Ribljim fondom u kolašinskim rijekama niko ne gazduje već skoro tri godine. Ni na nedavno završenom javnom oglasu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za gazdovanje ribljim fondom nijedan od kandidata iz te opštine nije ispunio zadate kriterijume.
Uprkos tome što vodama još niko ne upravlja pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je svakodnevno po nekoliko desetina pecaroša. Turističke agencije nijesu obustavile ni dovođenje stranih turista na flaj fišing. Prema nekim procjenama, krivolovci godišnje upecaju više od 300 kilograma ribe iz kolašinskih rijeka, što im donosi solidnu zaradu, budući da se, recimo kilogram ,,netovljene” (potočne) pastrmke prodaje restoranima po cijeni od 10 do 15 eura.
Rukovodilac sektora za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Deniz Frljučkić kaže da razloge za činjenicu da za kolašinske vode još niko nije zvanično zadužen treba tražiti kod lokalnih organizacija. Ni jedna od njih, tvrdi on, nema kapacitete koji su zakonom propisani.
Na drugoj strani, u Ribolovno sportskom društvu Tara i Morača tvrde da će, iako su među najbrojnijim društvima u državi, teško ikada moći ispuniti uslove koji su propisani za gazdovanje vodama.
,,Na našim rijekama trenutno vlada bezakonje. Krivolov cvjeta, riba se vadi mrežama, ubija dinamitom… Krivolovci su na svakom koraku. To nekome odgovara, a mi nemamo način da promijenimo takvo stanje. Od nas je javnim oglasom traženo da imamo pet-šest zaposlenih radnika, s uredno plaćenim doprinosima i porezima, zatim automobile, a naravno, i novac za gorivo. To je nemoguće, jer, prosto, mi te mogućnosti nemamo, a Opština ne može da pomogne. Naši jedini prihodi su od ribolovnih dozvola, koje sada ne možemo da izdajemo. Tako je već tri godine,” kaže predsjednik RSD Dragomir- Buco Raketić.
Do marta 2012. godine postojao je SRK Kolašin, koje je i izdavalo ribolovne dozove, ali i držalo pod kontrolom krivolov. Nesuglasice između starog i novoizabranog rukovodstva, te godine rezultirale su smjenom dotadašnjeg predsjednika Slavka Draškovića. Uslijedili su i sudski sporovi između Draškovića i onih kojima se nije dopalo kako je on vodio klub. U međuvremenu su se međusobno u više navrata optuživali za nezakonit rad. Da pomiri kolašinske ribolovce, pokušao je u više navrata i predsjednik Opštine Darko Brajušković. Zbog takve situacije, ali i u skladu sa savjetima tadašnjeg ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića i novim zakonom o sportu, registrovan je novi klub u kojem je sada većina ribolovca s područja Kolašina.
Raketić tvrdi da su rijeke sada prepuštene na milost i nemilost krivolovcima, jer, kako je rekao, policija nerado asistira i kada dobije prijavu za nezakonito pecanje.
U resornom Ministarstvu, kako kažu, pokušavaju da nađu kompromisno rješenje. Tačnije, način za privremeno gazdovanje do raspisivanja novog oglasa.
,,Ministarstvo je prije deset dana održalo sastanak s predstavnicima sportsko – ribolovnih organizacija, koje su bile kandidati na oglasu – SRK Plašnica, SRK Suza Evrope, SRK Kolašin i SRK Tara Morača. Tema sastanka bila je privremeno gazdovanje do raspisivanja novog oglasa. Na ovom sastanku razmatrana je mogućnost da svi klubovi iz Opštine Kolašin budu jedan korisnik ribljeg fonda na tom području. Očekujemo njihov zvaničan stav po tom pitanju. Na sastanku je zaključeno da postoji realna šansa da ovi klubovi zajednički djeluju na očuvanju ribljeg fonda, što nam daje za pravo da nastavimo s pregovorima i u što kraćem roku ustupimo riblji fond na privremeno korišćenje u Opštini Kolašin, kaže Frljučkić.
Prema njegovim riječima, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta da konstantno budu prisutni na ribolovnim vodama i posvećeni očuvanju ribljeg fonda. Zbog toga je krivolovcima olakšano da kontinuirano krše zakon i osiromašuju riblji fond.
Rukovodilac sektora za ribarstvo tvrdi da u opštinama gdje riblji fond nije nikom ustupljen na gazdovanje, ne postoji mogućnost da bilo koja organizacija izda dozvolu za sportsko rekreativni ribolov, kao ni da organizuje bilo koji vid ribolovnog turizma. No, i pored toga, bar tri, četiri turističke agencije imaju u ponudi upravo ribolovni turizam, a prema riječima sagovornika Monitora, koji je vodič stranih turista na rijekama, to se i prilično isplati. On tvrdi da od stranih turista može biti samo koristi, a da kolašinske vode pustoše oni koji su pored njih rođeni.
,,Krivolovci i dalje nesmetano pecaju na svim revirima, većina njih prodaje ribu. U revirima je sada manje ribe nego u djelovima rijeke, na kojima je bio dozvoljen ribolov na blinker. Sasvim je normalno da s glavnog gradskog mosta na Tari, mjestu koje je važilo za mušičarski raj, uzvodno i nizvodno svakodnevno možete vidjeti desetak ljudi kako nesmetano krivolove na sve moguće načine, većina na žive mamce. U revirima je gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku jer je istrijebljena. I lipljana je ostalo jako malo”, tvrdi on.
Haotična situacija na vodama, kažu nadležni, neće dugo potrajati. To, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede garantuje čitav set propisa donesenih u nekoliko proteklih mjeseci.
,,Jedna od novina je i jedinstveni obrazac dozvole za sportsko – rekreativni ribolov, koji se distribuira korisnicima ribljeg fonda, posredstvom Saveza sportsko ribolovnih organizacija Crne Gore, uz striktnu kontrolu. Ovim je onemogućeno izdavanje dozvola organizacijama koje nijesu korisnici ribljeg fonda, dok je korisnicima uvedena kontrola izdatih dozvola”, objašnjava Frljučkić.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ