ništa dobro. Ali to je, valjda, najbolje što mogu. Dok nove obaveze kucaju na vrata.
Da se zapitamo – ima li ovaj, svakako vanserijski, posao sa nekadašnjim KAP-om, a danas Elektrolizom u Dajbabama ikakve veze sa novim zaduženjem Crne Gore (150 miliona eura) i najavljenim smanjenjem plata od pet odsto za korisnike budžeta (državna uprava, zdravstvo, prosvjeta, policija)? A penzije?
Dajte, ima Vlada i prečih briga. Početkom aprila istekao je ugovor u subvencioniranom snabdijevanju Kombinata strujom. Skoro će dva mjeseca kako je Skupština Crne Gore naložila Vladi da ,,na najefikasniji način” raskine ugovor sa CEAC-om i KAP vrati pod državno okrilje. Radi li iko išta po tom pitanju? Krajem aprila dospijeva rata duga OTP banci od 16 miliona za koje je KAP-u takođe garantovala država. Da se neće vlasnici CEAC-a prevariti i izmiriti tu obavezu?
Ministar finansija Milorad Katnić najavio je početkom nedjelje da će Vlada nastaviti da Kombinatu aluminijuma plaća subvencije za utrošenu električnu energiju. ,,Državna subvencija je, u ovom ili onom obliku, neophodna ukoliko se očekuje da KAP nastavi proizvodnju”, saopštio je Katnić u razgovoru za TV Vijesti, ,,to je cijena postojanja Kombinata pošto on u ovom trenutku, a bojim se i uopšte, ne može da plaća tržišne cijene”. Zanimljivo, ministar finansija nije pomenuo najlogičnije rješenje za kompaniju ,,koja ne može da plaća tržišnu cijenu”. Da li je to najbolje što mogu probrani đaci Vukotićeve škole neoliberalne ekonomije?
Uglavnom, dva dana kasnije, ,,radi objektivnog informisanja javnosti”, oglasio se Vladin Biro za odnose s javnošću. Oni su nas obavijestili da ,,Vlada Crne Gore neće nastaviti da subvencionira struju za Kombinat aluminijuma pod upravom ruskog CEAC-a.”
Ko ovdje ne govori istinu? Ili su u pravu i ministar Katnić i Biro za odnose. A to onda znači da podgorički Kombinat aluminijuma neće plaćati struju dok njim komanduju operativci Olega Deripaske i njegovih skrivenih partnera, okupljenih oko of-šor kompanije CEAC. Kao što je, uostalom, ni prošle godine nijesu plaćali. Pa KAP Elektroprivredi danas duguje više od 30 miliona eura. A ovi samo traže zgodan način da i to potraživanje prebace na pleća (čitaj – u novčanike) građana i malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori.
Ima li to bilo kakve veze sa aktuelnom nestašicom lijekova za hronične bolesnike u državnim apotekama? Ili će se, sada, neko od nadležnih dosjetiti da objasni kako lijekova ima, samo pacijenti ne umiju da ih nađu. Vi, racimo, uporno pokušavate da lijek protiv visokog pritiska pronađete u Podgorici, a u apoteci u Andrijevici ne znaju šta će sa njim.
Ovu misteriju bi mogao razriješiti premijer, ali je on trenutno zauzet važnijim poslovima. Sakrivanjem prljavog veša, da budemo konkretni. Onih gaća, čarapa (po komada dva) i kravate kupljenih za premijera u Talinu, Estonija, novcem poreskih obveznika. Zvanično nam je stavljeno do znanja da je premijer, zbog zagubljenog prtljaga, ostao bez neophodnog veša. Podrazumijeva se, valjda, da je normalno što je taj gubitak – za koji Lukšić nije kriv – pokriven novcem poreskih obveznika. Na isti način kao što je pokriven i gubitak od saradnje sa vlasnicima Željezare, i od partnerstva sa javnim i tajnim vlasnicima KAP-a. Sve u svemu, svaki će građanin Crne Gore za zagubljene gaće i čarape, upropašćene fabrike i pokradene kredite platiti oko 300 eura. Pošteno?
,,Cilj Vlade Crne Gore je da nakon raskida saradnje sa ruskim CEAC-om dogovori modalitete za uredno snabdijevanje KAP-a strujom”, obznanio je Vladin Biro. A šta će biti dok ugovor ne bude raskinut? E, to izgleda znaju samo ekskluzivni pregovarači – Oleg Deripaska, Milo Đukanović, Sergej Šojgu i Milan Roćen. Njihovo je da brinu o detaljima. A naše da plaćamo.
I da pokušavamo odgonetnuti – da li vlasnik Neksana Miodrag Davidović kopira ministra finansija Milorada Katnića, ili je (a sva je prilika da jeste) obrnuto.
Prije nekih mjesec dana u Monitoru smo se bavili ultimatumom koji je (činilo se) Davidović postavio pred Vladu Crne Gore. On će, tvrdio je, napustiti Željezaru ukoliko mu Vlada ne omogući da struju nabavlja po privilegovanim uslovima koji važe ka KAP. Zvanično – Vlada nije prihvatila ucjenu. Zvanično – ni Davidović nije napustio Željezaru (njegov ugovor je produžen još dva puta i trenutno važi do 15. maja). Zanimljivije od tih detalja je Davidovićevo objašnjenje – zbog čega Željezari treba dati nove povlastice, uz već postojeću privilegiju da posluje bez plaćanja poreza i doprinosa. „Za ovakvu inicijativu postoje neoborivi argumenti jer je Željezara u stečaju, sa nerentabilnom proizvodnjom, starim postrojenjima i nefunkcionalnom opremom…”.
Zanimljivo je – ne postoji ništa po čemu se Davidovićevo viđenje budućnosti Željezare razlikuje od Katnićevih percepcija vezanih za Kombinat aluminijuma. I jedan i drugi se ponašaju kao da su Željezara i Kombinat sastavni dio Ustava Crne Gore, ako ne i Svetog pisma. Pa ih, zbog nekog višeg interesa, ne smijemo prepustiti neminovnoj sudbini. Istovjetno, ni jedan ni drugi ne pokušavaju da na racionalan način objasne zbog čega fabrike o kojima govore nemaju rentabilnu proizvodnju, funkcionalnu opremu, moderan proizvodni program…. Iako smo sve to platili i nanovo plaćamo: otpisanim dugovima, subvencijama, kreditnim garancijama.
Premijer Lukšić tvrdi da je račun o vešu kupljenom u Talinu dokaz da njegova Vlada radi transparentno. Ali nije. Premijer Lukšić mora znati: račun za njegove bokserice i čarape ne može nadomjestiti odsustvo bilo kakvih podataka kojima se Vlada Crne Gore rukovodila kada je prevarantima iz Podgorice i Nikšića (MNSS i CEAC) dala kreditne garancije vrijedne više od 150 miliona eura (bez kamata). Kao što ni priča o potrebi da se, po svaku cijenu, očuvaju pomenute fabrike ne može prikriti indicije o ogromnim manipulacijama i prevarama u kojima je učestvovao i politički establišment.
Zašto bi, uostalom, mogućnost da izvozimo poluprerađevine od čelika i aluminijuma zabašurila činjenicu da Crna Gora uvozi eksere, čekiće, aluminijsku foliju, eloksiranu bravariju, ali i jaja, vodu, grožđe, pa čak i so. Samo za uvoz hrane Crne Gore je prošle godine dala više od 400 miliona eura. A šta bi bilo da je novac bačen u džepove vlasnika KAP-a i Željezare otišao u razvoj poljoprivrede? Kada su već vlasti domaća postrojenja za preradu aluminijuma osudila na propast.
Da li bi tada sa manje straha gledali na činjenicu da ekonomija ove zemlje ne može krenuti naprijed sve dok nešto, odnosno neki ne budu zatvoreni?
Zoran RADULOVIĆ
ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice